hren
 

DAR S NEBA
U našoj tmurnoj svakodnevici postoje, eto, i poslovni subjekti koji unatoč okruženju posluju gotovo bajkovito s dvoznamenkastim rastom, velikom dobiti i spremnim sredstvima za značajna ulaganja. Zračna luka Split iznimno je uspješna tvrtka koja proživljava vjerojatno najljepše trenutke u svojoj povijesti. O tome s ponosom govori Lukša Novak koji je na čelu splitskog aerodroma već 22 godine.

- Ovo je, za nas, izuzetno dobra poslovna godina. Važno je što se to događa u vrijeme nestabilne ekonomske situacije u Europi, jer obično je rast prometa u korelaciji s rastom BDP-a, ali eto i to se mijenja. Rast ove godine iznosi velikih 11 posto. To je najviši apsolutni rast u Hrvatskoj. Do kraja godine očekujemo rekordnih 1,75 milijuna putnika, što nas po broju putnika svrstava na drugu poziciju u Hrvatskoj i treću u regiji iza Beograda i Zagreba. Imali smo ove godine i najveći mjesečni promet putnika ikad ostvaren u Hrvatskoj. U srpnju i kolovozu više od 390.000 putnika mjesečno. To je mjesečni promet koji ostvaruju zračne luke veličine 5 milijuna putnika na godišnjoj razini ili 45 posto više od Zračne luke Zagreb koja je svoj mjesečni rekord ostvarila s 260.000 putnika. Postavili smo i hrvatski rekord po dnevnom prometu s 27.000 putnika.

Sezona je gotova. Što očekujete iduće godine?

- Za iduću godinu već imamo složen prvi plan reda letenja. Očekujemo promet veći od 1,9 milijuna putnika. To znači da 2016. godine planiramo doći do 2 milijuna putnika, što je nova važna psihološka granica. To nas stavlja u red zračnih luka s ozbiljnim godišnjim prometom.

Što svi ti rezultati znače u financijskom smislu?

-Očekujemo godišnji prihod od 240 milijuna kuna opet s rastom od 10 posto na godišnjoj razini. Regionalna smo zračna luka koja pozitivno posluje. Lani smo imali dobit od preko četrdeset milijuna kuna, ove godine bit će barem toliko. Ta sredstva nam omogućavaju i realizaciju ulaganja u narednim godinama.

Jeste li efikasni po europskim standardima?

-Po podjeli Međunarodnog udruženja zračnih luka ACI postoje četiri grupe zračnih luka, zračne luke iznad 25 milijuna putnika, pa one od 10 do 25, 5 do 10 i ispod 5. U kategoriji ispod 5 milijuna, prema europskim podacima, 58 posto zračnih luka posluje s gubicima. U grupi do 2 milijuna putnika u Europi je čak 67 posto gubitaša. Naši rezultati pokazuju da smo prilično dobri i efikasni. Inače i rast prometa u Europi se planira do četiri posto, u prosjeku. Dakle, među regionalnim zračnim lukama u Europi doista se ističemo dobrim rezultatima.

Rast je kontinuiran zadnjih godina. Na čemu se temelji?

-U tri godine povećali smo promet za gotovo 30 posto, ali uz to je posebno važan rast povezanosti. Ne ostvarujemo promet samo preko važnih čvorišta nego smo direktno povezani sa 70-ak gradova. Radimo s 50-ak aviokompanija. Govorimo o direktnoj povezanosti, što je posebno važno. Ako u obzir uzmemo i indirektne veze s jednim presjedanjem, riječ je o vezi Splita s više od 100 zračnih luka tijekom sezone.

Broj čartera je evidentno u padu. Kakva je struktura prometa?

-U strukturi prometa nekad su čarteri sudjelovali do 50 posto, a danas je to samo 12 posto. Čak 87 posto su redovne linije. To je znatno kvalitetnije i sigurnije, promet na koji možete računati dugoročno.

'Lowcosteri' su očito značajno potaknuli tržišni uzlet?

-Sigurno je da su niskotroškovni prijevoznici pridonijeli našem rastu. Oni nama čine oko 45 posto prometa. Ne treba zaboraviti da oni unutar Europe pomiču tržište, daju mu dodatnu dinamiku sa značajnim sniženjem cijene karata i direktnim vezama. Danas oni više ne lete samo na pokrajne zračne luke nego i na one značajne. To je novi trend tzv. hibridnih avioprijevoznika. Postoji i pozitivan efekt kod tradicionalnih avioprijevoznika koji usvajaju određene kvalitete \'lowcostera\', pa i oni, uključujući našu "Croatiju Airlines", snižavaju cijene karata i prilagođavaju se. Netko kroz proces promjena prolazi lakše, netko teže.

Kakva je vaša cjenovna politika prema niskotarifnim kompanijama?

-Mi svojom uslugom i poslovnom politikom želimo zadovoljiti potrebe čarter, tradicionalnih i niskotroškovnih prijevoznika unutar iste infrastrukure. Nemamo nikakve posebne uvjete koji pogoduju bilo kome. Cjenik se odnosi na sve jednako, pružamo istu uslugu i ne pravimo razliku. Bolju cijenu mogu ostvariti samo oni avioprijevoznici koji imaju veći promet.

Čime se postiže ta ravnopravnost u odnosu prema avioprijevoznicima?

-To jako ovisi o poziciji zračne luke. Neke zračne luke i u Republici Hrvatskoj koje nemaju dovoljno prometa kao npr. Zadar ili Osijek prisiljene su pregovarati s prijevoznicima koji su u stanju potaknuti prometnu potražnju. Kad ste u poziciji da nekog molite, onda ste prisiljeni na drugačiju poslovnu i cjenovnu politiku. Zračne luke koje imaju prometnu potražnju, a mi smo jedna od tih, nemaju potrebe nuditi posebne uvjete. Mi cijene avijacijskih usluga nismo dirali desetak godina, efikasni smo i nudimo praktički sve usluge. Godinama nismo imali ni jednu značajniju primjedbu od strane avioprijevoznika. Konkurentni smo i avioprijevoznici to cijene. Stimuliramo samo povećanje prometa putnika i letenje na nove destinacije. Posebno letenje zimi.

Kad Ryanair leti u Zadar, riječ je, dakle, o tome da Split ne pristaje na uvjete na koje je pristao Zadar?

-Ryanair je, prema mojim saznjima, u kontaktu skoro sa svim zračnim lukama u Hrvatskoj. Mi smo sastanak s njima imali prije dva tjedna. Prate naš rast i ne žele dugoročno propustiti mogućnost da sudjeluju u njemu. Iduće godine još ne, jer nemaju dostatnih kapaciteta, ali realno je očekivati da će 2016. doći u Split. Naravno, po uvjetima koje imaju i drugi prijevoznici.

Stalno se provlači pitanje kako produžiti sezonu. Što je prije, dobre veze ili dobra ponuda?

-U strukturi našeg prometa 93 posto je međunarodni promet. Autocesta je učinila svoje u smislu pada broja putnika u domaćem prometu. Da je željeznica nešto bolja, vjerojatno bi pad u domaćem prometu bio još veći. Turistički promet raste. Naravno da treba razmišljati o cjelogodišnjoj razini, ali treba najprije popuniti mjesece bliže špici sezone. U travnju smo imali rast od 20 posto, u svibnju rast od 14 posto, evo i listopad je znatno rastao, oko 12 posto. Ima još dovoljno mjesta za poboljšanje prometa u travnju, svibnju, rujnu i listopadu. Širimo sezonu tjedan po tjedan. Od početka travnja do kraja listopada. Treba nam novih konkurentnih proizvoda i događanja, osim sunca i mora, izvan turističke sezone. Značajne etablirane destinacije bore se za goste izvan sezone. Avioprijevoznici su spremni i rado bi produžili sezonu, koja sada traje 7 mjeseci, ali mora postojati kritična potražnja. Nije u pitanju samo pun zrakoplov, bitna je i cijena po kojoj su prosječno prodane karte. Ako omjer između umnoška broja putnika u zrakoplovu i cijena prodanih karata, i ukupnih troškova leta koji se mjere u tisućama eura nije zadovoljavajući, avioprijevoznici, a posebno niskotroškovni, sigurno neće letjeti.

Rast prometa traži i nova ulaganja. Dugo se već najavljuje novi putnički terminal. Je li sazrelo vrijeme za to ulaganje?

-Svaki 5-6 godina potrebno je značajnije ulaganje u zračnu luku. U putnički terminal ili manevarske površine. Sada s obzirom na vršna opterećenja moramo krenuti u širenje terminala, koji unatoč optimiziranju procesa prihvata otpreme putnika, više nema dovoljno kvadrata. U relativno kratkom roku očekujemo dobivanje građevinske dozvole i krećemo u ulaganje vrijedno 400 milijuna kuna. Najvećim dijelom vlastitim snagama.

Koliko planirate povećati terminal?

-Riječ je o gotovo trostrukom povećanju. Sadašnji terminal kapacitiran je do najviše 1,2 milijuna putnika i daleko je prešao svoje limite. Projektiran je putnički terminal za preko 2 milijuna putnika. Planiraju se u potpunosti iskoristiti svi postojeći kapaciteti te nadogradnja. Završetkom projekta moći ćemo bez problema riješiti ne samo vršna opterećenja nego i potrebe koje nastaju ulaskom Hrvatske u Schengen. Plus, naravno, dodatni sadržaji.

Ulazak u Schengen vama je puno zahtjevniji od ulaska u EU?

-U svakom slučaju. Ulazak u EU bio je bezbolan. Štoviše, osigurao je brži protok preko granice. Sad ćemo imati različite kombinacije prometnih tokova, ukupno 12. To znači više potrebnih kvadrata u terminalu, više prekida prostora.

Kad će novi terminal biti u funkciji?

-Radit će se etapno, naslanjanjem na postojeći. Riječ je o rekonstrukciji i dogradnji. Zemljište je odavno otkupljeno, pripreme traju 5-6 godina. Već 2016. koristit će se dio sadržaja. Čekaju nas i ulaganja u vozne staze. Dužina uzletno-sletne je sasvim dovoljna za Europu i Rusiju, ali trebamo dodatne vozne staze da se zrakoplovi što prije maknu nakon slijetanja sa osnovne uzletno-sletne staze.

Jesu li u planu interkontinentalni letovi?

-I sad se dogodi neki takav let, ali dugoročno nam nije u planu razvijati takav promet. Ne želimo od zračne luke stvarati ono što nije. Mi smo regionalna zračna luka koja želi zadovoljiti potrebe regije sukladno principima održivog razvoja. Čim počnete razmišljati o interkontinentalnim letovima, ulazite u priču o transferima i tranzitima. Mi nemamo želju razvijati takav promet jer on praktički samo dotiče zračnu luku. To je već vizija čvorišta. Naš cilj je da putnici iz Splita imaju što više direktnih letova unutar radijusa od oko 4000 kilometara.

Jesu li veze sa Skandinavijom postale bitna karika u poslovanju?

-U svakom slučaju. Nama je najznačajnija destinacija London, pa Pariz, Oslo, Stockholm. Zagreb je tek na petome mjestu. Skandinavci su nam među prvih pet prijevoznika. To nam je tržište najviše pridonijelo rastu, uz naravno tradicionalna tržišta Njemačke i Francuske.

Zračne luke nisu više samo infrastrukturni objekti nego i poslovni centri. Je li to vaš put?

-Prošlo je vrijeme kad su zračne luke bile čista infrastuktura. Raste broj komercijalnih sadržaja jer je pritisak na avijacijske prihode veliki. Svi žele niže cijene usluga. Zračne luke traže izlaz i nedostatak prihoda nadoknađuju iz drugih izvora. Danas mi 60 posto prihoda ostvarujemo iz avijacijskih a ostalo iz neavijacijskih aktivnosti. S trendom povećanja ovih drugih. Za to nam treba i prostor koji ćemo dobiti s novim terminalom, a isto tako i daljnjim rastom volumena prometa. Širit ćemo ponudu i čitav niz zanimljivih sadržaja bit će u novom dijelu terminala.

Postoji li među našim zračnim lukama konkurencija?

-U svakom slučaju postoji. Mi smo zagovornici takvog nadmetanja iako nam je vlasnička struktura slična s državom kao 55-postotnim vlasnikom. Svaka zračna luka ima svoju poslovnu politiku, različitosti u cijenama, pa i u kvaliteti usluge. To traže i avioprijevoznici. S druge strane, mi i surađujemo, u smislu školovanja, razmjene opreme, iskustava itd. Ali natječemo se i to može biti samo na dobrobit svih.

S Dubrovnikom se najlakše uspoređujete. Ima li Split ipak veći potencijal?

-Pratimo se u prometu već dugo, ali zadnjih godina pokazuje se da je potencijal ovog našeg područja veći. Split još nema izgrađen brend kao Dubrovnik ali postaje sve značajniji na turističkim kartama. Osim toga imamo šire područje pokrivanja, tu su otoci, prostor od Šibenika do Ploča, dio BiH. Širimo područje obuhvata i imamo velik potencijal u tom smislu. Još kad se dogode ulaganja u infrastrukturu bit će i bolje.

Dubrovnik je veliko ulaganje osigurao iz EU fondova. Kako to tumačite?

-S obzirom na prometnu izoliranost dobit će novce iz strukturnih i kohezijskih fondova, što baš i nije čest slučaj u Europi. Više se ulaže u željeznice. Razlog su između ostalog nekoliko pogrešnih ulaganja u neke zračne luke u Španjolskoj, pa i Njemačkoj s više od 100 milijuna eura gdje danas uopće nema prometa. Dubrovnik se uspješno ubacio u taj vlak, zbog izoliranosti, i to je dobro. Mi smo uredno aplicirali, ali trenutno bez uspjeha. Idemo svojim putem.

Kako gledate na zadarski pokušaj s letovima iz Kine?

-Kolege imaju neku svoju viziju i ja im želim puno uspjeha u tome. Mislim, ipak, da smo premala zemlja da bismo imali više čvorišta. I Zagreb će se jako pomučiti oko toga.

Zračnu luku Zagreb preuzeo je koncesionar s najavom od 5 milijuna putnika. Kasni li Zagreb za Beogradom?

-Težnja Zračne luke Zagreb je da postane regionalno čvorište ali tu postoji jaka konkurencija. Istovremeno postoji i jedna vrsta konkurencije prema zračnim lukama na obali jer je težnja putnika i prijevoznika da se leti direktno. Zagreb se mora nametnuti linijama prema istoku i Americi i veliko je pitanje koliko će koncesionar u tome uspjeti u kraćem razdoblju. Treba imati na umu i to da smo mi vrlo specifična zemlja sa sedam zračnih luka, od čega su tri, koje čine 85 posto prometa, iznad 1,5 milijuna putnika. I nema apsolutne dominacije jedne kao kod svih naših susjeda. Ne zaboravite da zračne luke Split i Dubrovnik zajedno imaju veći promet od Zračne luke Zagreb, i to za gotovo milijun putnika godišnje. Zadatak nije jednostavan, cilj je prilično visoko postavljen s tih 5 milijuna putnika. Želimo im sve najbolje.

Ima li uopće prometnog čvorišta bez jakog prijevoznika?

-Jedno bez drugoga ne može. Rast prometa od 32 posto u Beogradu je donio Etihad Airways svojim ulaganjem u Air Serbia i značajnim povećanjem broja letova. Stoga je važno da se planom restrukturiranja Croatia Airlines sačuva. Nama treba avioprijevoznik koji će ostvarivati specifične ciljeve države, posebno u turizmu i cjelogodišnjoj povezanosti.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (50)

  • (Gost_9233)

    Ipak je SRAMOTA za aerodrom koji tako dobro posluje da se nije nista napravilo za čistaćice Krolo Doma,koje su izgubile posa,jer je druga firma dobila koncesiju! zasto se niko nije pobrinija da sve te zene ostanu na svom radnom mistu? a firma koja je dosla dovela svoje radnike,mali broj Krolinih osta ( one koje su imale debelu vezu,a kad su pitale u novoj firmi za uvjete i placu receno im je; os radit il neces? nisu nista smile pitat zene-SRAMOTA) i doveli radnice sa biroa-tako da dobiju poticaj za zaposljavanje od drzave!!! a kad su cistacice Krolo Doma,prije nego su isle na biro,tile ispred zracne luke napravit prosvjed,brzo ih se zaustavilo( od strane nekih šefića-aerodromaca)
    SRAMOTA!

