hren
 
Gradnja četiriju županijskih centara stajala bi 40 milijuna eura, a jednog regionalnog 14,5 milijuna. U njemu bi bilo mjesta za 200 radnika i malu termoelektranu.
Problematika otpada generalno, ali posebno komunalnog otpada, u četiri dalmatinske županije je vrlo složena i dovedena je do granice loma. Komunalni otpad se odlaže na, u pravilu, neuređenim odlagalištima bez prave kontrole. Razloga takvom stanju je više, a navodimo po našem mišljenju dominantne:
— Nedovoljno poznavanje problema i mogućnosti kojima se problem može riješiti. Odluke se ne donose zbog "straha od nedovoljno poznatog".
— Izuzetan je problem izbor lokacije, odnosno odluka o lokaciji gdje bi se izgradio centar za gospodarenje otpadom, opet kao posljedica nedovoljnog znanja.
— Teškoće izaziva i osiguranje financija, ali i puno više organizacijski oblik rješavanja problema.
U okvirima Instituta građevinarstva Hrvatske, u Poslovnom centru Split (IGH - PC Split) razrađene su predstudije mogućnosti za rješavanje ovoga problema, i to za:
1. Svaku od 4 županije, dakle sa 4 županijska centra za gospodarenje otpadom.
2. Sve 4 županije zajedno ili s jednim regionalnim centrom za gospodarenje otpadom.

Spoznaje javnosti

Istovremeno treba naglasiti:
— Regija Dalmacija, kao dio jadranskog područja Hrvatske, predestinirana je za intenzivan razvitak turizma, što se potencira ubrzanom gradnjom čitavog sustava autocesta koje regiju vezuju na zapadnu Europu. To istodobno uvjetuje potrebu neposredna rješenja ključnih problema iz područja zaštite okoliša.
Otpadom valja gospodariti— Spoznaje javnosti, odnosno stanovništva dovoljno su snažno sazrele u prihvaćanju rješenja ovoga problema u dimenziji i na način koji osigurava adekvatno plaćanje usluge gospodarenja otpadom.
— Ključno je riješiti problem lokacije bilo za po jedan centar za gospodarenje otpadom u svakoj županiji ili za jedan regionalni centar za gospodarenje otpadom za sve 4 županije.
— U okviru županijskih centara ili regionalnog centra uvijek se rješava, zajedno s ostalima, i problem komunalnog otpada sa svih otoka u regiji.
U studiranju problema rješenja procesa gospodarenja komunalnim otpadom u nas IGH je došao do nezaobilaznog zaključka da je okvir županije onaj najniži opseg zahvata koji osigurava tzv. kritičnu masu, odnosno onaj broj stanovnika koji može platiti racionalno rješenje. Broj stanovnika obuhvaćen jednim rješenjem trebao bi tendirati broju od 500.000 stanovnika. Odatle za slučaj Dalmacije treba razmatrati slučaj 4 županijska centra, ali i jedan regionalni centar.
IGH preferira, za navedene slučajeve, tehnologiju mehaničko- -biološke (aerobne) obrade s termotretmanom suhe frakcije (MBO + TO). To je danas gotovo najčešće korištena tehnologija u Europi, a IGH je to provjerio i putem provedbe međunarodnog nadmetanja za izbor tehnologije gospodarenja komunalnim otpadom za grad Split 1998. godine.

Gorivo

Provedbom navedenog tehnološkog postupka kao rezultat imamo 4 izlazne frakcije s kojima se postupa kako slijedi:
— suha frakcija u količini od 50 posto od ukupnog komunalnog otpada ide u termotretman:
— u industriju cementa obrađena u FLUFF RDF kao alternativni energent ili
— kao osnovno gorivo u malu TE
— ili se imbalira i trajno odlaže u adekvatno pripremljenom deponiju u prirodi (u posebnom slučaju može se očekivati da oko 10-15 posto od ukupnog otpada može biti selektirano i plasirano kao sekundarna sirovina)
— mokra frakcija ili biorazgradivi dio se u procesu pretvara u stabilat i služi kao pokrivka na deponiji i kao pokrivka za sanaciju starih odlagališta
— metali se vraćaju industriji
— inertni dio se odlaže u sanitarni deponij
U više radova je razmotren i definiran problem tzv. daljinskog prijevoza komunalnog otpada od pretovarnih stanica do županijskog centra, odnosno od ovih županijskih centara do regionalnog centra.
Za grad ili općinu na čijem teritoriju se nalazi lokacija centra u cijenu koštanja usluge ugrađen je i doprinos, kao ekorenta, u visini od 2,5 eura po toni dovezenog otpada.
Pogon je računan i s 15 posto dobiti na ukupnu cijenu poslovanja centra.
Prodaja sekundarnih sirovina industriji po tržišnim cijenama računa se kao prihod centra.
Odlaganje ostatnog otpada na sanitarni deponij računano je kao cijena koju plaća centar.
Do konačnog računa se došlo pretpostavljajući da se sve gradi na kredit od 10 godina s 8 posto kamata.

Radna snaga

Važno je naglasiti da su svi proračuni za svaku od županija i za cijelu regiju rađeni strogo po istim principima. Odatle su i rezultati usporedivi i vrlo su indikativni. Iz njih se zapravo mogu izvući zaključci:
— Odabrana tehnologija je jednostavna, a odatle je i postrojenje jednostavno. Proces ne traži posebno školovanu radnu snagu. Postrojenje, međutim, mora biti robusno i sigurno. To se postiže i izborom odgovarajućeg kapaciteta. Postrojenje 100 posto većeg kapaciteta košta oko 20 posto više! (Paralela 40 t/h : 20 t/h).
— Postoji vjerojatnost da izgradnjom županijskih ili regionalnog centra neće već prve godine ukupan komunalni otpad biti usmjeren u njih. Očekivati je da će se gradovi i općine u nekom razdoblju od oko 3 godine potpuno orijentirati na odvoz otpada u centar. Tako će se i kapaciteti postupno popunjavati. Ovo je posebno važno za regionalni centar za koji se računa da će raditi 24 sata. Dakle, postupna adaptacija na oštar režim rada.
— Analizom zaključnih podataka vidljivo je da centar koji opslužuje blizu 500.000 stanovnika postiže puno bolje rezultate od onih koji rade za znatno manji broj korisnika.
— Račun regionalnog centra proveden je s uprosječenom cijenom daljinskog prijevoza. Znači za sve ista cijena. To je normalno jer s većom količinom otpada znatno se smanjuje cijena koštanja rada cijelog pogona. Dakle, ovo je izrazita korist za sve!
— Regionalni centar je industrija otpada i nema razloga da ne radi 24 sata i svih 300 dana u godini. Time se postiže visoka iskorištenost ukupnog ulaganja, što rezultira znatno sniženom mogućom prodajnom cijenom usluge.

Prijevoz

— Izuzetno je važno naglasiti da izgradnja četiriju županijskih centara košta 40 milijuna eura, a izgradnja regionalnog centra 14,5 milijuna eura.
— Regionalni centar će osim tretmana komunalnog otpada morati imati i bazu za sredstva daljinskog prijevoza, ali i bazu za obradu glomaznog otpada, te nekih sekundarnih sirovina. To je ukupno oko 200 radnih mjesta. Možda se u ovome tehnološkom sastavu nađe i mala TE. Na nju se onda može nadovezati čitav niz drugih aktivnosti.
— Posebno je važno naglasiti da se za slučaj odluke o izgradnji regionalnog centra potpuno objektivizira proces izbora lokacije jer se bira ona lokacija koja nudi najniže troškove ukupnog daljinskog prijevoza. Jasno, uz zadovoljenje konkretnih hidrogeoloških uvjeta koji se definiraju trasiranjem.
Za tako odabranu lokaciju, još i na državnom zemljištu, ne bi smjelo biti problema ni s kim!
— Iz aktualne prakse je poznato da je znatno manji opseg posla koji treba izvršiti za obradu i pripremu jedne lokacije u odnosu na četiri lokacije.
— Važno je naglasiti da za slučaj izgradnje četiriju županijskih centara ili samo regionalnog centra uvijek treba osigurati istu strukturu sredstava za daljinski prijevoz. Jasno razlika je u broju prijevoznih jedinica.
— Zaključno se može navesti za slučaj da se ideja regionalnog centra ili županijskih centara ne bude mogla provesti, da će u tom slučaju veći i financijski jači gradovi: Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik vjerojatno svaki za sebe riješiti problem. Što će biti s manjim gradovima i općinama, te otocima, to se ne nazire!

KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara