MOŠT U UČIONICI
- Šta ste danas radili u školi - pita otac svoga srednjoškolca.
- Vino! A još malo pa ćemo i rakiju - trijezno će sin, a mi nismo nimalo pijani kad zamišljamo ovaj vrlo vjerojatan razgovor u kućama čija djeca su đaci Srednje strukovne škole "Braće Radić" iz Kaštel Štafilića.

U toj se školi alkoholno vrenje odvija više od desetljeća pa je već trinaest generacija naučilo kako doći do prave i zdrave kapljice od grožđa. U međuvremenu su, kako je "posao" rastao, sretnici vidjeli i kako će danas-sutra sami napraviti pjenušac, travaricu, lozovaču ili liker rožolin.

Po mnogočemu je, osim po pravome vinskom podrumu, ova škola u štafilićkom Nehaju drugačija od većine ostalih. Učenici, naime, uglavnom rade ono što pročitaju u udžbenicima, od vrtlarenja do kuhanja, i zapravo su korak do samoodrživosti. To što je samo pedeset koraka udaljena od mora, školi daje dodatni šarm.

A nekim zaposlenicima i praktično zadovoljstvo, jer katkad će profesor Živko Skračić, inače idejni začetnik vinskog praktikuma, na posao doploviti drvenom pasarom iz Spinuta, a ravnateljica Marija Kezele doveslati kajakom! Kajaci će uskoro biti dio nastave, no ovih dana, kada školski đački dom, koji se ljeti pretvara u hostel, napuštaju posljednji gosti, gužva je u podrumu. Nekolicina trećaša i četvrtaša čeka na "zapovijed" profesora Skračića, koji će im u trlišu pred maštilima punim grožđa pokazati praktično ono što im je prethodno pričao na satu.

Predaje im vinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, zaštitu bilja i, kako kaže, još neke predmete.

- Nekidan smo radili bilo, a danas je na redu crno - upoznaje nas profesor i pokazuje nam vrgorački merlot. Kupili su ga tonu za sedam kuna po kilu, a dubrovačke malvasije, također ubrane u Vrgorcu, jedno šesto kila. Ona je već prerađena, traje maceracija i čeka se preša...

Kroz mali praktikum, pored bačvi od inoksa i hrasta, ekipu "Slobodne" vode do arhive s buteljama. Da ne znaš gdje si, pomislio bi da je iznad nas neki dvorac s obronaka Burgundije. Tu je Nehajsko crno, berba 2014., Nehajsko bijelo... Ali i pjenušac!

- Je, među prvima smo u Dalmaciji, odmah nakon vinara Grabovca, napravili pjenušac po izvornoj šampanjskoj metodi - pohvalit će se Skračić, inače izvrstan poznavatelj vina.
S nekih šest stotina butelja, što bijeloga, što crnoga godišnje najčešće počaste goste u svojoj školskoj menzi, otvaraju ga i kad su prigodne fešte, a nešto daruju partnerima i prijateljima škole.

- To je jedno solidno vino, ne mo'š dobit nešto posebno, grand cru, ali je zdravo, a to je najvažnije. Radili smo mi i eksperimente s kaštelanskim crljencem u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom. To vino je već bilo nešto, e, ali to je grožđe po 15 kuna - govori Živko i pokazuje nam hladnu fermentaciju bez koje je, kaže, nezamisliva proizvodnja bijelog vina. Zapažamo termostat koji pokazuje 16,5 Celzijevih stupnjeva.

- Reagira na promjene temperature. Opremali smo se kroz godine, polako i na kapaljku za vrijeme mandata ravnatelja Petra Vrbanića. U ovoj prostoriji su se godinama odlagale škovace, a zatim smo mi malo po malo čistili, onda smo kupili tankove, onda napravili ventilaciju i sve to dok je još bilo love prije nego šta je Čobanković Čobi iša gulit krumpire - smije se i dodaje kako su zbilja najviše novca dobili od Ministarstva poljoprivrede jer je postojao fond za poljoprivredne škole baš u vrijeme spomenutog ministra koji je završio sa sudskom tužbom. Otada je, kao i posvuda, sve lošije i lošije, ali ipak se, eto, nađe za grožđe.

Danas vrgorački merlot ide u muljaču, a posao će odraditi trećaši Davor Skelić, Stjepan Ivelja i Petar Lipanović, te "poslovođe" četvrtaši Zdenko Bašić i Ivan Perišin. Dvojica maturanata već su ispekli zanat, a neki od njih znaju što ih čeka jer su, kažu, vino radili s ocem.

- Ovde ću saznat kako treba radit pa ću unaprijedit kućnu proizvodnju - kaže maturant Ivan koji se sprema upisat enologiju ili agronomiju, a ova škola mu je odličan uvod u nastavak. Petrov otac proizvodi poznatu višku vugavu, a on će, naravno, nastaviti posao.

- Ajmo, pomalo, ne da se zaguši i ne rukom - uputi ih profesor pa upališe muljaču i posao se zahukta. Dvojica dodaju sićeve, jedan siplje grožđe, jedan sa strane drži kesu za peteljke...

- Naša proizvodnja je spoj tradicionalnog i modernog - nastavlja Skračić.

- Pa gdje su djevojke, mi smo očekivali da će one ono nogama po grožđu - zafrkavamo.

- To bi bilo malo nehigijenski - mirno će profesor.

- Važno je da radimo u skladu sa svim spoznajama ekološke proizvodnje, imamo i laboratorij za analizu mošta, pratimo kvalitetu. Učenici se ovdje upoznaju s tehnologijom prerade grožđa, ali uče i o posluživanju vina, čašama, sljubljivanju pojedinih vrsta vina s jelima. Imamo mi i svoje nasade, više od 35 autohtonih sorti, učenici ih održavaju iako su dislocirani. Vinograd je u vlasništvu Instituta za jadranske kulture, učenici rade i ljeti, orezuju, prskaju, imaju ljetna dežurstva - priča nam Skračić stvari za ne povjerovat.

- Ljeti rade?

- Kako ne. Uvik se neko od njih nađe - mirno odgovara pa dovikne učenicima:

- Dokle je došlo, Ivane? Dopola? Dobro. Ne smimo do vrha, znaš - obrati se kršnom đaku, a potom se nama pohvali kako će velike maštile učenici sami oprat ispred škole i sve za sobom ostavit uredno. Današnji glavni posao bit će učas gotov, već za sat vremena i nastava je odrađena.

- Profesore, di ću ovo odnit - pita ga "radnik" s punom vrećom odbačenih peteljki, a on ga uputi u školski maslinik.
Kasnije, kad shvatimo da je školska zgrada opremljena menzurama, reagens bocama, pipetama, tikvicama i štapićima, da ima šest lađa staklenika, vrt s ljekovitim i začinskim biljem te ambulantu za male životinje, i kad se profesor Skračić zagleda u refraktometar da odredi slador u vinu, činit će nam se da smo u nekakvoj enklavi obrazovnog sustava u Hrvata.

Ovdje se uči na zemlji, a znanje raste poput biljke. Taman im je nikla blitva, oni će od toga nešto skuhati, a nešto u sklopu zadruge "Trišnja" i prodati, kaže nam profesor Nikola Škarić, koji se na prvi pogled doimlje kao ponavljač među vršnjacima. Zaboli li koga štumik, profesorica Ranka Prnjak ubrat će mu kamumilu iz vrta, a nevenova mast zaliječit će kakvu ogrebotinu...

A ako se tkogod kušajući vino na nastavi pinku i napije, može odmah, osim petice, od budućih nutricionista dobiti juhu od ekoloških poma! Nastava je u "Braće Radić" vesela, u to nema sumnje.


'Bobu bob'

Učenici škole "Braća Radić" svake godine sade bob i prave od njega delicije za tradicionalnu kaštelansku Feštu od boba. A profesor Živko Skračić dugo je godina surađivao i sa "Slobodnom Dalmacijom" pišući kolumne pod egidom "Bobu bob", iz čega je nastala istoimena publikacija koja je nedavno prevedena i na njemački.


Od mesara do nutricionista

Škola je uselila u Nehaj 1959. godine. Zgrada je sagrađena kao odmaralište žitelja Dravske Banovine u godinama između dva rata, da bi potom u Drugom svjetskom ratu poslužila Talijanima kao vojni objekt. Kasnije ju je nastanjivala i Jugoslavenska vojska sve do izgradnje Ratne luke Lora, a onda je zgrada ustupljena ondašnjoj šumarskoj školi iz splitske Tesline ulice. Trogodišnji smjerovi su mesar, konditor i cvjećar, a četverogodišnji veterinarski tehničar, poljoprivredni tehničar, fitofarmaceut, agroturistički, šumarski, prehrambeni i tehničar nutricionist. Postoji i opći gimnazijski smjer.

- Naši učenici su, s obzirom na situaciju u društvu, jako dobri - konstatira profesor Živko Skračić.


Boca barem 20 kuna

Dvije bačve za barik vino školi je darovao pokojni vinar Zlatan Plenković.
- Učenici nisu barikirali jer trebalo bi to bit jako karakterno vino s velikim tijelom. Bit je da mi proizvodimo zdravo vino i da učenici prođu sve stepenice proizvodnog procesa - kaže Skračić.

