hren
 
NASTAVLJA SE SAPUNICA OKO KULE CIPICCO
Prema „Istraživanju i prijedlogu obnove kule Cipicco u Kaštel Novome“ dr. sc. Katje Marasović i Ive Vojnovića, kaštel Cipicco sagrađen je po uzoru na objekte ostalih kaštelanskih posjednika, a za zaštitu težaka i posjeda od Turaka. Pavao Antun Cipicco, trogirski plemić, nećak Koriolana Cippica, 1512. godine gradi svoju kulu i utvrđeno naselje na hridima u moru južnije od crkve sv. Petra od Klobučca.

U suradnji sa pravnim stručnjacima osvrnuli smo se na slučaj Cipicco. Pokušali smo razlučiti što je istina u svemu ovom, a što ne? Ili još bolje, što je bitno, a što ne?!

Prema ovoj Studiji, kula se u velikoj mjeri sačuvala do danas, a kako autori navode, to je trokatnica približno kvadratnog tlocrta, sa četverostresnim krovom i prizemljem sagrađenim u pokosu. Međutim, postoje dokazi da je izvorno ona imala još jedan i to konzolno izbačeni kat–masikul poput kule koju je trogirski biskup Marcello podigao godine 1500. u Marini kraj Trogira. Kuli se pristupalo preko drvenog pokretnog mosta. Osim svoje obrambene uloge ona je bila namijenjena i povremenom boravku obitelji Cipicco. 

Katalinićeva vinarija

Krajem 19. stoljeća kulu, tada u ruševnom stanju, kupuje obitelj Katalinić, te uz nju sa istočne strane gradi skladište za vino koje je kasnije dograđeno prema jugu, a sa zapadne strane sagrađena je lučica, čime je kula izgubila svoj istureni položaj u odnosu na naselje. Sedamdesetih godina 20. stoljeća kula je rekonstruirana i u njoj je 1987. osnovna Galerija Studin, a 1991. Zavičajni muzej Kaštela. 

U kuli su organizirane izložbe, predavanja i razni događaji, te je ona predstavljala značajan punkt kulturnog života Kaštela. Kako se navodi u „Istraživanju i prijedlogu obnove kule Cipicco u Kaštel Novome“, dr. sc. Katje Marasović i Ive Vojnovića, želja novog vlasnika je bila kulu zajedno sa skladištem vina preurediti u luksuzan hotel.

Hotel s četiri zvjezdice  

Inače, trgovačko društvo Cipicco d.o.o. na čelu sa suvlasnikom i direktorom Antom Samardžićem ovu kaštelansku kulu otkupilo je početkom 2005. godine od obitelji Ćurković, nakon što je Grad Kaštela zbog nedostatka sredstava odustao od prava prvokupa. Kako navodi investitor Samardžić, nakon što je zagrebačka tvrtka Cipicco d.o.o. pribavila sve potrebne dozvole za radove obnove kule i rekonstrukcije susjednih objekata, te nakon što su poduzete sve prethodne zakonom propisane radnje, početkom ožujka 2007. godine započeto je sa izvođenjem radova rekonstrukcije, pri čemu su najprije započeti radovi na bivšoj godspodarskoj zgradi uz kulu, odnosno vinariji.

Međutim, odmah na početku radovi su zaustavljeni, jer je kameni zid bivše vinarije prilikom radova razrušen, pri čemu su se kameni blokovi našli u moru, a kako nam objašnjava Samardžić, rečeno mu je kako je srušio zaštićeni spomenik kulture, te mu je od strane Konzervatorskog odjela u Trogiru uručeno Rješenje kojim se privremeno obustavljaju radovi, koji nisu nastavljeni do danas.

Prema riječima Ante Samardžića, prema njegovom saznanju iz dobivenih dozvola, objekti skladišta vina nisu zaštićeni spomenici kulture, niti imaju bilo kakvu spomeničku klasifikaciju, a upravo radi toga je i dozvoljena njihova prenamjena, pa je tako Ured Državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji u siječnju 2007. godine izdao građevinsku dozvolu za rekonstrukciju objekta uz kulu Cipicco, koja je dostavljena i Građevinskoj inspekciji. On nadalje navodi kako mu je bila namjera obnoviti te desetljećima zapuštene i devastirane gospodarske objekte koji narušavaju izgled čitave Rive u Kaštel Novom. 

Dakle, kaže Samardžić, tvrtka Cipicco je imala sve potrebne dokumente i dozvole prije započete rekonstrukcije i obnove objekata uz kulu Cipicco, a prva faza bila je razgradnja zidova, priprema temelja, obrada kamenih klesanaca, i ponovna ugradnja tog istog kamena u rekonstruirani objekt, pri čemu su grubi građevinski radovi povjereni renomiranoj tvrtki „Gunjača projekt“. Međutim, prilikom obnove došlo je do urušavanja, a mi smo dobili zabranu daljnjeg rada od strane konzervatora i od strane Građevinske inspekcije i Ministarstva graditeljstva, kaže Samardžić. 

Nerealizirani kredit

Budući da sam za potrebe ovog projekta u banci osigurao i kredit u iznosu od 50 milijuna kuna, a kojeg nisam uspio realizirati, obratio sam se Općinskom sudu u Kaštel Lukšiću kako bi se izvršila provjera projektne dokumentacije, provjera radova na rakonstrukciji čitavog  objekta, te šteta koja je nastala nakon obustave radova. Angažirani su sudski vještaci, građevinski vještak i vještak za arhitekturu, građevinska inspekcija i konzervatori, koji su utvrdili kako su svi radovi tvrtke Cipicco izvođeni u skladu sa izdanom građevinskom dozvolom i u skladu sa glavnim projektom. 

Prema procjeni sudskog vještaka Vukovića, sporna građevina, odnosno vinarija, prije početka radova bila je ruševna i zapuštena, a nosiva konstrukcija građevine ocijenjena je kao neupotrebljiva. U izvješću je rečeno i kako rekonstrukciju nosivih sklopova zidova i temelja građevine bez razgradnje i nove izgradnje nosive konstrukcije tehnički nije bilo moguće napraviti, a ukazuje se i na opasnost  za „treće osobe“, tj. prolaznike, jer se sjeverni zid nalazi uz prometnicu na nezaštićenom prostoru.

Tužba na 122 milijuna kuna

Direktor tvrtke Cipicco d.o.o. naglašava i kako je krajem ožujka od strane tvrtke Cipicco d.o.o. podnijeta tužba protiv Republike Hrvatske na 122 milijuna kuna, i to za odgovornost Ministarstva kulture u čitavom ovom sporu.

Naime, Samardžić kaže kako je kaštel Cipicco od strane konzervatora proglašen kulturnim dobrom, a od trenutka kada je kula dobila naziv spomenika kulture, Republika Hrvatska nije u njenu obnovu i održavanje uložila ništa, a to im je bila obveza. Prema članku 22. stavak 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, onaj tko je proglasio neki objekt spomenikom kulture dužan ga je i održavati i staviti ga u funkciju, nakon čega je vlasnik dužan objekt održavati.

- Vjerujem kako je Gradu Kaštela u interesu obnova i rekonstrukcija spomenutog objekta, pa bi uskoro tebao biti organiziran sastanak i okrugli stol sa kaštelanskim čelnicima i ostalim odgovornim institucijama, na kojima će se pokušati postići dogovor kako bi se situacija pomaknula sa mrtve točke.

- Nije mi jasno kome je u interesu da umjesto odobrene rekonstrukcije skladišta i nekadašnje vinarije u ekskluzivni hotel sa četiri zvjezdice, kompleks kule Cipicco do daljnjega ostane ruglo Kaštel Novog i zar to mjesto nije zavrijedilo ovakav jedan elitni objekt u kojeg je predviđeno investirati preko 50 milijuna kuna i to privatnog kapitala. Postavlja se pitanje tko je taj koji bezočno koči investiciju koju bi svatko savjestan bezrezervno podržao. Tvrtka Cipicco neće odustati od dovršetka projekta koji je od zvaničnih državnih institucija dobio sve potrebne suglasnosti, a završnu riječ će donijeti i Upravni sud, na kraju napominje direktor trgovačkog društva Cipicco d.o.o. Ante Samardžić. 

R.D.


 

Stav Grada Kaštela i stav Konzervatorskog odjela 

Građevinska inspektorica Albina Balić na sjednici Gradskog poglavarstva, iznijela je stav Građevinske inspekcije prema kojemu je sada „sve u rukama konzervatora“, koji će donijeti odluku o daljnjim postupcima u slučaju ovog zaštićenog objekta, odnosno oni će odlučiti što će se događati sa prostorom bivše vinarije koja se nalazi u sklopu kule Cipicco. 

Predstavnica Građevinske inspekcije pojasnila je i kako je Odluka o obustavi radova donesena još u ožujku 2007. godine, a tom prilikom je investitoru ukinuta građevinska dozvola, te je isti više ne posjeduje.

Prema riječima pročelnika Konzervatorskog odjela u Trogiru Radoslava Bužančića, inspekcijski postupak oko kule Cipicco u ovom trenutku vodi se na dvije strane, ali Konzervatorski odjel nije u niti jednu uključen.

Naime, postupak se vodi od strane Građevinske inspekcije i od strane Ministarstva kulture, koji trebaju donijeti rješenja o ovom slučaju. Nakon što dobijemo njihove zaključke, Konzervatorski odjel će postupiti u skladu sa odlukom Ministarstva, odgovara pročelnik Bužančić.

Kako saznajemo od gradonačelnika Udovičića, Gradu je stalo da se ova situacija riješi u što bržem roku, jer osim što ruševina uz kulu Cipicco u centru Kaštel Novog tik uz samo more narušava izgled mjesta, predstavlja i svakodnevnu opasnost za prolaznike.

Inače, Grad Kaštela ubrzo očekuje dopis i mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a nakon toga će se u razgovoru sa svim strankama pokušati iznaći najbolje rješenje za kulu Cipicco, kako bi u što bržem roku zasjala u punom sjaju. (RD) 

R.D.


 

Tko je kriv?

U suradnji sa pravnim stručnjacima osvrnuli smo se na slučaj Cipicco. Pokušali smo razlučiti što je istina u svemu ovom, a što ne? Ili još bolje, što je bitno, a što ne?!

Odmah nakon rušenja zidina stare vinarije Samarđić istu radnju objašnjava razgradnjom zidova. S druge strane očevici samog čina govore o upotrebi teške mehanizacije koji su „iz prve“ dokrajčili oronule zidove. Nedavnim izjavama, opet, Samardžić spominje samourušavanje…

Zašto je ovo bitno?

Rušenje zidova nije u skladu s rješenjem Ministarstva kulture u kojem se na dva mjesta posebno naglašava da se investitoru dozvoljava rekonstrukcija, a nikako rušenje. Između ostalog, u skladu s tim rješenjem je i izdana građevinska dozvola za koju je građevinska inspekcija zatražila ukidanje.

Činjenica je da je svojim činom, nepoštivanjem danih odredbi, Samardžić prekršio zakon i time zaradio kaznenu prijavu. Prije samog čina, na rješenje Ministarstva kulture investitor se žalio. Međutim, nije nam poznato da je doneseno novo rješenje koje bi opravdalo Samardžićeve tvrdnje pa i radnje. Dapače, Samardžić je upravo ovom žalbom unaprijed pokazao svoje namjere, te dokazao da je bio svjestan što smije, a što ne, želeći osporiti upravo one točke iz rješenja Ministarstva kulture koje mu ne odgovaraju i koje izričito zabranjuju rušenje.

Samardžić je upravo ovom žalbom na rješenje Ministrstva kulture unaprijed pokazao svoje namjere, te dokazao da je bio svjestan što smije, a što ne, želeći osporiti upravo one točke iz rješenja Ministarstva kulture koje mu ne odgovaraju i koje izričito zabranjuju rušenje

Samardžić obrazlaže: Stara vinarija nije zaštićeni spomenik kulture.

Zašto ovo NIJE bitno?

Bila bivša vinarija zaštićeni spomenik kulture ili ne, za rušenje njenih ostataka potrebna je dozvola za rušenje, koju investitor ne posjeduje. Građevinska dozvola za isti objekt izdana je na ime rekonstrukcije, a ne rušenja.

Iz istih razloga stanje zidova, prije rušenja, također NIJE bitno. 

Spora, neučinkovita, ako hoćete potkupljiva administracija vjerojatno je i ovdje odradila svoj posao te utjecala na to da ova priča traje više od 3 godine. I to je bitno.

Sjetimo se samo koliko smo čekali GUP, a sad UP-ove. Godine prolaze, a Kaštelani koji imaju i zemljište i sredstava trebali bi biti podstanari i čekati da se ovo nekad riješi?! To jednostavno nije realno, ljudi moraju živjeti. To je razlog što se u Kaštelima izgradilo tisuće bespravnih građevina, a svaki dan niću nove. Možda je ovo uzrok ovom beznadnom pokušaju investitora Samardžića, a možda je samo htio proći jeftinije?, nećemo nagađati.

Na kraju se moramo zapitati što je nama bitno?

Važno nam je da se ova cijela priča što prije završi te da na mjestu današnjih ruševina i velebnog Cippica nikne hotel sa što više zvjezdica. Važno nam je što prije proći Kaštel Novim ne gledajući ruševine već turiste s pogledom gore, prema zidinama dvorca, uzdanici kaštelanske prošlosti, a nadamo se i budućnosti.

U svemu ovom bitna je i veća angažiranost Gradske uprave koja bi skorašnjim odlukama trebala naći načina da se izbjegne „prebacivanje loptice“, te da se ovaj slučaj što prije riješi u korist investitora, grada, a samim tim i nas građana Kaštela. 

Upitna i građevinska dozvola

Prema pisanju Večernjeg lista iz 2. svibnja 2007. godine, protiv Eugena Prnjaka policija je uputila poseban izvještaj kao dopunu kaznene prijave za zlouporabu položaja i ovlasti. Sumnjiči se da je kao voditelj kaštelanske Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstva Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije protuzakonito izdao građevinsku dozvolu za rekonstrukciju kule Cipicco u Kaštel Novom, zaštićenom spomeniku kulture.

Lokacijska dozvola na temelju koje je izdana građevinska istekla je 26. siječnja 1999. Osim toga, u projektnoj dokumentaciji za rekonstrukciju objekta nema projekta zatečenog arhitektonskog stanja, a to predstavlja i formalnu prepreku za izdavanje građevinske dozvole koja nije usklađena s rješenjem Ministarstva kulture.

JK


KOMENTARI:

Stari Komentari (13)

  • 1312 (Gost)

    Ma pustite ljude da radu i da riješe ovo ruglo.
    Ovaj nazovimo ga gosp.arheolog Bužančić je komad de....Di kod se ide šta radit u kaštilima neda radit zbog navodnih arheoloških nalaza.
    Tako je u Sućurcu proglasija ni manje ni više nego 50000 m. kv.zaštićenim arheološkim područjem u predjelu Žuvanča jer se tu nalazi niki bovan čitaj stina koja je bila granični kamen između turaka i mlečana.Tako sada ljudi na svojoj didovini ne mogu gradit ništa narednih sedam godina dok se gospoda ne uvatu mašklini i to istarže.Ako ne stignu nije im teško blokirat to područje još sedam godina i čovik izgubi volju ne za gradnjom nego i za životom.Ko zna odakle je rodom taj Bužančić jeli i svoju didovinu blokira.Lako mu se zajeb.... sve dok jedno dvista ljudi ne poludi i ne pokucamu na vrata kancelarije i istiraju pravdu ka u vrimena kad je ti bovan bija granica.Inače država uredno za tu zemlju šalje poreze i sva ostala davanja.U ciloj ovoj situaciji me najviše peče to šta ja ne mogu biti stvarni vlasnik svoje zemlje a prije smo govorili da nas Srbi zaj......,sad nam to rade naši ljudi nazovimo ih tako.
    Smrt fašizmu,komunizmu,birokraciji,lažnim arheolozima-sloboda Težacima.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    evala jin na ovomen članku. zvona s obe crikve i mišjenje autori.
    e sad ko je kriv za vake i slićne slučaje? svit ča je navika druže snajdi se i zaj... tuju vlast, birokracija puna nesposobnog, neradnog i podobnog svita, oli zakon ča duše nima za pojedinca? GUPi i UPi kočidu puno više zara drugi stvari nego zara starin po poju.
    onako judski, oli bi samardžić kupija otu kašetu brokav da od niki ni dobija mot da bi lako moga proć lišo?
    endem

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    slažen se! a more bit da je dikoji i prstiće poliza za dat mu sve oto! nek čovik radi, ali uz nadzor oni ča primaju plaću za ništa ne radit nego samo sr... a po funkciji im je to posal!

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Žuvanče nisu granični kamen između Turaka i Mlečana nego antičko nalazište i pripećak koji je bio nastanjen u prapovijesti. Sam naziv Žuvanče ukazuje i na postojanje ostataka crkvice posvećene sv. Ivanu. Bez obzira na to nalazište se nasipava smećem i građevinskim otpadom, čime je uništen veći dio. U neposrednoj blizini stijene pronađeno je i djelomično istraženo rimsko groblje prije širenja ceste. Bužaničić nije arheolog, nego arhitekt. Ako je arheološko nalazište zaštićeno ne znači da se ne može tu ništa raditi, nego se provode mjere zaštite poput arheoloških istraživanja i nadzora pri radovima. Tako je svagdje u svijetu pa tako i kod nas.
    Svi se busaju u prsa kao veliki domoljubi i pozivaju se na bogatu povijest, a kada je posrijedi osobni sebični interes, u ovom slučaju zemljište na atraktivnoj lokaciji onda triba potaracat i izgraditi hale, zgrade i slično. Živili težaci, a ne mešetari!

    oko 12 godina prije
  • sa (Gost)

    Dok je ovakvih divljaka nista mi necemo napredovati i sagraditi za dobrobit kastela a to se vidi i na RESNIKU pocnu nesto traziti i svi vazniji projekti moraju stati i tako godinama niko nista ne radi :?

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Dobrobit je za nekoga kenjat u poljski WC, a za nekoga je dobrobit klistir jer je lin za otić u WC. Takvi ste vi fetivi kaštelani, egzistenciju temeljite na prodaji zemlje a onda se čudite, zgražavate i nostalgično patite za lipin vrimenima. Sidite po cile dane na kavama, rješavate velike svjetske krize i njurgate dok vrijeme prolazi...

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    131 ostavi se fetivi Kaštelana jer ovo nema nikakve veze! Rič je o stupnju civiliziranosti i razvijenosti društva općenito.... I ako ti fetivi smetaju slobodno poj \'na selo\'....

    oko 12 godina prije
  • to sam ja (Gost)

    Pitan se koliko je fetivi po kancelarijan di se donesidu odluke. Jema san jednoga prijateja fetivoga koji se zaposlija u općinu.Naućija čovik radit pa kad dobije zadatak on se uvati posla. Radi on jedan dan, radi on drugi a treči mu dođe kolega pa ga svituje \"Ne radi ti se to tako.Kad dobiješ predmet lipo ga staviš u najdonji škafetin. Nakon misec dan ga staviš u oni poviše, treči misec u još jedan škafet više a kad dođeš do gornjega čekaš još dva miseca pa se tek onda uvatiš posla.Ako budeš tako radija kako si počaja ukinit će ti misto.Čovik sidija tako malo vrimena a onda sam da otkaz jerbo linčarenje nije bilo njemu u krvi.

    oko 12 godina prije
  • 1312 (Gost)

    Gostu 247 oli ti glasnogovorniku gosp.Bužančića.Kao prvo ja nisam mešetar a i da jesam to je moje pravo da raspolažem svojom zemljom kako je mene volja.Kamen uz prugu je granični kamen između dviju država tako smo dobili obrazloženje.Ako se već praviš pametan i neki zaštitnik kulturne baštine šta ste pustili Hrvatske ceste da ruju po starohrvatskim grobovima.Njima možeš puvat u dupe pa je.... nas staromišćane.
    Evo zemlju smo ogradili da se ne baca smeće i šuta šta ćekate ,šta ne čeprkate i istražite ta velebna zdanja srednjovjekovne arhikteture.Ma vi samo zajebajete primate plaću i ne radite ama ništa.Radi se zgrada usrid dioklecianove palaće,u Solinu iza zgrade općine samo nemože u Sućurcu jer mi smo u najmanju ruku Troja.Daj ne zajebajite nas više i ne tražite kruva svr pogaće.Svaka sila za navika.A onom gostu ća pizdi da domaći samo sidu u kafićima i ništa ne radu neka se siti svojih predaka koji su dolazili u kaštila na žurnatu pošteno odratit dnevnicu u našin vinogradima i s time prehranili svoje obitelji.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Nisan ja ničiji glasnogovornik, a ti na svojoj zemlji radi šta oćeš, već si napravija smetlište! Eto koliko voliš svoju didovinu, srami se!

    oko 12 godina prije
  • (administrator)

    Molimo držite se teme.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    Sve je ovo povezano.I Žuvanče i Cippico i Palace i Resnik i oni mul u Štafiliću. Svagdi se oće radit priko mire i zakona kako bi se napravili novi kreveti, apartamani, velnesi, trgovački centri za jeftinu paru. Kad sve rasprodamo i kad se sve izbetonira, svi ćemo se zaposlit kao trgovci, konobari i čistači plaža, odnosno robijat ćemo sa našom dicom i raditi ka konji za sitnež. Pogledajte Špaljnolsku, tamo nemožeš doć do mora jer je sve zemljište privatno, u rukama njemačkih penzića i engleskih pivopija. Meni takva vizija razvoja ne odgovara, vjerujem ni vama.

    oko 12 godina prije
  • (Gost)

    REKONSTRUKCIJA= ponovna gradnja, zidanje, obnova konstrukcije! Oni koji izdaju građevinske i konzervatorske dozvole trebaju naučiti značenje upotrebljenih termina u svojim rješenjima, kako nebi svojim ne znanjem u izdanim rješenjima stvarali zabunu kod izvođača radova. Rješenja trebaju biti preciznije formulirana s decidiranim naputkom o postupanju izvođača tijekom obavljanja radova na objektu koji je u zaštičenoj kategoriji. Vidljivo u dosada izdanim rješenjima za ovu građevinu od strane građevinske službe i konzervatorskoga odjela površnost, šlampavost, nejasno obrazlaganje sadržaja nažnačenoga u rješenju, kao da su ga pisali ljudi koji nemaju veze s navedenim strukama. Možda oni koji su izdali ovakva rješenja nisu dorasli poslu i struci koju obavljaju. Tko će investitoru u konačnici nadoknaditi načinjenu štetu od strane nekompetentnih i neprofesjonalnih službi, koje trebaju biti na usluzi hrvatskih građana? Zna se -hrvatski poreski obveznici!

    oko 12 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij