hren
 

OJ, CETINO, RODE...
Izvor rijeke Jadro jedini je zahvat vode za gotovo 300 tisuća stanovnika koji žive na području od Podstrane, preko Splita, Klisa, Solina, Kaštela i Trogira, do Segeta i otoka Čiova.

Slijev je ugrožen prvenstveno zbog gradnje, koja je bila strogo zabranjena na njegovu području do devedesetih godina, pa tijekom zadnjih nekoliko godina, dijelom i zbog sve strožih EU-ovih parametara mutnoće, voda nakon velikih kiša nije ispravna za piće.

Zbog ovisnosti o samo jednom vodozahvatu, u slučaju većeg incidenta sa zagađenjem izvorišta to bi, radi veličine i naseljenosti srca Dalmacije, moglo imati katastrofalne posljedice ne samo za splitski, nego i za hrvatski turizam, procijenili su stručnjaci iz Instituta za turizam u svojoj Studiji prihvatnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije.

Vodoopskrba s Jadra za sada nema tehnički razrađeno alternativno rješenje, a kao najčešća opcija već se godinama spominje dovod vode s rijeke Cetine. “Hrvatske vode” raspisale su javnu nabavu za izradu analize varijantnih rješenja za dovod vode na područje Splita iz alternativnih pravaca.

Procijenjena vrijednost projekta bila je 937.500 kuna, a jedinu, i to zajedničku ponudu, poslali su splitski “Infra projekt” i “Hidroing” s cijenom od 936.250 kuna. Temelj za izradu dokumentacije je Vodoopskrbni plan najveće dalmatinske županije, koji je dovod vode s Cetine do Splita, Solina, Kaštela i Trogira predvidio u dvije varijante.

Po jednoj varijanti voda bi dolazila iz Zagore, preko hidroelektrane “Đale”, smještene nepunih šest kilometara nizvodno od Trilja. I u drugoj opciji bi Cetina potekla špinama na širem području našega grada, ali iz smjera Omiša, odnosno hidroelektrane “Zakučac”.

Oba plana predviđaju i “produžetak” prema izvoru rijeke Rude, s kojeg se, primjerice, opskrbljuje i područje Dugopolja, ali i prema akumulacijskom jezeru Peruća.

Potrebno je izraditi minimalno pet alternativnih pravaca dovoda vode s Cetine na potezu od HE “Đale”, preko brane Prančevići, do HE “Zakučac”. Alternativni dovod prema splitskom području treba uskladiti s razdobljima kada izvor Jadra uredno “funkcionira”, te bi se on s njim izmjenjivao u vodoopskrbi.

Cijeli zahvat ima više dimenzija, predviđene koridore treba osigurati i za drugu infrastrukturu, uz hidrotehničke tunele vezala bi se mogućnost ugradnje plina, energetike, telekomunikacijskih sustava... Od izabranih izvođača traže se i izračuni troškova izgradnje i uštede u odnosu na održavanje postojećeg sustava.

Za što bi se koristila voda koju bi dobilo područje našega grada i okolnih zona iz alternativnih pravaca? Prema nacionalnoj Strategiji upravljanja vodama, korištenje voda za javnu opskrbu ima prednost u odnosu na ostale namjene.

Druge namjene koje se navode jesu proizvodnja električne energije, navodnjavanje, plovidba, zaštita od poplava, melioracijska odvodnja, uzgoj riba, sport i rekreacija, mali vodotoci radi očuvanja ekosustava, te prihranjivanje podzemnih voda.

Dodatni problem je činjenica što zbog klimatskih promjena imamo sve manje oborina u ljetnom razdoblju, a u normalnim uvjetima, bez pandemije, bilo je i sve više turista.

Poznatog stručnjaka prof. dr. Juru Margetu nedavno smo upitali može li se taj problem riješiti alternativnim pravcem za vodoopskrbu, oko kojeg su “Hrvatske vode”, Županija i tvrtka “Vodovod i kanalizacija” potpisali sporazum o suradnji za izradu idejnog rješenja za dovod vode na područje Splita.

– Projektni zadatak zato je i naručen kako bi se vidjelo otkud dovesti vodu u Split, barem iz još jednoga smjera. Veća potrošnja ljeti je glavni problem, u dva ljetna mjeseca zbog turizma potrošnja raste između 20 i 30 posto. Kad ne bi bio tako velik priljev turista samo u nekoliko mjeseci, onda bi cijeli sustav bio racionalniji. Ovako vam tijekom ostalih devet mjeseci ta voda i prateća infrastruktura – ne trebaju. Postavlja se pitanje isplativosti takve infrastrukture, ali morate je imati ako hoćete uspješan turizam – kazao je prof. dr. Margeta.


Novi ‘izvor‘ je nužan, već smo na granici...

Turizam nije jedini razlog zašto se ne bismo smjeli oslanjati samo na tisućljetni izvor Jadra. Ako bi Hrvatska jednoga dana ipak ponovno htjela razvijati industriju (naravno, ne onu zagađivačku), to u ovim okolnostima ne bi mogla, zbog turizma i ograničenih kapaciteta vode.

– Vi u Splitu imate problem jer ljeti zakonski možete uzeti s Jadra dva prostorna metra u sekundi, a mi smo sada na toj granici. Prema tome, da netko dođe i kaže da će napraviti industriju u Splitu, Kaštelima ili oko Trogira i da mu treba još dvjesto litara u sekundi, nemate mu odakle dati vodu, jer na Jadru nemate vode koju biste uzeli da biste mu je dali. Zato treba ići na novi zahvat – istaknuo je nedavno prof. dr. Margeta i dodao kako otprije postoje alternativna rješenja, ali "netko mora to odraditi do kraja s novim uvjetima i potrebama, i vidjeti što se isplati, pa će to financirati Europa".

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij