PLAĆA LI SE NAKNADA, KADA I KOME
Mnogi se Kaštelani još uvijek sjećaju onih vremena kada im je država oduzimala imovinu u svrhu „narodnih interesa“, a ako pitate neke od njih, ustvrdit će vam da i danas postoje pojedini slučajevi u kojima vam se imovinu oduzima bez naknade, samo je „narodni interes“ postao „javni interes“.

A neki od njih su vlasnici zemljišta u ulici Frane Ćipina u Kaštel Lukšiću, gdje se započelo s izgradnjom kolektora u sklopu projekta Eko Kaštelanski zaljev. Radove na kolektoru nedavno je obišao kaštelanski gradonačelnik Denis Ivanović u društvu s direktoricom Eko agencije, Tinom Runjić Ćuk, što je navelo vlasnike zemljišta na kojem se izvode radovi da se obrate medijima i iznesu svoju priču o tome kako im je navedeno zemljište, početkom radova, oduzeto bez ikakve naknade.

- Radi se o zemljištu približne površine 1200 metara četvornih. Dio tog zemljišta je u stvarnosti makadamski, slijepi put, koji bi trebao služiti samo za korištenje stanovnicima obližnjih objekata. To zemljište smo naslijedili prije 16 godina, na njega uredno platili porez na naslijeđivanje te pokrenuli sudski spor kako bi uredili imovinsko-pravne odnose među suvlasnicima, što nas je sve poprilično koštalo. A kako postupak nije završen, još će nas koštati – kazala nam je u uvodu u cijelu priču, u ime suvlasnika, Biserka Grgin.

- Prije tri godine započeo je postupak, vezan uz radove, o izvlaštenju zemljišta u Službi za imovinsko pravne poslove Ureda državne uprave. Imali smo tri ročišta i nikada nije spomenuto da je to zemljište u vlasništvu bilo koga osim nas, stvarnih vlasnika. Postupak je došao do te točke da su nas tražili da dostavimo brojeve računa na koje će nam uplatiti naknadu, ali odjednom sve se promijenilo. U lipnju prošle godine Grad Kaštela dostavlja podnesak u kojem tvrde da je to zemljište, prema Zakonu o cestama, nerazvrstana cesta te da je neotuđivo vlasništvo Grada Kaštela, odnosno lokalne zajednice – nastavlja svoju priču Grgin.

Vlasnici zemljišta tada su reagirali, ne slažući se s takvom odlukom po kojoj nemaju nikakvu mogućnost za novčanu naknadu, bilo da se radi o djelomičnom ili potpunom izvlaštenju. Prvi dolazak bagera i početak radova nakratko su spriječili, a Grgin se sastala i s kaštelanskim gradonačelnikom, kako bi pokušala ostvariti prava vlasnika.

- Gradonačelnik Ivanović tada mi je kazao da Grad postupa po zakonu te da se mi možemo žaliti. No, kako ćemo se žaliti kad nikakvo rješenje o vlasništvu Grada nismo dobili pa se nemamo na osnovu kojeg dokumenta niti žaliti. Moram napomenuti da je u zemljišnim knjigama, zbog sudskog spora suvlasnika, na ovo zemljište stavljena plomba pa se Grad niti ne može uknjižiti. Naglašavam, Grad nema nikakvu pravnu osnovu da bez odobrenja mogu ući u tuđi posjed, Grad nije uknjižen kao vlasnik, nije nam niti dao nekakvu naknadu, a i ne tumači Zakon na koji se poziva kako treba – ustvrdila je Grgin.

Pri tome je Grgin navela kako je u veljači prošle godine Ustavni sud jasno naveo što je to nerazvrstana cesta, zaključivši da njihovo zemljište ne može biti nerazvrstana cesta i pri tome naglasila da je od važnosti i činjenica da ovaj privatni makadamski put nije bio javna cesta prije donošenja Zakona o cestama, na koji se lokalna zajednica poziva.

A kao primjer da su vlasnici u pravu, navela je i slučaj od prije pet godina, kada je HEP u taj put želio postaviti kabel za trafostanicu. Naknada za djelomično izvlaštenje bila je niska i vlasnici nisu pristali na dogovor, a HEP, iako su tražili zakonske načine za „zaobići“ vlasnike, nikada taj kabel nije postavio, jer je utvrđeno da se radi o privatnom vlasništvu. Kako Grgin navodi, tada je Grad potvrdio da se ne radi o nerazvrstanoj cesti.

- Čuli smo da Grad, po završetku radova na kolektoru, želi taj put asfaltirati i spojiti s obalom, no ponovo napominjem da su, za izgradnju nerazvrstane ceste, dužni vlasnicima isplatiti naknadu. Naglašavam da mi nismo protiv izgradnje infrastrukture, no to je naše vlasništvo, za koje smo imali već poprilične troškove i želimo da nam se isplati pravična naknada. Ne mora to biti naknada po nekoj visokoj tržišnoj cijeni, već realna naknada kojom ćemo pokriti svoje dosadašnje troškove. Svi smo mi za razvoj grada. Ali da nam se na ovakav način oduzima imovina, ne pristajemo – zaključila je naša sugovornica.

O cijelom slučaju upit smo postavili i nadležnima u Gradskoj upravi, gdje nisu posebno komentirali situaciju, ni posebne navode poput onog da su prije pet godina tvrdili da je nije riječ o nerazvrstanoj cesti ili zbog čega su vršeni dogovori o djelomičnom izvlaštenju i naknadi, već su nam poslali zakonsko obrazloženje svojih postupaka.
- Ulica Frane Ćipina u Kaštel Lukšiću ima sva obilježja nerazvrstane ceste sukladno odredbama Zakona o cestama ("NN" br. 8/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), a to su da se na dan stupanja na snagu tog Zakona koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi i da je pristupačna većem broju korisnika.  Pred Ustavnim sudom RH pokrenuti su postupci za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom Republike Hrvatske i to članaka 133, 131 i 132 Zakona o cestama te isti nisu prihvaćeni, odnosno obustavljeni su. U ovom slučaju radi se o stjecanju vlasništva po samom Zakonu (ex lege).
Akt upisa u zemljišne knjige kod takvog stjecanja prava vlasništva nema konstitutivno značenje. To znači da javnopravni subjekt, kao stjecatelj po samom Zakonu nema obvezu uknjižiti svoje pravo vlasništva, odnosno da izostanak uknjižbe ne znači da vlasništvo nisu stekli – službeni je odgovor.

Treba napomenuti da se, unatoč protivljenjima osoba koje ovo zemljište smatraju svojim vlasništvom, radovi na kolektoru nastavljaju.

Foto: Ivana Topić (PGK)


KOMENTARI: