hren
 

ZAVRŠENA OVOGODIŠNJA BERBA I PRERADA MASLINA
Većina maslinara ovogodišnju berbu i preradu maslina privela je kraju. To, doduše, dobrom dijelu njih ovog puta i nije oduzelo puno vremena  s obzirom na sve nedaće koje su se sručile na maslinike, od ovoljetne suše do nametnika, pa neki u berbu uopće nisu ni išli.

Stoga će kaštelanski maslinari ovu godinu pamtiti po nikad ranijoj berbi, jakom napadu maslinove muhe te lošijem urodu autohtonih sorti, dok su neki  od njih pretrpjeli i štete na samim stablima od hladnoće u veljači kao rezultat rezidbe početkom godine i pretjeranom gnojidbom stajskim ili mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem dušika.

- Urod je nažalost bio toliko mizeran, a plod " naboden" mušicom u tolikoj mjeri da smo odlučili preskočiti ovogodišnju berbu, jer od uloženog truda i vremena  ionako ništa ne bi dobili - govori nam Marin, dodajući da su srećom ostavili dio prošlogodišnjeg ulja kako im se ne bi dogodilo da ga na kraju moraju kupovati kao unatrag par godina. Tada su većinu svog ulja prodali, a kako se iduća godina potrefila loša kao i ova, morali su, kaže,  na kraju kupovati ulje lošije kvalitete od svog i to po znatno većoj cijeni.

Unatoč znatno lošijem urodi nego li prošle sezone, svoj maslinik obrao je  Ivan sa svojom obitelji. Znatno brže i ranije, doduše, nego lani kada je imao gotovo tri tone maslina, a ove tek oko 400 kilograma. – Dobro je kako je moglo bit – kaže ovaj mladi kaštelanski maslinar, zadovoljan ipak činjenicom što su mu se masline barem bolje „platile“, oko 18 posto. Malo gorči, ali šta je tu je, zaključuje...

Slična sudbina snašla je i našeg sugovornika Joška koji je, s obzirom da na nekim stablima nije ubrao ni ploda, očekivao kako će urod biti i lošiji nego li se pokazalo na kraju. - Prošle godine ubrali smo oko 900 kila maslina i dobili 120 litara ulja, tako da nas je iznenadio ovogodišnji randman od čak 20 posto. Od malo više od sto kila maslina dobili smo 27 litara ulja, čak na uljaru nisam odnio ni dovoljno kanti jer se nisam nadao da će se tako dobro „platiti“, govori nam.

Premda su se ovogodišnji randmani, doznajemo u uljari Katinac u Kaštel Starom, kretali u prosjeku oko 18 posto, sama kvaliteta ulja je znatno lošija, čak bi se, kažu, usudili reći da ga pola i ne valja zbog ploda napadnutog mušicom, za razliku od godine ranije, kada je ulje bilo vrhunske kvalitete. Osim što su masline podbacile u kvaliteti i urod je čak za sedamdesetak posto lošiji nego li godinu ranije, procjenjuju u ovoj kaštelanskoj uljari, koja je ovog ponedjeljka za ovu sezonu zatvorila svoja vrata, baš kao i ostale uljare koje to do sada još nisu bile učinile.

Nažalost, visoki randmani na uljarama bili su upravo pokazatelj nižih kategorija ulja, od plodova pod utjecajem jakog  napada maslinove muhe, kao i izloženih suši  i kasnijoj berbi,  gdje je došlo do kvarenja plodova i oksidacije ulja unutar njega te povišenja slobodnih masnih kiselina, što je rezultiralo karakterističnim drvenim okusom po crvotočini, pojašnjava  inženjer agronomije Ivan Vicenco Pensa iz istoimenog lukšićkog OPG-a.

-Ovogodišnja berba, ukoliko je bila pravilno tempirana, donijela je maslinarima vrhunska ulja, ali naravno ulja od maslina branih u otvorene gajbe i prerađenima u kratkom roku  te skladištenima u inoks posudama i čuvanih na temperaturi od 10 do 18 celzijevih stupnjeva – kaže ovaj  agronom čija ulja redovito osvajaju priznanja i nagrade na raznim natjecanjima.

U maslinicima  OPG-a  Pensa, koji  su u certificiranom ekološkom uzgoju, već su navikli na manji urod nego kod maslinara u konvencionalnom uzgoju, jer u ekološkom uzgoju nisu dopuštena mineralna gnojiva kao ni široka paleta sredstava baš protiv maslinove muhe. Prema su jedan od većih proizvođača maslinovog ulja u Kaštelima, okrenuli su se, ističe, izričito proizvodnji ekološkog maslinovog ulja ne samo radi ispravnog odnosa prema našem zajedničkom okolišu, već i važnoj činjenici kako se maslinovo ulje dobiva mehaničkim putem, odnosno mljevenjem maslina, a ne termičkom obradom. Pri tom svi pesticidi koja se rabe na maslini ili pak ispod nje, ostaju u ulju, a na kraju završavaju i na tanjuru jer se ulje jelima najčešće dodaje kao začin, zaključuje Pensa.  

No, samom berbom posao za maslinare još nije gotov jer je maslina sada ili već ušla, ili ulazi u fazu mirovanja, čime započinje povoljno razdoblje za klasičnu rezidbu te odstranjivanje stradalih i neproduktivnih stabala masline. Ukoliko se odluče za rezidbu, stručnjaci maslinarima preporučuju da preskoče zimsku gnojidbu mineralnim gnojivima. Također i da prilikom rezidbe kod prelaska s jednog  stabla na drugo obavezno steriliziraju alat alkoholom kako bi spriječili širenje bolesti raka masline, a rezove, ukoliko su veći od kovanice, steriliziraju otopinom jedne čajne žlice bakrenog preparata (Bordoška juha) na pola litre vode, te  pet minuta nakon sušenja  premažu  voćarskim voskom. Nakon rezidbe, ukoliko vrijeme dozvoli, nije zgorega dodaju, zaštiti cijelo stablo bakrenim preparatima u dozama koje je proizvođač preporučio, pritom vodeći računa da se bakrene preparate nipošto ne smije primjenjivati kod temperatura nižih od 10°C zbog moguće fitotoksičnosti , odnosno naglog otpadanja lista.


KOMENTARI: