PROMOCIJA KNJIGE U IZDANJU MATICE HRVATSKE KAŠTELA
Kako je srednji Jadran topliji od južnog, rivijera Gradac ima više sunčanih dana od Hvara, koji slovi kao naš najsunčaniji otok, da je po temperaturama mora čak 156 dana godišnje povoljno za kupanje, ili kako primjerice, premda se Senj smatra burnim gradom, jer se taj vjetar javlja u 36 posto slučajeva,  za grad pod Marjanom bi se moglo reći isto jer se bura u Splitu bilježi tek u pet posto manje slučajeva, samo su neki od zanimljivih podataka koji su se mogli čuti sinoć.

Promocija knjige Jadranska meteorologija – o vjetrovima i valovima na hrvatskom Jadranu, autora dr. sc.Milana Hodžića i kap. Željka Šore, održana sinoć u prostorima Župne kuće u Kaštel Starom, a u organizaciji kaštelanskog ogranaka Matice Hrvatske, u čijoj biblioteci je i izdana.

Govoreći o knjizi, koja je skup 32 stručna rada o klimi, odnosno brojnim opisima i analizama pomorskih i meteoroloških parametara na hrvatskom Jadranu, točnije opis stanja vremena i klime na osamnaest mjesta i gradova uz obalu i na otocima od Poreča do Dubrovnika te četrnaest obalno otočnih i pučinskih pomorskih i klimatskih kvadranata na našem moru, dr. sc. Bojan Lipovščak istaknuo je kako je ona vrijedan doprinos boljem poznavanju vremenskih karakteristika na hrvatskom Jadranu, koji se s pravom dijeli na sjeverni, srednji i južni zbog svojih različitosti, posebno onih o vjetrovima i valovima uz obalu, otoke i na otvorenom moru.


dr.sc Bojan Lipovščak, dr.sc. Milan Hodžić, dr.sc.Neven šerić, kap. željko Šore

- Njen je značaj u tome što će podaci do kojih su autori došli opsežnim i dugotrajnim radom, uvelike služiti pomorcima za sigurnost plovidbe, u ribarstvu, a posebice nautičkom i turizmu uopće, jer knjiga donosi osnove spoznaje o klimi i opasnostima koje vrebaju u akvatoriju našeg dijela Jadrana te je kao takva temelj mlađim generacijama da nastave s obradom podataka, koji već sada ukazuju na pozitivan trend promjene temperatura, odnosno globalnog zatopljenja koji donosi više energije u atmosferi, čije je djelovanje na Zemlju jače, a samim tim i jače vjetrove i oluje, pa u budućnosti možemo računati na nevremena intenzivnija i neočekivanija nego li su do sada bila, zaključio je dr. Lipovščak.    

Zanimljivo je, kako je napomenuo jedan od autora, dr. Hodžić, kako knjiga nije samo skup suhoparnih brojki, već donosi i osvrt kroz  povijest, kulturu, ekonomiju, te opis svakog mjesta od nastanka do današnjih dana, kao i  humaniste, mislioce, umjetnike… koji su potekli iz toga podneblja. Kako se moglo čuti,  za mjesta je obrađen čak 81 meteorološki parametar, a za kvadrante njih 43, iz tridesetogodišnjeg razdoblja mjerenja i motrenja i to u razdoblju od 1981. do 2010. godine uz pomoć klimatskih podataka iz mjernih postaja, odnosno iz brodskih mjerenja i dnevnika u razdoblju od 1971. do 2000. godine.

Tako su odredili klimatske parametre kao što su  srednja godišnja temperatura zraka, apsolutni maksimum i minimum temperatura zraka, broj ledenih i studenih dana, ali isto tako i toplih i vrućih dana i vrućih noći, srednje godišnje i mjesečne količine oborina, broj dana s oborinama, broj dana sa snijegom... Posebnu pažnju pri svom istraživanju posvetili su podacima i karakteristikama vjetrova, kao što su njihova brzina i čestina, za četiri za Jadran važna vjetra  - jugo, buru, lebić i tremuntanu, te izračunu i opisu vjetrovitih valova i najviših valova za maksimalne brzine vjetrova. Za pojedina mjesta također su analizirane i temperature mora kao i vremensko trajanje područja ugodna za kupanje.

Dr.sc. Neven Šerić osvrnuo se na knjigu iz drugog aspekta, onog vezanog uz područje primijenjenog marketinga, ističući kako je ona izuzetno vrijedan rad koji omogućava uvid u mikroklimu pojedinih područja, koja bi trebala biti od velikog značaja za brendiranje pojedinih turističkih destinacija i posebnosti našeg dijela Jadrana, jer se do sada ovakve podatke nigdje nije moglo pronaći na jednom mjestu. Europa nas je  već prepoznala kao svoju Floridu, a uz pomoć ovakvih podataka turističku sezonu bez problema možemo produžiti na deset mjeseci godišnje, zaključio je Šerić.   


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_6146)

    Hoce li bit jos koje predavanje na tu temu ?

    oko 4 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara