hren
 

Dr. IVONA MARASOVIĆ, RAVNATELJICA SPLITSKOG INSTITUTA ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO
Cvjetanje mora je prirodna pojava i ne bi nas trebala posebno zabrinjavati. Ali ono što nas mora brinuti intenzitet je i učestalost pojave, sve raširenije, sve češće i dugotrajnije, što se sasvim sigurno velikim dijelom može pripisati negativnom djelovanju na prirodu općenito (klimatske promjene) i na sam morski ekosustav.

Kupači, jahtaši, daskaši, ribari i drugi i ovoga su ljeta neugodno iznenađeni intenzitetom "cvjetanja mora", pojave koja zavarava lijepim imenom, a zapravo nije ništa ni lijepo ni korisno. Dr. Ivona Marasović, ravnateljica splitskog Institita za oceanografiju i ribarstvo, te voditeljica Laboratorija za plankton, objašnjava o kakvoj se točno pojavi radi, te potvrđuje da je cvatnja mora sve učestalija pojava.
- Pojam s kojim se proteklih desetak godina ljeti gotovo redovito susrećemo, pojava je već stoljećima poznata i opisana za mnoga mora širom svijeta, a prvi zapisi za Jadran datiraju još iz 18. stoljeća. Naziv cvjetanje mora na jadranskom području uglavnom podrazumijeva samo cvatnja fitoplanktona iz skupine dijatomeja, čija je osnovna značajka proizvodnja velikih količina sluzi. U starijoj se literaturi spominje pod nazivom "mare sporco" ili prljavo more. Za ovaj fenomen danas se često koristi izraz "sluzava cvatnja" ("mucilaggine", "mucilage bloom").
Zašto i kad more cvjeta?
- U vodama umjerenog pojasa uobičajena se sezonska cvatnja fitoplanktona javlja u proljetnom razdoblju, a očituje se kroz sniženu prozirnost vodenog stupca i veću količinu sluzi u ribarskim mrežama. Potaknuta je jakim osvjetljenjem i podržana dobrom dostupnošću hranjivih soli u čitavom vodenom stupcu. U takozvanim normalnim meteorološkim uvjetima proljetna cvatnja postupno slabi. U pojedinim godinama, međutim, zbog više oborina u proljetnom razdoblju (povećana količina hranjivih soli u moru), proljetna cvatnja može biti jača od uobičajene, što se vjerojatno dogodilo i ove godine. U takvim godinama, u klimatskom pogledu neuobičajenima, dolazi do određenih poremećaja u čitavom trofičkom lancu, a prve se promjene očituju baš u neuobičajenoj fitoplanktonskoj cvatnji. Naime, previsoka temperatura i prejako osvjetljenje promijenili su uvjete u kojima se razvijala određena fitoplanktonska zajednica, a kao odgovor na to kod fitoplanktona se aktivirao obrambeni mehanizam kojim se potiče pojačana proizvodnja sluzi. Zbog mirnog vremena, odnosno zbog oslabljene cirkulacije, sluzave nakupine se najvećim dijelom zadržavaju na površini.
Cvjeta li fitoplankton na površini ili i u dubinama?
- Cvatnja se odvija u čitavom vodenom stupcu, ali je zbog intenziteta svjetla jača u površinskim slojevima. Intenzivno cvjetanje dopire do dvadesetak metara dubine, budući da se radi o biljkama čija je aktivnost ovisna o svjetlu. Kada započne razgradnja sluzave mase, sluz pada na dno, prekrivajući i sve pridnene organizme. Ako to traje duže vrijeme, organizmima na dnu je onemogućeno disanje i dolazi do masovnog pomora.


Nakupljanje sluzi na površini vizualno je vrlo neugodna pojava, ali potpuno bezopasna - ako se radi o čistome moru. U onečišćenome moru mogu biti opasnost i za ljudsko zdravlje, jer poput fine mrežice filtriraju morsku vodu i vezuju sve nečistoće, a istodobno su dobra podloga za razvoj mnogih mikroorganizama


Smeta li cvjetanje ribarima? Utječe li na količinu ulova?
- Cvjetanje otežava ribarenje, jer su mreže, umjesto ribe, prepune sluzave mase. Ulov se smanjuje, dijelom zbog same pojave, a većim dijelom zato što ribari u takvim uvjetima značajno reduciraju izlazak na more.
Vjeruje se da je cvjetanje neopasna pojava za ljudsko zdravlje, te za morsku floru i faunu. Je li to točno?
- Ova vrsta cvjetanja mora uistinu nije opasna za ljudsko zdravlje, jer u cvatnji sudjeluju fitoplanktonski organizmi čije se izlučevine najvećim dijelom sastoje od polisaharida. Nakupljanje sluzi na površini vizualno je vrlo neugodna pojava, ali potpuno bezopasna - ako se radi o čistome moru. U slučaju da su sluzave nakupine prisutne u onečišćenome moru, mogu biti opasnost i za ljudsko zdravlje, jer poput fine mrežice filtriraju morsku vodu i vezuju sve nečistoće, a istodobno su dobra podloga za razvoj mnogih mikroorganizama. Cvatnja može ugroziti i mnoge morske organizme, posebice pridnene, koji su ograničenog kretanja jer im nakupine sluzi mogu začepiti škrge i onemogućiti disanje.
Događa li se cvjetanje posljednjih godina češće? Utječu li na tu pojavu makroklimatski uvjeti ili čak globalno zatopljavanje?
- Cvjetanje mora je prirodna pojava koja se povremeno javlja i u otvorenim i u obalnim vodama, a zapise o tome nalazimo još u Bibliji, i ne bi nas trebala posebno zabrinjavati. Ali ono što nas mora posebno zabrinjavati intenzitet je i učestalost ovih pojava, sve raširenijih, sve češćih i dugotrajnijih, što se sasvim sigurno velikim dijelom može pripisati negativnom antropogenom djelovanju na prirodu općenito (klimatske promjene) i na sam morski ekosustav (eutrofikacija putem otpadnih voda i različitih drugih aktivnosti).
Može li se predvidjeti koliko će ove sezone cvjetanje trajati?
- Iako se u svijetu, a i u Hrvatskoj - u okviru projekta "Jadran" - provode brojna istraživanja ove pojave, iako su poznati uvjeti u kojima se javlja, ipak je sam mehanizam pojave još uvijek nedovoljno poznat, pa je teško točno predvidjeti njen nastup i razvoj, odnosno trajanje. Ne može se reći da ove godine cvjetanje traje duže nego prethodnih godina, ali teško je reći i da neće trajati duže. Što se tiče područja koje je zahvaćeno ove godine, za sada je još uvijek znatno manje nego što je bilo nekih ranijih godina.


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost)

    :?

    oko 14 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij