hren
 
BRODOSPLIT I BRODOTROGIR ZA KUNU
Hrvatski fond za privatizaciju danas je u dnevnom listu Vjesnik, na svojim i internet stranicama Ministarstva gospodarstva objavio natječaje za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta u većinskom državnom vlasništvu, a rok za podnošenje ponuda je 30. rujna ove godine do 14 sati.

Po posebnim uvjetima, za jednu kunu, država prodaje od 83,32 posto do 99,53 posto dionica u četiri brodogradilišta - riječkom 3. maju, Brodograđevnoj industriji Split, Brodotrogiru i Kraljevici.

Prodaja po nominalnoj cijeni dionica predviđena je pak za Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) kod kojeg se prodaje jedan poslovni udjel koji čini sto posto temeljnog kapitala BSO i početna je cijena za njega 18,16 milijuna kuna.

Po nominalnoj cijeni prodaje se i većinski udjel, 59,25 posto, pulskog Uljanika, uspješnog brodogradilišta koji će u privatizaciju po drugačijim uvjetima. Početna cijena za većinski paket Uljanika je 397,49 milijuna kuna.

Natječaje će HFP, kako se doznaje, ovisno o rezervaciji prostora, objaviti i u Financial Timesu, The Economistu, Lloyd's Listu, norveškom TradeWindsu, a i hrvatska su veleposlanstva u inozemstvu kao i veleposlanstva drugih država u Hrvatskoj obaviještena o natječajima.

Prema tekstovima natječaja, nekoliko je obveznih uvjeta koje potencijalni ponuđači moraju ispuniti - trebaju dati poslovni plan za razdoblje od najmanje pet godina, a koji predviđa i restruktuiranje u trajanju od najviše pet godine te plan ulaganja s iznosom potrebnim za provođenje restruktuiranja, uključujući tehnološku obnovu.

Kod Uljanika poslovni i plan ulaganja potencijalni kupci mogu dati ako ne prihvaćaju poslovni i program razvoja Uprave tog brodogradilišta.

U obveznim uvjetima svih natječaja su i obveza da restrukturiranje uključi odgovarajuće kompenzacijske mjere te da ponuđači osiguraju najmanje 40 posto ukupnih troškova restrukturiranja.

Trebaju se također obvezati i na dokapitalizaciju brodogradilišta u novcu, a radi osiguranja poslovanja, pokrivanja gubitaka i tehnološke obnove.

Ponuditelji će se trebati izjasniti i koji će dio obveza brodogradilišta koja su pokrivena državnim jamstvima preuzeti na sebe i za to dati zamjensko jamstvo prvoklasne banke, dok će dio koji oni ne preuzmu na sebe preuzeti hrvatska država.

Među obveznim su uvjetima i obveza usuglašavanja i prihvaćanja programa restruktuiranja s Agencijom za zaštiti tržišnog natjecanja i Europskom komisijom, kao i usklađivanje proizvodnih kapaciteta s izračunom kapaciteta po brodogradilištu koje će, nakon završetka privatizacije svih šest brodogradilišta, izraditi Ministarstvo gospodarstva.

Potencijalni će kupci obavezno trebati procijeniti i definirati broj radnih mjesta u brodogradilištima po završetku restrukturiranja, kao i preuzeti kolektivne ugovore u razdoblju dok su na snazi.

Uz te obvezne, mogu i preuzeti obvezu zadržavanja postojećih radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta, ili preuzeti obvezu provođenja programa zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika u skladu s pozitivnim propisima.

Također, mogu ponuditi i sklapanje sporazuma sa socijalnim partnerima, kao i ponuditi da u roku šest mjeseci od dana provedbe dokapitalizacije, do 25 posto dionica prodaju radnicima pod posebnim uvjetima (inicijalni popust od pet posto i dodatni popust jedan posto za svaku godinu staža).

Ta je mogućnost predviđena u natječajima za pet brodogradilišta. Specifičan je Uljanik za kojeg je Vlada to već utvrdila u svojoj odluci o raspisivanju natječaja. Vlada je tom odlukom zadužila HFP da 25 posto dionica Uljanika proda radnicima po posebnim uvjetima koje će utvrditi posebnom odlukom.

Potencijalni kupci ponude za kupnju većinskih paketa dionica u hrvatskim brodogradilištima mogu dostaviti do konca rujna, a kupnjom ponudbene dokumentacije mogu zatražiti ovlaštenje HFP-a za provedbu due dilligence, odnosno dubinskog snimanja brodogradilišta.

O odabiru ponuda odlučivat će posebno povjerenstvo, u kojem će biti predstavnici Vlade, HFP-a, Hrvatske brodogradnje-Jadranbroda, kao i predstavnici uprava i sindikata svakog pojedinog brodogradilišta, a konačnu će odluku, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, donijeti Vlada.

(Hina)


KOMENTARI:

Stari Komentari (23)

  • Jamstvena kartica (Gost)

    Kako ono - [I]ne damo škverove[/I] i čvrsto stisnuta desnica :grin :upset

    Idemo dalje, šišaj brate, ne treba radno mjesto kad živiš za desno. Al smo ludi dovest komunjare na vlast pa da triba još i radit

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Oćemo li dočekat dan da se lopovima zaplijeni imovina koju su ukrali državi i ostavi im se 1kn!?

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    amo skupit 4 kune pa mi kupit

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    e moj 155! vidija si primjer prvoga - crta, a država u g...do nosa. do jučer je drža srce da mu ne iskoči takujin. di ti živeš i čemu se nadaš. do jeseni bit će svašta, anajviše me straj da počmu bijafre i nigerije i ostale gadarije...

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Lipo je Žitelija napisa u Slobodno, sve rastrat i hitno interventno uvest strane političare!

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Bolje bi bilo uvest 4 ipo milijuna Šveđana, a nas u Švedsku. Pa bi za 10 godina Švedska doživila propast, a Hrvatska bi procvala.

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    ajmo mi poslat naše političare u Švedsku - sorit će je učas pa će Šveđani još trkat u nas. :grin

    oko 11 godina prije
  • radnik željezare sa 20 godina staža (Gost)

    bit će vam ka i nama u željezari radje zapalite i minirajte brodogradilište nego da vam se desi ka i nama u željezari-radnik željezare

    oko 11 godina prije
  • radnici da vas vidimo (Gost)

    Napokon konkretan prijedlog doša je od jednog sindikaliste iz Brodospasa.
    On kaže da ako svaki radnik da po 4500 kn da mogu kupit Brodospas. I šta ćeš bolje? Pa bolje in je dat pare i kupit svoj škver nego da ga kupi neki stranac ili domaći ratni profiter i sve ih potira doma. Je kriza, ali su 4500 kn premala cifra za osigurat budućnost i sebi i svojoj dici

    oko 11 godina prije
  • Sve u p.m. (Gost)

    A judi moji, jel se još ko sića afere Brodosplit. Nestalo 6 milijuna dolara i nitko kriv. Istraga je u tijeku, he, he... sve do zastare... To je tkz. borba protiv korupcije na hrvatski unikatni način.

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    A, jadni radnici, s---o sitnog zuba, sitni smo ali nas ima! Ajmo svi na opći bunt, pa ovo ni za pase više nije! Koliko familija ovisi o škverivima, ostaju nan dica bez kruva.

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    počelo je počelo...

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    za gosta 102
    jeste li vi radnik brodosplita?

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    ide sve kvragu

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    nek ide, to smo i zaslužili

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    doč če tajkun dat kunu, godinu dan isisavat pineze i ostala dobra,napravit još veči dug i na kraju vratit škver vladi.pogledajte dalmatinku,željezaru,pivovaru.... radnici borite se odma posli će bit kasno.

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Pa kad ćemo se više pobunit, kad nan dođu doma i počmu nas i familije prodavat?! Dosta je više!!!

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Odoše nan i škverovi. Ljudi su ogorčeni. ma koja država bi ovo učinila svome narodu?!

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    skverove se moze prodat jedino na javnoj drazbi..odrzanoj prid skverskom kapijom,prid svim radnicima!!i to nakon sta svisadasnji i bivsi politicari i tajkuni objasne kako i na koji nacin su stekli koji dil imovine..tad ni socijalna klauzula nije potrebna..

    oko 11 godina prije
  • šveđani (Gost)

    Dragi moji, svoj standard Švedska ima zahvaliti tome što više od 250 godina nije bila u nikakvom ratnom sukobu. Zato svaka usporedba s Hrvatskom je neprimjerena i nemoguća.
    Hrvatska zadnjih 250 godina.
    1750. - 1796. god.
    Kontinentalni dio Hrvatske pod Austrijom učestvuje u sukobima u srednjoj i zapadnoj Europi a Istra i Dalmacija pod Mlecima.
    1796. - 1806.
    Padom Venecije od Napoleona, Istra i Dalmacija prikljućene Austriji.Hrvati ratuju za Austriju desetke tisuća mrtvih.
    1806. - 1813. god.
    Dalmacija, idobar dio Hrvatske pod Francuskom Ilirske provincije, tukli se Hrvati protiv Hrvata prisilna mobilizacija, desetke tisuća mrtvih. Pohodom Napoleona na Rusiju 1812. god. Osnovan .Dalmatinski dobrovoljački korpus, računa se da je od 750.000 vojnika oko 25. 000 bilo hrvatskih vojnika. Od sve te silne vojske vratilo se iz Rusije oko 35000 vojnika znači izginilo i nestalo oko 23.000 Hrvata.
    Plus sukobi Austrijske i Francuske vojske za to vrijeme.
    1813. - 1848. god
    sukobi manjeg inteziteta koje je Imala Austrija. Veći sukobi su bili 1848.god. kad je Ban Jelačić vojsku satavljenu od Hrvata i Srba prečana sukobio sa ustanicima Lajoša Košute u Mađarskoj tisuće i tisuće mrtvih (bolje bi bilo da je prglasio neovisnost Hrvatske, uvjeti su donekle bili povoljni).
    1848. 1878. god.
    sukobi s Prusima i sa Italijom koja je stvorena kao država ustankom pod Garibaldijem.
    Ulazak Austrougraske vojske u Bosnu i Hercegovinu, vojska sastavljena većinom od Hrvata i Srba prečana, tisuće mrtvih.
    1878.- 1914. god.
    Razdoblje relativnog mira u Europi, došlo do tehnološkog razvitka i napretka Europe, razdoblje globalističkog pristupa svjetskoj trgovini.
    1914. - 1918. godine
    Prvi svjetski rat gubici Hrvata preko 200.000
    mrtvih, bolest \"španjola\" kao posljedica rata još toliko mrtvih.
    1941. - 1945. godina.
    Prema Hrvatu Vladimiru Žerjajeviću koji je radio na demografskim poslovima u UN.
    Poginuli na prostoru Kraljevine Jugoslavije oko 980.000 na svim stranama:
    - Srbi oko 480. 000
    - Hrvati oko 200. 000
    - Muslimani 100. 000
    - ostali oko 200. 000
    Po srpskom emigrantu i poznavaocu demografskih kretanja koji je živio u Londonu Bogoljubu Kočeviću broj poginulih u kraljevini Jugoslaviji je bio oko 1.025.000 u približnim veličinama nacinalnih struktura kao kod Žervajevića. Obadva su objavili podatke 80-godina 20 st. neovisno jedno od drugog.
    Poslje 1946. god. nisu se bavili s žrtvama komunističkog terora, niti protjeranim i iseljenjem oko 450. 000. podunavskih Nijemaca niti nekoliko desetaka tisuća iseljenih Talijana,
    od Balkanski ratova sa ovih prostora protjerano i iseljeno oko 800. 000. Muslimana i Turaka koji većinom žive u Turskoj, sada ih s potomcima ima oko tri milijuna a dobar dio živi u Istanbulu.
    Ovaj rat 1991.- 1995. god. neću spominjati brojke jer to znate.
    I hvala Dragom Bogu i svim poginulim i živim braniteljima kao Dr. Franji Tuđmanu koji su zajedništvom Hrvatskog naroda u Domovini i iseljeništvu ostvarili Hrvatsku Državu.
    Zato molim ne uspoređujte Nas s Šveđanima jer oni su bili osvajači tuđih naroda, dok nisu poraženi od Carske Ruske vojske , od tada prihvatili neutralnost kao svoju politiku.
    MI SMO ZBOG NESLOGE BILI TUÐE SLUGE SVE DO DOMOVINSKOG RATA.

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Triba se izborit za svoja prava, niko vam ništa neće dat, dragi škverani. Sitite se srednjoškolaca, borili su se i izborili za svoju maturu!

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Matijašević kaže da će najesen prosvjedi po svim gradovima, eto nan prilike. Ili će opet bit ka iza on o- Stegnite vi remen, bando lopovska- kad su se svi pripali kiše i ostali doma. Na našu neslogu Vlada računa, nedajmo im gušta!

    oko 11 godina prije
  • (Gost)

    Njemačka je ratovala, Japan je ratova i puno je primjera. Ne tražimo alibi. Problem je u našim hrvatskim glavetinama, jami šta više, koga briga za opće dobro, to je geslo naših političara!

    oko 11 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara
 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij