hren
 

JAVNO IZLAGANJE O IZGRADNJI TUNELA
- Možemo li mi ovdje nešto promijeniti ili je ovo samo forma pa što god mi odlučili da odlučili, dogodit će se ono što će se dogoditi – pitao je Ivan Kovač Matela ovog petka predstavljače Studije utjecaja na okoliš izgradnje tunela kroz Kozjak i spojne ceste, a ovim pitanjem otvorio je i cijeli niz drugih pitanja od ekonomske i ekološke isplativosti planirane trase ceste od Kozjaka do brze ceste u Kaštelima do utjecaja projekta na tradiciju, baštinu, promet i gospodarstvo grada podno Kozjaka.

Predmetnu Studiju utjecaja na okoliš zainteresiranim građanima ovog su dana predstavili stručnjaci sa Instituta IGH Ena Bićanić Marković i projektant idejnog rješenja Nebojša Opačić te Mladen Perišić iz županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša.

Nasuprot njih ovog su dana stali, u traženju odgovora na niz pitanja, pedesetak građana Kaštela, a svi su odreda naglasili kako prvenstveno nisu protiv izgradnje tunela, iako ne vide njegovu svrhu, već je najveće nezadovoljstvo lokacijom tunela i planiranom trasom spojne ceste, kojom se zahvaća polovica padine Kozjaka.

Studija utjecaja na okoliš na 297 stranica donosi cijeli niz podataka, od opisa zahvata, varijante njegovog rješenja, opis lokacije i analizu, utjecaj zahvata na okoliš, prijedlog mjera zaštite okoliša, moguće poteškoće, prometno opterećenje, ocjenu prihvatljivosti zahvata te još niz podataka, koji će se naći pred nadležnima u Ministarstvu zaštite okoliša.

Među podacima iz Studije, koje je ovog dana iznijela Ena Bićanić Marković, može se zaključiti da se izgradnjom i korištenjem prometnice očekuje pozitivan utjecaj na gospodarstvo i aktiviranje planirane gospodarske zone na području Vučevice te će se skratiti putovanja u smjeru Šibenika, Zadra i Zagreba za približno 12 km, čime će se ostvariti pozitivna disperzija prometnih tokova. Ovim projektom omogućit će se bolja povezanost srednjodalmatinskih otoka s autocestom A1 kao i povezivanje Dalmatinske Zagore s obalnim područjem Srednje i Južne Dalmacije. 

- Također, ulazak u grad Split novom spojnom cestom izbjegava se postojeća crna točka, a to je rotor Bilice jer  nema potrebe za ulaskom u rotor, već se koristi nadvožnjak DC8 preko rotora, čime se smanjuje prometno opterećenje rotora i povećava prometna sigurnost – dio je iz onoga što se čulo i kinu Sv. Juraj gdje se održalo javno izlaganja o Studiji.

No, isto tako čulo se od izrađivača Studije i da se planirani zahvat ne nalazi unutar granica zaštićenih područja prirode, ali na području obuhvata zahvata zabilježeno je nekoliko strogo zaštićenih biljnih vrsta te više od trideset zaštićenih, ugroženih ili rijetkih životinjskih vrsta. Isto tako, navedeno je i da polovicu površine na kojoj se zahvat ima namjeru obaviti čine poljoprivredne površine te će doći do trajne prenamjene tla, onečišćenja tla, a time i gubitka proizvodnih kapaciteta. Negativni utjecaji mogući su privremeno i na vode, buka će imati utjecaj na faunu, a za vrijeme radova dolazit će i do povremenog onečišćenja zraka.

Ivan Kovač, Teo Kapov, Jasenka Perišin, Tomislav Tadin, Mario Serajlić, Miljenka Miloš, Željan Jurlin, Jure Lisica, Bogdan Pensa, Igor Skoko, Marija Prkut i Tonči Pavelin, dio je onih koji su se na ovom izlaganju javili za riječ. Svi su bili složni da planirani zahvat Kaštelima donosi nove probleme, poput veće količine prometa, uništavanja poljoprivrednog zemljišta, upitne opstojnosti kulturne baštine i cijelog niza ostalih problema, dok s druge strane od nekog gospodarskog značaja neće biti ništa jer, kako je dio njih kazao „ imamo uokolo više gospodarskih zona koje ničemu ne služe“.

- Ovo je genocid. Govorite da će projekt koštati milijardu kuna, ako izračunamo da ćete otkupiti 650 hektara zemljišta po 20 eura, ja kažem da će to koštati 2,4 milijuna panja, to je 1,2 milijuna litara vrhunskog vina, a to je 15 milijuna eura kaštelanskog crljenka svake godine – na svoj način objasnio je računicu projekta Ivan Kovač.

- Ova trasa u potpunosti će devastirati kaštelansko polje. Nekada prije oni su nam tvornicama uništili obalu, danas nam ovi naši uništavaju brdo. Koji je „biser“ projektirao ovaj pravac – pitao je Teo Kapov.

I mnogi od ostalih sudionika, tijekom, na trenutke burnog skupa,  pitali su tko je taj tko je odredio ovakvu trasu i ovakvu lokaciju tunela, a dio je zanimalo zbog čega se nije išlo na neka druga rješenja o kojima se govorilo, poput lokacije iznad sućuračke kave. Dijelu sudionika nije bilo jasno ni obrazloženje o pozitivnom prometnom učinku, posebno o povezanosti s otocima, a neki su pitali i što je s izgradnjom planiranog mosta do Splita i zašto se u Studiji, osim utjecaja na rotor Bilice nije obradio i utjecaj zahvata na solinsku Širinu.

Na većinu pitanja predstavljači Studije nisu mogli dati odgovor jer se radilo o pitanjima koja se direktno ne odnose na Studiju već na projekt općenito, a Bogdan Pensa svima u kino sali poručio je da se mogu posuti lugom jer se ništa na ovu temu nije učinilo već ranije, objasnivši kako izrađivači Studije, u kojoj stoje i dobre i loše karakteristike projekta, nisu odgovorni za lokaciju i način provedbe istog.

Mario Serajlić ovom je prigodom naglasio potrebu održavanja referenduma, na kojem bi se građani izjasnili o projektu i izgradnji tunela te spojne ceste, dok je Željan Jurlin sve obavijestio kako se udruga Keks sprema pokrenuti upravni spor o ovoj temi te je pozvao sve zainteresirane da im se u tome pridruže.

Javnom izlaganju nazočio je i predstavnik Hrvatskih cesta, koje su naručitelj Studije i nositelj zahvata, šef Odjela za projektiranje Marinko Pleše, koji u izlaganju nije sudjelovao, no pažljivo je pratio  reakcije i pritužbe građana.

Za sve one koji žele dati primjedbu na ovu Studiju utjecaja na okoliš, naglašavamo da javna rasprava završava u subotu, 23. svibnja, pa je to zadnji dan kada zainteresirani primjedbe i prijedloge mogu uputiti pismenim putem Upravnom odjelu Splitsko-dalmatinske županije.

U nastavku možete poslušati govore pojedinih sudionika...

Ivan Kovač Matela 

Jasenka Perišin 

Teo Kapov 

Tomislav Tadin  

Foto: Ivana Topić (PGK)


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
########### za moodul