hren
 
Karepovac - osim zatvaranja, postoje tri moguća rješenjaŽivotni vijek deponija energično se bliži kraju, a prostorni planovi blokiraju rješenje problema. Ako država i Županija nisu u stanju locirati novi Centar, Splitu treba omogućiti da posegne za jednim od tri raspoloživa modela.
Nakon svih burnih reakcija u zadnje vrijeme u nizu sredina u Dalmaciji, posebno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s akcentom na agoniju Makarske, a u vezi s lociranjem pogona za gospodarenje komunalnim otpadom, može se kazati da smo došli do granice preko koje se dalje ne može.

Dalmacija je, kao dio jadranskog područja Hrvatske, predodređena za intenzivan razvitak turizma, a to znači da je logično očekivati da država poduzme sve da se politika zaštite okoliša u jadranskoj regiji afirmira do europskih standarda. U tom okviru je rješenje problema gospodarenja otpadom urgentna tema.
Poseban problem je grad Split koji je još krajem 2000. godine bio potpuno spreman na javno nadmetanje za izbor koncesionara za gradnju Centra za gospodarenje otpadom. Sva je dokumentacija bila spremna i sve potrebne odluke su bile u ingerenciji grada. Po tome je na Karepovcu trebalo izgraditi Centar na bazi tehnologije mehaničko-biološke obrade uz neposrednu sanaciju starog dijela odlagališta Karepovac i uz izgradnju manjeg sanitarnog deponija.
Međutim, zbog toga što je postalo vjerojatno da će županija prijedlogom svog prostornog plana osigurati lokaciju za županijski Centar za gospodarenje otpadom, vijećnici Splita su promijenili odluku i opredijelili se samo za sanaciju Karepovca, s time da novi otpad ide na postupak u županijski Centar za gospodarenje otpadom. Odluka je u osnovi bila ispravna. Ali lokacije za novi Centar još nema, a Karepovac se i dalje koristi na ne baš najracionalniji način. To znači da se životni vijek Karepovca energično bliži kraju.
Ako se brzo, u prihvatljivom vremenskom razdoblju, ne ostvare efikasni postupci države i Županije, gradu Splitu bi trebalo odobriti da svoj problem, zajedno sa susjednim gradovima i općinama, riješi na Karepovcu izgradnjom pogona za mehaničko- -biološku obradu (ili samo selektiranje) uz korištenje sanitarnog deponija na Karepovcu.
Ovo se može uraditi izgradnjom pogona mehaničko-biološke obrade (MBO). Biorazgradivi dio se može izložiti procesu biorazgradnje i zajedno s inertnim dijelom odlagati u sanitarni deponij na Karepovcu koji tek treba izgraditi. Metali će se odvajati i prodati, ali treba riješiti problem suhe (gorive) frakcije iz otpada. Toga je težinski oko 50 posto u otpadu! Što s time?
Moguća su tri rješenja. Uz mehaničko usitnjavanje i homogenizaciju taj dio otpada može se uputiti u peć klinkera u industriju cementa, što je odlično rješenje. Ali treba privola DC koje nema ni nakon više godina kontaktiranja. Drugi izlaz je upotreba kroz osnovno gorivo u maloj TE koja bi se izgradila u posrednoj blizini Karepovca. Ta varijanta košta oko 20 milijuna eura! Treća opcija je da se imbalirana suha frakcija, kao inertan materijal, trajno odlaže u napušteni dio tupinoloma.
Time bi se riješila dva problema istovremeno. Ali za ovo treba suglasnost Solina i Kaštela. Nema ni jedan valjan razlog da to odbiju, ali što ako ipak odbiju?
Bez jasnog odgovora na ova pitanja Grad ne bi smio ulaziti u postupak investiranja.
Istovremeno treba imati na umu da postoji županijski Prostorni plan koji ne predviđa da se na Karepovcu izgradi bilo kakvi pogon za obradu komunalnog otpada, a toga nema ni u prijedlogu Prostornog plana grada Splita, koji predviđa samo sanaciju odlagališta Karepovac i njegovo zatvaranje. Prava pat pozicija, no okolnosti traže hitno rješenje.
Na Karepovcu se može izgraditi postrojenje za mehaničko-biološku (aerobnu) obradu komunalnog otpada, ali nakon što se jasno odgovori na prije navedena pitanja u vezi s konačnom destinacijom tzv. suhe frakcije iz otpada. U tom slučaju bi se aerobnim postupkom "mokra frakcija" razgrađena do razine stabiliteta odložila u sanitarni deponij na Karepovcu koji ionako treba izgraditi. Tome bi se dodao i inertni dio komunalnog otpada.
Ako bi se ovaj pogon dimenzionirao samo za potrebe onih gradova i općina koji danas koriste Karepovac, on bi sasvim normalno mogao funkcionirati idućih 20 godina. A ako bi se tim pogonom koristila cijela Županija, onda bi se mogao normalno koristiti 13 godina.
Treba naglasiti da predviđeni tehnološki postupak jamči puno poštovanje svih postulata zaštite okoliša definiranim strogim europskim standardima! I još nešto. Bilo bi normalno očekivati da bi se u odnosu na ove probleme ljudi puno normalnije odnosili kad bi vidjeli da sve dobro i konstantno funkcionira na prvom izgrađenom pogonu. Jer ako funkcionira na Karepovcu, zašto ne bi funkcioniralo i bilo gdje drugdje?


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara