POLUGODIŠNJI VIŠAK
Drugim ovogodišnjim rebalansom, proračun Grada Kaštela bit će veći za četiri milijuna kuna na prihodovnoj i na rashodovnoj strani, u odnosu na prije planirano, pa bi prema novom planu prihodi trebali iznositi 158 milijuna, a rashodi 162 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Rebalans proračuna na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća usvojen je bez rasprave, a njemu je prethodilo izvješće o izvršenju proračuna za polugodišnje razdoblje, koje je podnijela pročelnica za financije Matija Marija Đikić.

Prema istom izvješću prihodi su ostvareni u iznosu od 73 milijuna, a rashodi u iznosu od 54 milijuna kuna, što stvara pozitivnu razliku od 19 milijuna kuna, a kako je kazala pročelnica Đikić, zajedno s godinama ranije, ukupan višak između gradskih prihoda i razlika je 23 milijuna kuna. No, pročelnica Đikić naglasila je da navedeni iznos ipak nije realan, jer zbog datumskih ograničenja, u izvješće nije ušao cjelokupan iznos gradskih računa i obveza za mjesec lipanj.
-  Ipak višak sredstava je tu, a usmjerit će se u nove investicije - zaključila je Đikić.

Do novog rebalansa proračuna došlo je zbog većeg prihoda od poreza nego je planirano te novih stavki rashoda, koje su usmjerene na sve upravne odjele, a posebno komunalu i društvene djelatnosti.

Među troškovima zbog kojih je trebalo doći do izmjena proračuna jesu i zakonski troškovi za zaposlene poput regresa i božićnica te minulog rada, ali i cijelog niza troškova za proizvode i usluge pa se, između ostalog, posebno ističe dodatni trošak za pojačani odvoz glomaznog otpada u iznosu od 600 tisuća kuna, trošak za različita održavanja javnih površina u iznosu od 960 tisuća kuna, viša cijena električne energije za javnu rasvjetu u iznosu od 250 tisuća kuna te po nekoliko stotina tisuća kuna za javne potrebe, među kojima i 200 tisuća kuna za sportsku kulturu, koje su im bile umanjene u izvornom planu proračuna te sudjelovanje u nabavci kombija za prijevoz osoba s posebnim potrebama u CK, vozila za uslugu starijim i nemoćnima i drugo.

Ostale teme na GV

Na ovotjednoj sjednici vijećnici su dali suglasnost na Sporazum o provedbi postupka zajedničke javne nabave vatrogasnih vozila u SDŽ, kojom će Kaštela sufinancirati kupnju tri vatrogasna vozila, a sredstva će se osigurati u tijeku nekoliko narednih godina jer će se vozila nabaviti putem leasinga.

Prema novoj dopuni Odluke o dodjeli na korištenje javnih površina, vlasnici pojedinih automata poput onih za prodaju slatkiša i pića, ledomata i slično, plaćat će mjesečnu naknadu u iznosu od 250 kuna za površinu do jednog četvornog metra, a do dva četvorna metra naknada će iznositi 500 kuna. Vlasnici bankomata za bankomat će plaćati mjesečnu naknadu u iznosu od tisuću kuna.

Iako je trebala biti tek formalna, odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Grada Kaštela, izazvala je žešću raspravu koju je pokrenuo HSP-ovac Željan Jurlin.
Jurlin je, nakon izlaganja pročelnice Zokić, pročelnici najprije zahvalio „na ničemu“, što je naknadno, na njenu primjedbu, objasnio kao zahvalu na „neizlaganju“.  

- Ovo je sve skupa sramotno – kazao je u uvodu Jurlin, a potom obrazložio zbog čega to tvrdi, odnosno postavio je pitanje što u cijeloj priči o sustavu civilne zaštite radi „Cemex“, a posebno što tu radi udruga „Lijepa naša Kaštela“, spomenuvši dugogodišnju bivšu predsjednicu te udruge, Ivnu Bućan.

Jurlin je ustvrdio da Ivna Bućan i sadašnja predsjednica (Veru Rilov op.a.), kada se nedavno razgovaralo o temi da je ta udruga u sustavu civilne zaštite, o tome nisu znale ništa, te da Ivna Bućan o tome „sama nema blage veze“.

- Gdje su tu braniteljske udruge? Nigdje ih nema iako su se dale na raspolaganje. Koje su to snage Ivne Bućan i udruge? – pitao je Jurlin, a pročelnica Zokić njegovu komunikaciju za govornicom nazvala je sramotnom, kao i neprimjereno spominjanje Ivne Bućan, koja tu nije prisutna.

Jurlinu i svim vijećnicima naglasila je da se prema Zakonu i naputcima DUZS-a u sustav civilne zaštite obuhvaćaju privredni subjekti iz lokalne zajednice, koji u određenim ugrozama mogu pomoći strojevima i ostalom mehanizacijom, kao i udruge koje se bave zaštitom okoliša i upravo po tim naputcima postupilo se i pri donošenju navedenog prijedloga.

- Zakon ne predviđa uključivanje branitelsjkih udruga, no pri donošenju Plana branitelji su kontaktirani, i dio njih je u Stožeru te drugim strukturama civilne zaštite – zaključila je Zokić, a njen prijedlog prihvaćen je od strane većine vijećnika, dok je protiv glasovao tek Jurlin.
 


KOMENTARI: