PREDAVANJE O REVITALIZACIJI KULTURNE BAŠTINE I CRLJENKA KAO BRENDA
Crljenak kaštelanski te prilike i mogućnosti razvoja kroz svjetski brend, bile su teme sinoćnjeg, trećeg u nizu predavanja o aktualnostima života u Kaštelima, koje pod zajedničkim nazivom «Četvrtkom u dvorcu o Kaštelima» organiziraju kaštelanski Rotarijanci, održanog u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.

Kako je tema o Crljenku kaštelanskom sve aktualnija od otkrića njegove veze  sa svjetski poznatom sortom Zinfandel, koja je glas o Kaštelima proširila među poznavateljima vina diljem svijeta, ne čudi što su i rotarijanci upravo jednu večer posvetili ovoj sve popularnijoj sorti vina, tim više što se sve veći broj domaćih vinara i vinogradara okreće njenoj sadnji i uzgoju.

Kreativna ulica Kaštelanskog crljenka

Upravo o dijelu radnog projekta, odnosno njegovog početnog koncepta «Kreativno proljeće u Kaštelima - Kreativna ulica Kaštelanskog crljenka», koja je zamišljena da se proteže od kule Nehaj do Kaštilca, premda se odmah mogla čuti i sugestija kako bi ona trebala obuhvatiti i Sućurac ali i Kaštelansko polje i vinograde, kao i o njenim aspektima, govorio je njegov autor Dragan Žuvela.


Dragan Žuvela

- Cijela ideja ide od toga da se oživi prostor i same jezgre, odnosno revitalizira i oplemeni kulturna baština te zaustavi iseljavanje, a sami aspekti kreativne ulice, osim socijalnih su i kulturni, gospodarski i prostorni, pa je u prvoj fazi zamišljeno upravo definiranje okvirnog koncepta i njegove prezentacije u javnosti, čime se zapravo kreira i projektna strategija razvoja grada – pojasnio je Žuvela.

Prema njegovim riječima, upravo preko te teme internacionalno prepoznatog Kaštelanskog crljenka, revitaliziralo bi se priobalje i stare jezgre grada,  uređenjem zelenih zona i površina, obnovom i kreiranjem novih plaža, otvaranjem trgovina i stvaranjem klastera lokalnih proizvođača, a strategija, u čiju bi se izradu trebala uključiti lokalna samouprava i zainteresirana javnost, trebala bi definirati samo brendiranje kroz marketinšku kampanju.

Početna ideja za koncept ove središnje ulice, koja bi mogla sadržavati i ulicu vinara, uljara, umjetničku ulicu... došla je od jednog elaborata samih vinara i činjenice da je jedno od najpopularnijih vina u Americi upravo potomak autohtonog Kaštelanskog crljenka, što može biti kvalitetna poluga za sami razvoj grada, jer i „Zin fest“ (Svjetska fešta od crljenka kaštelanskog), iako nije zaživio, svakako bi se uklopio u ovaj projekt, zaključio je Žuvela.

Kaštelanski crljenak ili Tribidrag ili Primitivo ili….

O povijesnom aspektu i svemu onom što se događalo oko Kaštelanskog crljenka, otkako je 2001. godine otkriven prvi trs u vinogradu Ivice Radunića, čime je završena velika potraga za porijeklom popularne sorte vina Zinfandel, ali i dilemi nalazi li se na nacionalnoj sortnoj listi ili ne nakon što je prema „labavim“ argumentima promijenjen vodeći naziv sorte, pa više nije Kaštelanski crljenak nego Tribidrag, premda proizvođači i dalje mogu koristiti naziv, govorio je vinar Emil Novak.


Emil Novak

Na samom početku izlaganja Novak se osvrnuo na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze te kazao da se Kaštelanski crljenak na istoj nalazi kao sinonim Tribidragu pod rednim brojem 227.

Vraćajući se u povijest i različite nazive koji su se i do danas zadržali, Novak je kazao kako imamo situaciju da za isto vino imamo pet različitih naziva, čime je napravljena šteta svim sortama, jer premda neki smatraju da bi to moglo biti interesantno, s „trgovačke“ strane nije tako jer je strancima teško objasniti da je to ista sorta. S njim su se, dakako, složili i prisutni vinari, naglašavajući kako će Tribidrag ili Pribidrag, kako se gdje naziva, uvijek biti sporedna sorta, dok je Kaštelanima ona bitna, jer oni za Crljenak žive 24 sata dnevno. Ujedno se postavilo i pitanje zašto Institut za Jadranske kulture, koji je bio nositelj projekta Kaštelanski crljenak, nikada nije prezentirao rezultate i ono što je otkriveno u osam godina koliko se radilo na njemu.

- Svaka priča o Kaštelanskom crljenku je dobrodošla kako bi razmijenili iskustva i saznanja koja smo stekli svih ovih godina, jer je on svjetska priča. Imamo nekolicinu vrlo ozbiljnih vinara koji imaju vrhunsko vino na tržištu, a javljaju se i novi ljudi, što je garancija za dvadesetak tisuća litara vina - mišljenja je Novak. No, potrebno je otvoriti konobe, imati vinske pute i ono što, primjerice, imaju Kutjevo i Pelješac, oznake da ljudi znaju da su došli u domovinu Crljenka Kaštelanskog, to je važna stvar na kojoj treba raditi kako bi se on afirmirao. Trebamo i dalje nastojati i svojim djelovanjem stvarati uvjete za razvoj i obnovu Crljenka kao brenda po kojem se prepoznaju Kaštela – zaključio je Novak.

Foto: Ivana Topić


KOMENTARI:

 

Vinarija Kovač
Putaljski put 14
21212 Kaštel Sućurac
Tel: 021 224 550
Mob. 098 9172600
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vinarija Matela
Kaštel Sućurac
http://www.utpo-matela.hr/

Vina Bedalov
OPG Jakša Bedalov
Biskupa Frane Franića 14
21214 Kaštel Kambelovac
Mob: +385993331844
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
http://vinabedalov.com/

Vina Vuina
https://www.facebook.com/Vinarija-Vuina-1415146922071433
http://vino-vuina.hr