hren
 

STRATEŠKI PROJEKT
U 2017. godini u Hrvatskoj se nastavlja lagani trend porasta količina komunalnog otpada. Proizvedeno je ukupno 1.716.005 tona, što odgovara vrijednosti od 400 kilograma po stanovniku. Riječ je o porastu od dva posto u odnosu na količinu proizvedenu u prethodnoj 2016. godini i četiri posto u odnosu na količine iz 2015. godine.

Zbrajajući nedavno rezultate ostvarene u godini na izmaku, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban u isto je vrijeme najavio i projekte koji će obilježiti 2019. godinu. Jedan od strateških neupitno je Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, u završnim pripremama za raspisivanje natječaja za izbor izvođača radova.

Prema nama dostupnim informacijama, ovih dana iščekuje se, naime, odluka resornog ministarstva o dodjeli nepovratnih sredstava iz EU programa Konkurentnost i kohezija za područje zaštite okoliša, u iznosu od 42,4 milijuna eura. Nakon toga, za oko mjesec dana, slijedi i potpisivanje ugovora.

Vrijednost projekta "Lećevica" je, podsjetimo, 60 milijuna eura bez infrastrukture, s tim da se uz već navedena 42,4 milijuna eura, sufinancira i s 11,3 milijuna eura nepovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. "Lećevica" će se, dakle, financirati s čak 53,7 milijuna eura nepovratnih sredstava, dok će razliku financirati Splitsko-dalmatinska županija.

U kojoj je fazi projekt ovoga trenutka, pitali smo Vlatku Lucijanić-Justić, privremenu upraviteljicu tvrtke "Regionalni centar čistog okoliša", osnovane za realizaciju "Lećevice".

– Upravo iza sebe ostavljamo dugotrajno razdoblje pripreme projekta koji obuhvaća Centar za gospodarenje otpadom i šest pretovarnih stanica, dakle sedam gradilišta za koja je trebalo izraditi mnogobrojne dokumente, ishoditi dozvole i rješenja nadležnih ministarstava i drugih tijela. Tako danas imamo ishođene sve lokacijske dozvole, osim na Hvaru, koja je u ishođenju, te izrađene Studiju izvedivosti i Projektnu prijavu. Ovaj se projekt realizira kroz ukupno devet ugovora, a do sada smo proveli četiri javna nadmetanja za nabavu usluga tehničke pomoći i upravljanja projektom, nadzora gradnje centra, izrade glavnih projekata za šest pretovarnih stanica i usluge vođenja odnosa s javnošću. Evaluacija ponuda je u tijeku i uskoro očekujemo i sklapanje ugovora s odabranim ponuditeljima. Uskoro planiramo objaviti i natječaj za odabir izvođača radova – kazala nam je upraviteljica Lucijanić-Justić.

A kad je riječ o izvođaču radova, prva mu je zadaća izraditi glavni projekt, potom ishoditi građevinske dozvole i u konačnici pristupiti građenju. Rok završetka radova i puštanje u rad Centra i šest pretovarnih stanica jest sredina 2022. godine.

Što se samog projekta Centra tiče, valja napomenuti da je u međuvremenu doživio određene izmjene, i to zahvaljujući novom zakonu.

U projektu Centra, za koji je provedena procjena utjecaja na okoliš 2006. godine i doneseno rješenje da je prihvatljiv za okoliš uz provedbu propisanih mjera zaštite okoliša, kapacitet postrojenja za mehaničko-biološku obradu je iznosio 180.000 tona godišnje. Tada je bilo uzeto u obzir da će odvajanje otpada u gradovima i općinama dosezati 24 posto od proizvedenog otpada.

Međutim, 2013. godine stupio je na snagu Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji je podignuo obvezu izdvajanja otpada na lokalnoj razini na najmanje 50 posto, što se automatski odrazilo na potreban kapacitet Centra, koji više ne treba biti 180.000 tona godišnje, nego manji.

Naime, kapacitet Centra se izračunava, ne određuje proizvoljno i tako je izračunato da je u novim okolnostima dovoljno da predviđeno postrojenje ima kapacitet 110.000 tona godišnje. To znači da gradovi i općine moraju maksimalno ubrzati aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi konačno osigurali svom stanovništvu sve uvjete za ostvarenje tako visoko postavljenih ciljeva primarne selekcije otpada.

Dakle, u projektu je došlo do smanjenja potrebnih kapaciteta postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i ta činjenica predstavlja izmjenu projekta. Nije se mijenjala površina zahvata i nisu se mijenjale predviđene tehnologije obrade. U takvim okolnostima, jer je prethodno provedena procjena utjecaja na okoliš potrojenja većeg kapaciteta, nadležna tijela su, u skladu s propisima, zaključila da nije bilo potrebno provesti novu procjenu.

– U Centru će se iz miješanog komunalnog otpada, u potpuno automatiziranom sustavu, korištenjem najmodernijeg sustava separacije, izdvajati frakcije pogodne za reciklažu: papir, staklo, razne vrste plastike, metala i goriva frakcija te frakcija biorazgradivog otpada – naglašava upraviteljica govoreći o tehnologiji koja će se primjenjivati.

– Taj izdvojeni biorazgradivi dio će odmah nakon izdvajanja biti prevezen u komore u kojima se, nakon zatvaranja, u kontroliranim uvjetima odvija kompostiranje. Tek kada se materijal biološki potpuno stabilizira, može se odložiti na odlagalište. Pri projektiranju svih postrojenja i odlagališta poštovat će se zakonom propisani princip najboljih raspoloživih tehnika, tako da će u radu Centra emisije u zrak, tlo, vode i buka biti u okviru zakonom propisanih graničnih vrijednosti – veli Vlatka Lucijanić-Justić.

Sadržaji Centra bit će raspoređeni na ukupno 25 hektara površine. Čine ga pak: postrojenje za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada (110.000 tona godišnje), kompostana za odvojeno sakupljeni biootpad (9700 tona godišnje), reciklažno dvorište za građevinski otpad, reciklažno dvorište za komunalni otpad, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, portirnica, upravna i servisna zgrada, odlagalište za neopasni i inertni otpad te prateći sadržaji.

Oko 10 hektara se odnosi na površinu odlagališta. Predviđeno je da Centar bude u eksploataciji 25 godina. I tako će i biti, budu li na lokalnoj razini osigurani svi uvjeti za odvojeno prikupljanje otpada, dakako i za reciklažu, jer su to osnovni preduvjeti da u centar dolazi minimalna količina otpada iz koje će, nakon obrade, preostati minimalna količina za odlaganje.

Koliko god da je Centar važan, valja napomenuti da ni u kojem slučaju nije sam sebi svrha, nego predstavlja dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kojemu će se zaprimati miješani komunalni otpad kao ostatak otpada koji nije odvojen u posebne spremnike (papir, staklo, plastika, metali, biootpad, tekstil, itd.) u gradovima i općinama na području županije. Danas zapravo, činjenica je, gotovo sav otpad stanovništvo županije odlaže u jedan kontejner i time proizvodi miješani komunalni otpad koji se odlaže na odlagališta.

To je posljedica toga što u gradovima i općinama nije dovoljno razvijen sustav odvojenog prikupljanja otpada, dakle, nisu stvoreni dovoljni preduvjeti za bolje rezultate. Svrha odvojenog sakupljanja otpada je da se sakuplja čisti materijal po frakcijama i šalje u reciklažu kao čista sekundarna sirovina. Onaj dio otpada koji se ne odvoji na mjestu nastanka, nego se odloži u posudu za miješani komunalni otpad, mora se obraditi u Centru da bi se iz te mješavine posebnim postupcima separacije izdvojile frakcije otpada koje nisu tako čiste ali još uvijek mogu poslužiti kao sirovina za reciklažu.

– Ni jedan sustav ne može sam riješiti pitanje otpada, nego se moraju kombinirati komplementarni postupci: primarna selekcija na razini kućanstva, selekcija u Centru, reciklaža, energetska oporaba..., sve što je objedinjeno u hijerarhiji gospodarenja otpadom – zaključak je naše sugovornice, koja dodaje:

– U svijetu se na dnevnoj bazi otvaraju postrojenja za mehaničku obradu otpada, a jednako tako i za energetsku oporabu otpada. Usavršavaju se pojedini separatori i cijeli sustavi za separaciju sa svrhom poboljšanja učinkovitosti i smanjenja potrošnje energije. Jednako tako se traže načini proizvodnje materijala koji će biti prikladni za reciklažu kada predmeti postanu otpad. Zadatak je, kad se već ne može u potpunosti spriječiti nastanak otpada, maksimalno iskoristiti njegova vrijedna svojstva. Ali za to je potreban ogroman angažman cijele zajednice – od onih koji donose propise, koji su ih dužni provoditi i onih koji u takvim sustavima moraju sudjelovati vlastitim trudom i razumjeti zašto je to sve važno.


Bez dodira s okolišem

Uz Centar se gradi šest pretovarnih stanica: u Splitu, Sinju, Zagvozdu te na Braču, Hvaru i Visu. U njima će se preuzimati lokalno prikupljen otpad na području cijele županije i dovoziti u Centar na obradu. Tehnologija pretovara iz manjih u veća vozila je vrlo jednostavna, brza, a otpad neće dolaziti u dodir s okolišem. Sav dnevno prikupljeni otpad bit će pretovaren i odvezen u Centar.


Sličnosti i razlike

U Hrvatskoj su do sada izgrađena samo dva centra gospodarenja otpadom, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, s identičnim tehnologijama obrade, kod kojih je naglasak na nastanku i iskorištavanju odlagališnog plina iz djelomično obrađenog otpada odloženog na odlagalište.

Projekt "Lećevica" razlikuje se od spomenutih u tome što će se najprije odvijati mehanička obrada s izdvajanjem više vrsta materijala pogodnog za reciklažu, a potom potpuna biološka stabilizacija u zatvorenim komorama, nakon koje više neće biti proizvodnje odlagališnog plina i emisija u zrak, niti procjednih voda kada se materijal odloži na odlagalište.

Za svaku se županiju izrađuje posebna studija izvedivosti u okviru koje se razmatraju različite opcije obrade i odabire optimalna prema kriterijima sastava otpada, utjecaja na okoliš, prihvatljivosti cijene za korisnike, usklađenosti s regulativom itd.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: