Croatian English French German Italian Spanish

ZAKONSKA REGULATIVA CRLJENAK KAŠTELANSKI ZAMIJENILA TRIBIDRAGOM
Priču o crljenku kaštelanskom te priču o znanstvenom istraživanju veze zinfandela i crljenka kaštelanskog, posljednjih godina znaju svi oni koji su makar nekim dijelom uključeni u vinogradarstvo i vinarstvo. U skladu s tim istraživanjima godinama je bila uređena i zakonska regulativa, no prije godinu i pol dana došlo je do određenih promjena u toj regulativi, zbog čega je reagirao dio kaštelanskih vinara.

Vinari iz udruge Kaštelanski crljenak uputili su otvoreno pismo na nekoliko adresa, a vezano uz činjenicu kako je u Pravilniku o registru vinograda i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze izvršena promjena definiranog hrvatskog naziva sorte Crljenak kaštelanski u Tribidrag.

- U Pravilniku o registru vinograda Narodne novine broj 83/2014 i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze izvršena je promjena definiranog hrvatskog naziva sorte Crljenak kaštelanski (CV048) u Tribidrag (CV280). Pošto ne znamo stvarne razloge ove promjene, pretpostavljamo da je ona donesena na osnovi zaključka da je Tribidrag najstariji naziv za sortu Crljenak kaštelanski. No, je li tome tako?

„Kratošija (jedan od sinonima za Crljenak kaštelanski ili Zinfandel op.a.) se u povijesnim izvorima najranije javlja: budvanski statut  koji je datiran u početak 14. stoljeća. Karakter najranijeg spomena u budvanskom statutu također govori u prilog pretpostavci da je njen uzgoj daleko stariji od početka 14. stoljeća, trebalo je proći vremena da loza stekne takvu reputaciju da bi njena obrada bila zaštićena gradskim zakonikom. Budvanska komuna je dio Republike Venecije, kao i hvarska, splitska, korčulanska ili druge dalmatinske komune sve do pada Venecije, a potom dio kraljevine Dalmacije u okviru Austrijskog carstva, odnosno Austro – Ugarske. Pojava imena Tribidrag, barem prema dosadašnjem stanju istraživanja, je nešto kasnija : druga polovica 15. stoljeća. Valja obratiti pažnju na dosadašnju etimologiju imena sorte Kratošija, koja se temeljila na slavenskoj složenici kratka šija, u smislu kratke peteljke grozda, no s obzirom na ovakvu ranu pojavu u dokumentima treba uzeti u obzir i mogućnost da je riječ latinskog ili grčkog podrijetla“ , dio je iz teksta Ambroza Tudora u časopisu Kruvenica.


Crljenak kaštelanski

O dalmatinskom podrijetlu Kratošije (Zinfandela) svjedoči se i u Istraživanje autohtonosti cv. Zinfandel (Vitis vinifera L.) iz  2003. godine, citiramo: „Četiri druge autohtone sorte (Grk, Plavina, Vranac i Crljenak viški) u tijesnom su srodstvu sa Zinfandelom, tj. svaka od njih je mogući njegov ili roditelj ili potomak. Ovi podatci dodatno upućuju na Dalmaciju kao mjesto gdje je Zinfandel nastao “

Sumnjamo da će i u budućnosti u nazivu: Kratošija – Kratkošija – Kratka šija – Kratka peteljka grozda, što je prema Stjepanu Buliću sorta karakteristika, naći latinsko ili grčko podrijetlo.
Na koji se način, prvi put koncem 15. stoljeća spomenuti naziv Tribidrag može, pars pro toto, povezati sa Tribidragom (Zinfandelom) iz herbarija Stjepana Bulića, čiji mu je uzorak došao početkom 20. stoljeća iz Povlja na otoku Braču?  Pod homonimom Tribidrag službeno nalazimo tri različite sorte: Blatina (1454), Brzamin (1774) i Zinfandel (9703). Bulić navodi i četvrtu – Okaš crni (selo Kučiće u omiškom zaleđu), za koju ne znamo o kojoj sorti se radi.
U Bulićevoj ampelografiji Tribidrag se spominje na ukupno 18 lokacija. Blatina (Dusina, Kotezi, Borović, Opuzen, Pasičina, Slivno i Vid), Okaš crni (Kučiće), Tribidrag (Povlja), Brzamin (Sali, Sukošan, Trogir, Kaštel Novi, Kaštel Sućurac, Solin, Vranjic, Split i Podgrađe). Od spomenutih 18 lokacija duž cijele dalmatinske obale, samo je jedan uzorak doista Zinfandel, i to onaj iz Povlja.
U tom smislu netočna je i ova konstatacija iz Kruvenice “Za zaključiti je: da je kaštelanski Marzemino u 19.st. i Bulićev Brzamin jedna te ista sorta loze, ona koju Garagninov popis iz 1823. godine identificira kao Tribidrag, što znači da kalifornijski uspjeh Zinfandela nije prvi put da Tribidrag pod drugim imenom doživi renesansu.“
Ovo je krivi zaključak jer Brzamin nije ista sorta što i Zinfandel.


Etiketa braće Stude iz dvadesetih godina prošlog stoljeća

U više novinskih članaka, znanstvenih radova i knjiga pročitali smo podatak da je Marko Marulić pio vino Tribidrag.  Ovdje postavljamo pitanje, a od koje sorte grožđa? Marko Marulić je imao vinograde u splitskom kotaru. Bulić za sortu Brzamin  kaže: “ Pred kakvih 50 godina (sredinom 19.st. op.a.) sadilo se ove sorte u splitskom kotaru poprilično za pripravu desertnih vina (prošeka). Sada se jedva nađe po koji panj u vinogradima“.  Za sortu Tribidrag (Zinfandel) kaže: „Ove posebne sorte Tribidraga gajilo se u davnije vrijeme na otoku Braču. Sada mu (početkom 20.st. op.a.), držim, nigdje nema traga.“
Prema tome čini nam se puno logičnijim da je Marko Marulić u svojim vinogradima u splitskom kotaru imao Brzamin  kojeg tu bilo dosta, a ne Zinfandel (Tribidrag)kojeg tu Bulić ne nalazi ni u tragovima. Što su pili Petar Hektorović i Hanibal Lucić na Hvaru ne znamo, ali tko može utvrditi je li to Brzamin  ili  Zinfandel?

Poslije nego je zaključeno da je Marko Marulić u svojim vinogradima imao Tribidrag, znanstvenici su pisali, citiramo: “Među njima (listovima u herbariju op.a.) i Tribidrag i Brzamin, koji su nakon ampelografske evaluacije ocjenjeni identičnima Crljenku kaštelanskom, odnosno Zinfandelu .“ Taj pogrešan zaključak su donijeli, jer nisu mogli znati da će kasnija DNA analiza utvrditi da su Brzamin  i Zinfandel  dvije različite sorte. Dakle, nakon što je utvrđeno da, daleko najrasprostranjeniji po dalmatinskoj obali, Brzamin, nije isto što i Zinfandel, jednostavno, pars pro toto,povezivanje pet stoljeća razmaknutih naziva Tribidrag, čini nam se problematičnim, pa to čitateljima ostavljamo na razmišljanje.

Postoji još nekoliko detalja koje ovdje vrijedi spomenuti. Citiramo: „Međutim, kao mitska ptica Feniks, Crljenak kaštelanski ili Pribidrag u posljednjih nekoliko godina doživljava veliki uzlet. Uporabom sadnog materijala, kao svojevrsne rente, iz zemalja u koje u koje je ta sorta davno odnesena, podižu se danas novi vinogradi u Dalmaciji. Dosad je (2009.) u Dalmaciji posađeno više od 30 ha ( približno 200.000 trsova ) Crljenka kaštelanskog, s tendencijom da u dogledno vrijeme postane možda druga sorta u Dalmaciji, uz bok svome potomku, Plavcu malom. Idućih će godina biti vrlo zanimljivo usporediti vina tih sorata i prosuditi tko je bolji, roditelj ili potomak“ , kažu Maletić, Pejić, Karlogan-Kontić u radu Plavac mali.

Prema našim saznanjima do konca 2015. godine posađeno je preko 600.000 trsova loze Crljenka kaštelanskog. Od toga preko 90 posto otpada na one koji u svom nazivu imaju ime Crljenak ili Crljenak kaštelanski, a ostatak na troje proizvođača koji imaju drugo nazivlje (Zinfandel, Pribidrag, Tribidrag).
Snimljen je i izuzetno popularni dokumentarni film „Dossier Zinfandel“ čija se priča zasniva gotovo isključivo na Crljenku kaštelanskom.
Ako ovome  dodamo izuzetne zasluge Kaštelana u cijeloj priči o otkriću Crljenka kaštelanskog, ostaje na koncu nejasno koja je svrha i motiv promjene vodećeg naziva iz Crljenak kaštelanski u Tribidrag – zaključuju vinari iz udruge Kaštelanski crljenak.

Komentari (19)

Dodaj komentar

0 / 1000 Ogranicenje dužine komentara
Vaš komentar mora biti dužine od 1-1000 znakova
pravilima komentiranja.
 

Vinarija Kovač
Putaljski put 14
21212 Kaštel Sućurac
Tel: 021 224 550
Mob. 098 9172600
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vinarija Matela
Kaštel Sućurac
http://www.utpo-matela.hr/

Vina Bedalov
OPG Jakša Bedalov
Biskupa Frane Franića 14
21214 Kaštel Kambelovac
Mob: +385993331844
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
http://vinabedalov.com/

Vina Vuina
https://www.facebook.com/Vinarija-Vuina-1415146922071433
http://vino-vuina.hr