Koliko novca školi treba za butelju vina?
- Kilo grožđa je sedam kuna, etikete 50 lipa, boca dvije kune, čep kunu i po do dvije, imamo trošak za kvasac, bistrila, filtere... Kad bi boca išla u prodaju, ne bi je se isplatilo dat ispod 20 kuna.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (18)

  • (Gost_3119)

    lip članak. pozdrav Živku. i jedna nejasnoća. ravnateljica na posa kajakom??? koliko ja znan živi od škole 23 metra udaljenosti! šta, nosi kajak na krkeće do škole?

    oko 7 mjeseci prije
  • bivši Radićevac (Gost_8096)

    Veliki pozdrav prof. Skračiću, čovjeku koji je utkao dušu i široko znanje
    u nastavu ove škole!!!
    Živili!!!!!!!!!!

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3121)

    Bravo za nastavnike i učenike!!!

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_2011)

    da 20 kun !!!!!!!!!!!!!!!

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3162)

    Neka prodaju isprid skole u Novome dobro ce prokurit samo ce past prometu okolnim kafičima bolje da zaradi skola nego oni

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_1089)

    Bez dobre praktične nastave strukovno obrazovanje i nema nekog smisla niti vrijednosti. Bravo za učenike, a naročito za vrijedne i nadasve moralne djelatnike ove ugledne i u čitavoj državi, a možda i šire, vrlo dobro poznate i hvaljene škole.

    http://www.kastela.org/images/stories/novosti/2012/9/potpora/foto/potpora6.jpg
    http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/17431-ucenici-i-djelatnici-stali-uz-ravnatelja-vrbanica

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_8094)

    svako malo neki promidžbeni članak o toj "školi". ko plaća sve te reklame i monade???:o

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_4097)

    Znači, Čobi je bija kriminalac i umirovljeni gosp. Vrbanič.
    Onda je stigao čudesni, dobronamjerni Jovanović i školu poslao u 18 stolječe.
    Bravo za sdp i njihove uzdanice!

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_2367)

    (Gost_3119) lip članak. pozdrav Živku..
    Je li to profesor..gospodin u biloj kosulji..gori na slici'

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3094)

    Može li od zarade malo popraviti wc :(

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_7243)

    (Gost_4097) Znači, Čobi je bija kriminalac i umirovljeni gosp. Vrbanič.
    Onda je stigao čudesni, dobronamjerni Jovanović i školu poslao u 18 stolječe.
    Bravo za sdp i njihove uzdanice!

    Vrlo razborito razmišljate goste 4097. Prisiljavanje djelatnika ustanove koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece na zakonit rad za vas predstavlja povratak u osamnaesto stoljeće i politički pritisak. Tko je branio hdz-ovom kadru i uzdanicama zaustaviti i sankcionirati dugogodišnji nered i bezakonje. hdz je u to vrijeme imao svog načelnika prosvjetne inspekcije u Splitu, svog pročelnika za prosvjetu, kulturu i šport u Županiji i t.d. Da su oni nepristrano i pravovremeno reagirali potreba za intervencijom Ministarstva ne bi niti postojala.

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_7243)

    A o tome da li netko je ili nije kriminalac nadležni su utvrđivati isključivo hrvatski sudovi, a ne ulica pa je glede toga najprimjerenije strpljivo pričekati i pridržavati se one često ponavljane izjave naših političara “ Pustimo institucije pravne države da rade svoj posao”.

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_6197)

    Živko je kralj.

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_2176)

    Bez Prof. Skračića nema progresa

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_5194)

    (Gost_2367)
    (Gost_3119) lip članak. pozdrav Živku..
    Je li to profesor..gospodin u biloj kosulji..gori na slici'
    (Gost_6197) Živko je kralj.

    Je, to je gospodin i kralj na slici sa veličanstvenog skupa potpore Vrbaniću.:)

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3734)

    Ovo je prozirna samoreklama bez ikakvog pokrića. Poljoprivredna škola je još prije pedesetak godina imala brojne parcele i velike vinograde te je proizvodila odlična vina u količinama barem nekoliko stotina puta većim od sadašnjih. Sada se hvale sa nekoliko desetaka boca vina, kupuju grožđe, žicaju bačve… kakav apsurd, žalosno.

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_2153)

    ovo su se samo slikali sa ubranim grožđem. mošta nema a i ova prostorija je sterilna i samo za slikavanje. čisti sići, čisti pod i čiste bačve vidi se koliko se odvija praksa.

    oko 7 mjeseci prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara