hren
 
U državnu blagajnu idu 4,42 kune od 7,34 kune koliko ih je potrebno izdvojiti za litru eurosupera 95Iako je cijena sirove nafte ovoga tjedna umalo dosegnula 42 dolara po barelu, što je naviša cijena nafte u povijesti, i premda je cijena benzinskih motora te loživa ulja na mediteranskom tržištu još prošlog tjedna porasla za 0,9 posto, Ina se prošlog ponedjeljka ipak nije odlučila povisiti cijene goriva.
Takav potez u dobrom je dijelu javnosti ipak protumačen kao rezultat pritiska od Vlade jer je iz Banskih dvora nedvosmisleno poručeno kako se od Ine očekuje da eventualna nova poskupljenja izbjegne koristeći se unutarnjim rezervama.
Primjeri iz Hrvatskoj susjednih zemalja ne daju, međutim, naslutiti kako će i ovog ponedjeljka cijene goriva na domaćem trištu ostati nepromijenjene ne bude li Vlada slijedila primjere susjednih zemalja. Slovenija i Mađarska su, primjerice, posljedice drastičnog porasta cijena goriva pokušale barem donekle ublažiti smanjenjem vlastita "dijela kolača", svjesne da bi svaki novi rast cijena goriva mogao dovesti do neželjenih ekonomskih posljedica. U Mađarskoj je tako Vlada snizila trošarine samo za motorne benzine, nakon čega je maloprodajna cijena motornih benzina čak i smanjena — doduše, za svega dvije forinte. U susjednoj Sloveniji, bez obzira na slične mjere što ih je poduzela tamošnja vlada, naftni su distributeri od ovog utorka ipak morali povisiti cijene naftnih derivata. Poskupljenje od dva i pol do tri posto bilo je neizbježno, tvrde iz slovenskog Ministarstva financija, budući da su trošarine spuštene na najniži dopušteni europski nivo, zbog čega na daljnje kretanje cijena derivata slovenska vlada više neće moći utjecati. Zbog takve razine trošarina Slovenija se u ovoj godini odrekla oko 50 milijuna eura proračunskih sredstava, a procjena je da će samo posljednje poskupljenje naftnih derivata povećati inflaciju za oko 0,2 posto.
Istodobno, u Hrvatskoj je stanje znatno drukčije — aktualna Vlada zasad nije ocijenila potrebnim smanjiti trošarine kako bi se barem donekle zaustavio trend rasta cijena naftnih derivata. Pritom valja imati na umu kako Vladi pripada između 55 i 65 posto sredstava što ih na Ininim crpkama za gorivo potroše hrvatski građani. Primjerice, u državnu blagajnu idu čak 4,42 kune od 7,34 kune koliko ih je potrebno izdvojiti za litru bezolovnog 95-oktanskog motornog benzina eurosuper 95. Ina, znači, raspolaže ostatkom od 2,92 kune po litri goriva, a pritom još valja uzeti u obzir i činjenicu da ona zasad zaračunava samo polovicu marže od 60 lipa po litri, koliko joj je dopušteno Pravilnikom o utvrđivanju cijena naftnih derivata. Litra dizelskoga goriva na Ininim crpkama zasad stoji 5,78 kuna, od čega državi pripadaju 3,24 kune.
Iz svega je, u biti, vidljivo kako hrvatska Vlada, unatoč apeliranju na Inu da ne povisuje ionako visoke cijene naftnih derivata, zapravo još uvijek i sama raspolaže načinom na koji bi benzin građanima ipak mogla učiniti barem nešto jeftinijim. Pritom bi se, naravno, valjalo pomiriti s činjenicom da će posljedice takvog čina osjetiti ionako nategnuti državni proračun. A hrvatska si Vlada očito, baš suprotno od Slovenije ili Mađarske, takav luksuz jednostavno ne može dopustiti.
KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara