hren
 
Na području splitsko-dalmatinske županije uskoro će se početi provoditi projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina, a prva faza projekta obuhvatit će Kaštela, te potom Trogir i Seget. Pokusni projekt kojim bi se poljoprivrednicima omogućile ogromne uštede odobrilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Za navodnjavanje poljoprivrednih površina od izvorišta Jadra do Kaštel Štafilića (taj prostor je zahvaljujući GUP-u ostao zaštićen kao poljoprivredna zona), koristit će se stari vodni sustav, koji je provođenjem zadataka Eko-sustava ostao izvan funkcije. Svi poljoprivrednici čije zemlje se nalaze blizu trase vodovoda dobiti će mogućnost uzimanja priključka, a s time i mogućnost navodnjavanja svojih kultura po znatno nižoj cijeni vode od dosadašnje cijene. Za pretpostaviti je kako bi cijena vode bila tri puta niža od sadašnje cijene vode koja se koristi za piće.

Novac za projekt osigurala je država, ulaganje iznosi 7 500 000 kuna, a s obzirom na postojeće objekte početna ulaganja neće biti velika. Naime, na toj dionici postoji vodoopskrbni kanal koji od izgradnje objekta agencije Eko-kaštelanski zaljev više nije u funkciji, i upravo taj kanal poslužiti će za dovod tehnoloških voda oslobođenih kloriranja i koje neće biti pitke, ali će poslužiti za zalijevanje poljoprivrednih kultura.

Primjeni projekta prethoditi će izrada elaborata i dobivanje građevinskih dozvola, a prvenstveni cilj je značajno smanjiti cijenu vode namijenjenu zalijevanju poljoprivrednih površina. Ovim postupkom trebalo bi se pospješiti poslovanje najvećeg dalmatinskog proizvođača poljoprivrednih proizvoda “Kaštelanskih staklenika”, kojima cijena od skoro 11 kuna po kubiku znatno opterećuje proizvodnju.

Prvi korisnici mogli bi biti priključeni za godinu dana, a prema procjenama iz Ministarstva poljoprivrede, cijena vode po kubiku stajala bi i manje od 4,5 kuna, jer će se Ministarstvo potruditi da se cijena vode za poljoprivredu oslobodi nekih davanja. Do sada je razvoj poljoprivrede bio ograničen, jer je za zalijevanje korištena pitka voda visoke cijene iz vodoopskrbnog sustava.

Osiguravanjem potrebne infrastrukture i mogućnostima navodnjavanja većina kaštelanskih neobrađenih površina postati će atraktivno za poljoprivrednu proizvodnju. Prema sadašnjem stanju, na području Kaštela, Trogira i Segeta godišnje se proizvede oko 34000 tona voća i povrća, a registrirano je oko 1150 poljoprivrednika.Očekuje se kako će se ovim projektom ljudima sa ovih područja omogućiti bavljenje poljoprivredom po mnogo nižim cijenama nego do sada, a broj zaposlenih u istoj grani morao bi se znatno povećati.


KOMENTARI:

Stari Komentari (14)

  • (Gost)

    Ko jebe polja, treba tu napravit turističke stanove. Pa šta bog da s infrastrukturom.

    oko 12 godina prije
  • tornado (Gost)

    Pozdrav autorici teksta

    oko 12 godina prije
  • specijalac (Gost)

    ½Ko jebe polja, treba tu napravit turističke stanove. Pa šta bog da s infrastrukturom.½
    ....šta se dogodi kad se svakome da da komentira...iako mislim da će od tog pustog navodnjavanja u budućnosti najviše izrast kuća i stanova, naravno na crno i bez papira i dozvola...žalosno!

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    a super ideja samo ko će dobiti tu vodu onih par polja uz vodovod?

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Pa da još tih ljudi koji dodju nemaju di radit.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    jeli ovo autorski tekst? Je, samo s Kaštlanske kronike. Pa onda njih i potpišite. I za EKO isto.

    oko 12 godina prije
  • GUP - hahaha (Gost)

    Citat:
    ........
    Za navodnjavanje poljoprivrednih površina od izvorišta Jadra do Kaštel Štafilića (taj prostor je zahvaljujući GUP-u ostao zaštićen kao poljoprivredna zona),.......

    Da je GUP spasija stvar HAHAHAHAHAHA!!!!!

    Pa pogledajte sadašnji GUP u odnosu na prošli, a prošli u odnosu na pretprošli! Svaki put se površina za građenje povećala za 50% i više! Kakva je to zaštita poljoprivredne površine GUP-om??? :? :? :? :? :? :? :?

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Ma judi ća se sekirate. Kad se poćmu u Lečevici iskričat škovace jemat če te đubrenu vodu sa Jadra.Ne triba više gnjoj ni stajski ni umjetni, i zato je već predviđena cina vode jako jeftino, jer ni u jednoj špini voda neće bit za piće. Zato će ova bit jeftinija da se uvati bar koje šoldo. Ali za piće ....e tu će nas dobro obrijat ćini mi se prema već utvrđenon scenariu; kupovat će mo flaširanu vodu.Zagorac je na tapetu ,a ovo je puno gore; pa predlažen da se stavi na tapet ovi deponij dok se ne usere stvar do kraja.Onda više nima povratka pa makar krivca obisili za jaja; kome onda više od toga koristi.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Mislin da je pravo bogatstvo šta možemo pit vodu sa špine. Ipak mislim da će se centar za zbrinjavanje otpada napravit po standardima koji vode itekako računa o okolišu. Pa nisu valjda toliko ludi. A pizdarija se može uvik dogodit, ka i u svemu.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Sumnjam, kako su krenuli teško, evo zašto:
    Nema studije o utjecaju na okoliš. Studija je napravljena za staru lokacija, 8 km dalje.
    Ovo je samo jedan od primjera...

    oko 12 godina prije
  • i ne samo to... (Gost)

    mislim da na tom podrucju ima 20-ak jama, a oni su bacili tester u samo jednu. tester naravno nije nigdi ispliva i to je dovoljno za izgradnju. a bi li ispliva iz koje od onih preostalih 19, e, to cemo vidit kad naprave centar :)

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    ma koja poljuprivreda!!! Koliko kaštelana živi od poljoprivrede? možda 50tak, a toliki novci se daju u taj vodovod... Meni je to nešto sumnjivo, to nisu čista posla... Da to nije povezano s Kaštelanskim staklenicima i privatizacijom..hm?
    Ionako kaštelansko polje je premalo za ikakvu ozbiljnije poljodjelstvo.. Sve će to sljedećeih 20g biti urbanizirano..

    oko 12 godina prije
  • gori kozjak, a doli more (Timunjer)

    U kaštelanskom polju tradicionalno su se uz vinograde i nasade mendula i trešanja držale [B]radno intezivne[/B] kulture (cvijeće, povrće...) koje su zbog povoljnog geografskog položaja i drugih faktora rano i kvalitetno uspijevale i bile distribuirane na područje cijele bivše države. Te kulture ne traže velike površine kao što traže slavonska žitna polja. Kaštelansko polje i dalje je dominatntan izvor prihoda ili njihova nužna nadopuna većem broju stanovnika [B]grada[/B]. Daljnjom urbanizacijom polja (koja čak i nije potrebna) Kaštela će mnogo izgubiti u smislu remećenja društvenih i ekonomskih odnosa i mogućnosti kao i samog stila života njihovih stanovnika.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Dobro si reka doć će još ljudi koji nemaju di radit pa da se sa svojim SUV (auta) voze po kozjim putevima koje su još smanjili da bi proširili svoju parcelu [B] . [/B]

    oko 12 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara