hrenfrdeites

Kozjak je planina s dva posve različita lica. S primorske se strane doima poput moćne barijere što se nadvila nad uskim pojasom Kaštelanskog primorja. Prilazimo li Kozjaku sa s. strane, osjećat ćemo se kao da smo na valovitoj visoravni koja ni po čemu ne daje slutiti da putujemo planinom. Tek kad dođemo do ruba visoravni iznenadit će nas čudesan prizor što istodobno potresa ljepotom i veličinom: pred nama je more s otocima, a u dubini ispod okomitih stijena pruža se sedam Kaštela uz obalu Kaštelanskog zaljeva.

Na kratkome potezu, uspinjući se od mora do ruba visoravni, planinar doživljava tri različita svijeta, puna kontrasta: zeleni pojas bujne mediteranske vegetacije s voćnjacima, vinogradima i poljima što su našla plodno tlo na flišnoj podlozi, zatim pojas okomitih stijena građenih od krednoga vapnenca, s vegetacijom točila, stijena i žlijebova te ponekom nasadom crnoga bora i, konačno, iznad stijena visoravan s rijetkom makijom, tipičan kraški kamenjar. U njemu je dosad istraženo oko 20 jama i špilja. Šume ovdje nazivaju gajevima, npr. Štafilički, Lukšićki, Kambelovački, Sućurački gaj itd. Na samome rubu visoravni, visokom prosječno 600-700 m, nalaze se i najviši vrhovi planine. Njihov niz počinje kod Kliškog klanca, koji Kozjak dijeli od Mosora, i proteže se u z. smjeru oko 16 km sve do prijevoja iza kojeg počinje masiv Opora i Labištice. Pristupačnost, dobre prometne veze, kratki usponi, laka orijentacija čine da je posjet Kozjaku postao atraktivnom šetnjom, ne samo za planinare, nego i za brojne turiste obalnog područja.

Iako je Kozjak jedinstven masiv, mogli bismo ga prema najvišim vrhovima podijeliti na tri dijela: zapadni s vrhom Sv. Ivan Biranj i pl. domom Malačka, središnji s vrhom Sv. Luka i pl. kućama Putalj i pod Koludrom, te istočni s vrhom Sv. Juraj i s klinčanim putem kroz stijenu do vrha. Većina uspona je zanimljiva po tome što na razne načine svladavaju Kozjakovu stjenovitu barijeru, a uz to pružaju vidik na more i Kaštela koji se širi sa svakim korakom. Dvije su od njih osigurane klinovima i užetima, pa predstavljaju prave atrakcije jer su nalik minijaturnim alpskim usponima. Iako su usponi laki i kratki (1-2 h), valja ih poduzeti jutrom rano, pogotovo ljeti, jer su svi redom izloženi jugu i žarkom suncu.


Planinarske
markirane staze

(klikni za uvećanje)

 

Uzdužni putevi Kozjakom

Malačka - Biranj - Greblice - Pl. dom pod Koludrom - Pl. dom Putalj - izlaz SPK - Sv. Juraj - Solin - Klis

PRILAZ: nekim od kasnije opisanih puteva do neke od navedenih točaka (svi prilazi cca 2h)

KOZJAKOVA STIJENA. Stjenovita j. barijera Kozjaka, što se s malim prekidima proteže uzduž čitave planine, bez sumnje je najmarkantnija osobina u njezinu reljefu. Ona se ne ističe visinom - varira od 50 do 250 m, ali se po svojoj dužini ubraja među naše najduže stijene. Njezini pojedini dijelovi imaju u narodu zasebna imena, a neka su nadjenuli alpinisti. Idući od z. prema i. to su Biranj, Sv. Luka (visina stijene 250 m), Središnja barijera, Nugal (amfiteatralnog oblika), Greda (Crvena barijera), Bile pećine, Kičin (Glava Žuteja), Barijera Sv. Jure i Markezina greda. Glavna je neprilika za penjače ljetna vrućina, jer su Kozjakove stijene orijentirane prema jugu, ali im je prednost u mogućnosti zimskih uspona u gotovo ljetnim uvjetima. Uzduž Kozjakove stijene zapažaju se, negdje više negdje manje, dvije kamenite stepenice, jedna u prvoj, a jedna u drugoj trećini. Narod ih naziva Gredama, a penjači na njima nalaze zanimljive uske police kojima se ponegdje može proći i po nekoliko stotina metara. Nastale su tako što su tu geološki slojevi odsječeni gotovo okomito. Kao što je Klek bio kolijevkom zagrebačkog alpinizma, tako je razvitak splitskoga vezan uz Kozjakovu stijenu. Ona je postala školom splitskih penjača. Privukla ih je slikovita južna stijena dobro vidljiva iz Splita. Iako čista stijena Kozjaka malo gdje doseže visinu od 200 m, ona nudi širok izbor penjačkih problema različitih stupnjeva težine. U njoj je dosad svladano blizu stotinu smjerova.

 

PUT HRPTOM KOZJAKA: Put od Malačke uzduž Kozjaka, sa silazom do Klisa, traje oko 10 h i valja ga podijeliti na dvije etape, s noćenjem u jednom pl. domu. Od Malačke na Biranj (v. 4). Od Birnja hrptom do Greblica, odakle silaz d. na požarni put i njime l. do doma pod Koludrom. Dalje požarnim putem do doma Putalj (dovle oko 4 h). Od Doma uspon na hrbat kroz Vrata na kamenitu visoravan s niskim raslinjem (v. 2), odakle skrećemo d. 2 h do izlaza Splitskog klinčanog puta (v. 1). Nastavljamo hrptom istim smjerom 20' na vrh Sv. Juraj (676 m) i počinjemo se spuštati do ruševina talijanskih kasarni iz drugog svjetskog rata. Od kasarni se jedan put spušta d. u Solin, a mi ćemo nastaviti si. blagim usponom na Markezinu gredu i njezinim bilom sići do Klisa. Nakon razgledavanja uskočke tvrđave (poznate po branitelju Petru Kružiću) vratit ćemo se autobusom u Split. Markacija je na nekim dionicama nepouzdana i gotovo stalno vodi putem bez hlada, pa je izložena suncu.

Tko želi proći uzduž cijeloga Kozjaka, poslužit će se trasom Pl. puta Dalmacija, koja se lako može podijeliti u dva dana, s noćenjem u domu Putalj.

Bijaći - Klis ("Kolijevkom hrvatske državnosti")

Od raznih dosad provedenih veznih puteva i transverzala, danas se održava tek put Kolijevkom hrv. državnosti, ali se većina njegovih KT nalazi na podnožju planine.

Na istaknutim vrhovima povrh stijena, na kultnim mjestima nesumnjivo još iz pretkršćanskog razdoblja, nalaze se kapelice po kojima su neki vrhovi dobili svoje ime.

KAŠTELANSKO PRIMORJE. U 16. i 17. st. sagrađeno je uz obalu trinaest kaštela za obranu od Turaka. Sedam od njih danas su urbane jezgre za sedam Kaštela. Jedinstvena ljepota ovoga pejzaža, kojemu daje osobitu vrijednost sklad mora, planine i naselja, u naše je doba znatno narušen izgradnjom velikih, te prometnih komunikacija i aerodroma što presijecaju Kaštelansko polje. Sedam kaštela...nabrojati. SOLIN: Za vrijeme rimskoga imperija bio je na podnožju planine najvažniji grad na istočnoj obali Jadrana (Salona), a u našoj povijesti kolijevka prve hrvatske države (Solin).


Usponi na Kozjak

Solin - Sv. Juraj (Splitov klinčani put)

PRILAZ: Iz Splita do Solina (postaja Ninčevići)

Od autobusne postaje Ninčevići markacijom s oznakom SKP (Splitov kllinčani put) na s., najprije kroz zaselak, a iza njega l. u z. smjeru kroz borovu šumicu širokom požarnom stazom. Nakon 40' je križanje gdje treba d. prema Šinkuku (kamen osobita oblika). Odatle uzbrdo markacijom koja najprije siječe požarni put (njime je l. 15' do stijene u kojoj je usječen lik Silvanusa, predantičkog kozonogog božanstva; obrasla je grmljem i potreban je vodič). Slijedi uspon kroz gustu makiju i uz neugodne sipare (paziti na oznaku SKP!) prema razvedenim stijenama.

Tu počinje markirani put kroz stijenu koji je osiguran klinovima i čeličnom užadi. Trasirao ga je i uredio HPK Split. Nakon kraće jaruge izlazi se na vrh stijene, odakle d. hrptom još 20' na Sv. Juru (676 m), najviši vrh i. dijela Kozjaka.

Sa Sv. Jure može se sići do Ninčevića kraćim, izravnim putem niz Male Skalice (oznaka MS), te tako zatvoriti krug.

Kaštel Sućurac - Pl. dom Putalj - Sv. Luka -

PRILAZ: Iz Splita do Kaštel Sućurca

Od postaje busa na sjever Ulicom put groblja, prijeći Jadransku magistralu i u nekoliko zavoja još 1 km asfaltnim putem do groblja s Kapelicom Gospe od Hladi (121 m). S parkirališta pred grobljem uzbrdo za markacijom 50' do doma.

Na polovini puta, kod Vele stine l. se odvaja varijanta od 20' kroz borovu šumu i makiju do Crkvice Sv. Jure (323 m), zadužbine kneza Mislava, koju je 852. knez Trpimir darovao splitskom nadbiskupu Petru. Od crkvice do doma je još 15'.

PL. DOM PUTALJ (460 m) smješten je na malom obronku podno j. stijene Kozjaka, na mjestu zvanom Putalj. Okolina je obrasla gustom šumom borova, česmine, hrasta, planike i makije. To je prostrana jednokatnica od kamena i betona, jedan od najvećih pl. domova u Dalmaciji. U prizemlju je prostorija s 28 skupnih ležaja, skladište i veći natkriven prostor. U visokom prizemlju su dvije blagovaonice, kuhinja i prostorije domara, a na prvom katu, s balkonom, četiri 8-krevetnih i šest 2-krevetnih soba. U potkrovlju postoji mogućnost za 50 skupnih ležaja. Ima sanitarni čvor. 20 m j. od doma adaptirana je prostorija s kaminom kao planinarski kutak. Elektrika iz gradske mreže, voda iz cisterne. Dom je stalno otvoren i opskrbljen, ima kolni prilaz, radio, TV i telefon (021) 45-466 (lok. 336). Upravljač je PD Kozjak iz Kaštel Sućurca. Dom pruža izvanredan vidik na Split s okolicom, Kaštela, more i dalmatinske planine.

Od doma dalje jakim usponom u zavojima kroz stijene Kozjaka, sa sve ljepšim vidikom na stijene i more, do prijevoja Vrata na bilu Kozjaka (20'). Na Vratima je križanje, odakle l. makadamskom cestom ili stazom po bilu 20' do Crkvice Sv. Luke. U blizini crkvice je Veliki vrj (779 m; vrj u dijalektu vrh), najviši vrh Kozjaka. Na njemu je vojni objekt sagrađen za bivše Jugoslavije. S kopnene je strane na sam vrh izvedena cesta iz Solina koja je velikim dijelom asfaltirana.

Kaštel Kambelovac - Pl. kuća pod Koludrom-Veli vrj 3h

PRILAZ: autobusom iz Splita do Kaštel Kambelovca.

Od stajališta autobusa u Kaštel Kambelovcu Ulicom P. Krešimira prema Groblju, preko Jadranske magistrale mostom, nakon 300 m kroz šumu kratiti zavoj ceste. Kad se ponovno dosegne cesta njom l. u dom (prilaz za vozila) ili pješačkom stazom ravno dalje u dom (1 h lagana uspona).

PL. DOM POD KOLUDROM (325 m) je zidana zgrada koju je HPD Ante Bedalov iz Kaštel Kambelovca sagradilo na zemlji koju je planinarima ustupio župni ured. Ime nosi po stijeni Koludar (600 m) koja se diže iza doma. Satnica puteva iz doma: Veli vrj 2 h, Sv. Luka 1,40 h, Pl. dom Putalj 50', Koludar 45', Kaštel Kambelovac 45'. Uspon iz doma ravno uzbrdo do požarnog puta (poprečna šumska cesta), njim d. 10' u smjeru Pl. doma Putalj, zatim skrenuti l. za markacijom u blagom usponu. Nakon pola sata markacija se račva. Opisat ćemo d. krak zbog zanimljivosti njezina srednjeg dijela. Od 350 pa do 620 m visine vodi najprije ispod strme litice, pa preko točila, uz žljebine i kamene jaruge, a u zadnjem dijelu kuloarom, te uz glatku okomitu liticu osiguranu čeličnim užetom (samo za vješte planinare!). Ona se dalje penje kroz stijenu i izlazi na hrbat, odakle je još 20' na Veli vrj.

VELI VRJ (779 m) je najviši vrh Kozjaka. Na njemu se nalazi zgrada nekadašnjeg vojnog objekta, do kojega je probijena i cesta.

CESTOVNI PRILAZ NA VELI VRJ. Na vrh se može i cestom koja vodi iz Solina preko Rupotina, mimo radionice kipara Marka Gugića i bivše talijanske kasarne, te kroz Blaca do nekadašnjeg vojnog objekta na vrhu.

Kaštel Stari - Pl. kuća Malačka - Biranj -

PRILAZ: Do Kaštel Starog iz Splita 18 km prigradskim autobusom (veza svakih pola sata) ili 17 km željeznicom. Do Malačke se može stići i prigradskim autobusom iz Splita, iz Sukoišanske ulice koji vozi preko tog prijevoja kroz zagorske zaseoke preko Radošića do Bogdanovića.

Pješaci će krenuti iz Kaštel Starog od postaje busa 100 m cestom natrag prema Splitu do raskrižja, odakle l. Zagorskim putem (cesta za Drniš) prema Kozjaku. Na 1. km cesta siječe Jadransku magistralu, na 2. km ž. prugu kod kolodvora Kaštel Stari, 50 m iza pruge kod prve kuće (Radun br. 3) markirana kratica ostavlja cestu koja se u zavojima penje do prijevoja Malačka (488 m), pa skreće d. od kuće. Na usponu do Malačke dva puta dotiče cestu na njezinim zavojima, a jedanput je i prelazi. Na prijevoju je s l. strane ruševina nekadašnjeg Pl. doma Malačka. Odavle treba d. s ceste kojih 200 m, mimo dalekovoda uzbrdo do Pl. kuće Malačka (moguć je kolni prilaz, 10 km iz Kaštel Starog).

PL. KUĆA NA MALAČKI (520 m) nalazi se na hrptu z. dijela Kozjaka. Ime je dobila po vrhu Malački koji se nalazi 1 km i. od prijevoja. Zgradu je dobio Pl. klub Split od Brodogradilišta Split, nakon što mu je oduzet dom Malačka, koji su planinari uredili 1970. na samom prijevoju (za vrijeme domovinskog rata ostao je bez nadzora i do temelja je opustošen). To je zidana prizemnica s dvije prostorije koju su planinari uredili g. 1980. U jednoj je prostoriji blagovaonica sa čajnom kuhinjom, a u drugoj spavaonica s 20 kreveta. Nema struje, vodom se opskrbljuje iz cisterne. Kućom upravlja HPD Split. Kuća je obično otvorena preko vikenda.

Od nje se može poduzeti nekoliko izleta. U z. smjeru trasom Pl. puta Dalmacija može se za 1,30 h stići na najviši vrh planine Opor (Crni krug, 650 m), a za 3 h do releja na vrhu Labištice (701 m) gdje je početak toga puta. U blizini kuće je uređena kružna planinarsko-rekreacijska staza od oko 3 km. Vodi od kuće u i. smjeru markiranim putem do male zelene oaze s prilično visokom vegetacijom i malim jezerom i izvorom. Osobito je prikladna za djecu i starije osobe u jesen i proljeće. Od kuće na Birnju vodi markirana staza u i. smjeru kroz kamenjar i makiju. Nakon 45' uspinje se na Malačku (562 m), a zatim nastavlja još 30' položitije na Biranj (631 m), najviši vrh z. dijela Kozjaka. Malo prije vrha je Kapelica Sv. Ivana, zaštitnika Kaštel Lukšića, koja je nedavno obnovljena.

 

 

 JEDNODNEVNI IZLETI

Solin - Splitski klinčani put - Sv. Jure - Ninčevići - Solin 4h
Solin - Splitski klinčani put - Sv. Jure - Klis 5h
Solin - Splitski klinčani put - Sv. Jure - Pl. dom Putalj - Kaštel Sućurac 5h
Kaštel Sućurac - Pl. dom Putalj - Veli vrj - Pl. dom Putalj - Kaštel-Gomilica ili -Sućurac 4h
Kaštel Sućurac - Pl. dom Putalj - Pl. dom pod Koludrom - Kaštel-Gomilica ili -Sućurac ili -Kambelovac 4h
Bijaći - Malačka - Pl. dom pod Koludrom - Kaštel-Lukšić ili -Gomilica ili -Kambelovac 6h
Malačka - Biranj - Pl. dom pod Koludrom - Kaštel-Gomilica ili -Kambelovac 6h
Malačka - Biranj - Pl. dom pod Koludrom - Pl. dom Putalj - Kaštel Sućurac 6h
Malačka - Crni krug - Labištica - Crni krug - Malačka 6h

 DVODNEVNI IZLETI

Bijaći - Malačka - Biranj - Pl. kuća pod Koludrom - Pl. dom Putalj - Klis 6h; 6h

Izvor: Hrvatski planinarski savez


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • antesora (Gost_8167)

    Htio bih napomenuti činjenicu koja se u pričama o Kozijaku i Malački ne spominje, a to je činjenica da je na Malački za vrijeme drugog svjetskog rata od 1941 do 1943. (pada Italije) bila granica između Italije i NDH. Mnogi bunkeri na Malački o tome govore u kojima su talijanski vojnici boravili i vršili česta bombardiranja zagorskih sela.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara

Vezane vijesti

hrenfrdeites