    oko 5 godina prije
  • (Gost_5210)

    ovdi bi neki da je još socijalizam. nema više. gotovo.
    koje su to radnice kad su se pripale šefića.šta in je moga ionako su ostale bez posla. da nebi furešti putnici vidili da su izvisili ,one odustale.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4745)

    u koju se stranku triba učlanit da bi se moga zaposlit na aerodromu? pitanje za milijun kuna u kvizu tko želi biti miljunaš
    a)hdz
    b)sdp
    c)hns
    traži se točan odgovor

    oko 5 godina prije
  • (Gost_1837)

    Moga se bar sitit radnika koji spiju sve odradit neka je kako on kaze grada za milijun i dvista tisuca putnika, a odrade miljun i osamsto

    oko 5 godina prije
  • gostqqow (Gost_1128)

    :D:D:D:D:D:D

    oko 5 godina prije
  • (Gost_126)

    Smišno :D

    oko 5 godina prije
  • (Gost_9180)

    nakon 22 godine, hitno prava revizija, zapošljavanje, novac koji se daje bez kamata, pomoć i do 900,000.00 kn i niz drugih stvari.......

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2108)

    Prvaci ste u nepotizmu! Zna se...

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2203)

    Aerodrom je bila i ostala Država u Državi samo zato što se bavi tom djelatnošću . Previše je tu nepotizma , rodbinskih i rođačkih veza kod rada i zapošljavanja . Mnogi su imali uvijet da se učlane u stranku i posao čeka . Avioni su slijetali i slijetat će zato ovolika doza i bahatosti , pitao bi ih ja kako bi se ponašali da su u proizvodnom sektoru koje je u agoniji na nivou države . Zašto se dotični gospodin opire i ministru čim treba imati posla sa proizvodnim sektorom . Malo više skromnosti , manje politike , više stručnosti i ulaganja u širu lokalnu zajednicu ne bi škodilo .

    oko 5 godina prije
  • (Gost_6119)

    sram vas može bit, jedan čovjek sam protiv svih, nemate pojma o čemu govorite, njegov se rad vidi na čast njemu i domovini. nema smisla trošiti riječi na vas. Vidi se rukopis.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2121)

    na čast njemu i njegovima

    oko 5 godina prije
  • (Gost_8150)

    bilo je prekrasnih primjera zapošljavanja devedesetih. na pr. jedan hadezeovac sa završenom osnovnom školom munjevito je završija štrc-brc večernju školu da bi ga mogli odma uhljebit na održavanju. ima bit da nije bilo nezaposlenih te struke na zavodu za zapošljavanje…

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4086)

    taj aerodrom ne da pomaže kaštelima i njegovin stanovnicima več ih uništava sa bukon i sagorenin kerozinon, i ako se več bunite protiv cementara i spaljivanja smeča onda bi se mogli okrenit i prema aerodromu i njegovon štetnon utjecaju na zdravlje i kvalitetu života u kaštelima,

    oko 5 godina prije
  • (Gost_6119)

    sluganstvo tuđinu je odgovor na vaše kritike, ZAVIST na tuđi uspjeh, aerodrom će biti toliko prekrasan do malo, da će manjak tableta za želučane probleme biti vam nedovoljan. Izgradite svoje ja i pokaj te se skrušeno, iziđite iz egoizma.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2093)

    ali su se pojedinci pripoznali u komentaru o bašiokan pa ga je tribalo izbrisat

    oko 5 godina prije
  • (Gost_1586)

    Odgovara: # 352910

    Iz Lukšića?

    oko 5 godina prije
  • 1586) (Gost_2121)

    i iz trogira

    oko 5 godina prije
  • (Gost_1159)

    Svaka cast ali kako mozete vise gledat ovakvu pristupnu cestu.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_1111)

    da je cesta aerodromska davno bi bila sređena

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2103)

    Lukša kaži zašto se odustalo od širenja zračne luke na sjever prema magistrali. To je bio plan od sedamdesetih. Izlaz na brzu cestu (4 trake) i nastavak te i takove ceste do auto-puta (Prgomet). To je trebala biti budučnost, a ne u gužvu na staru kaštelansku cestu.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4251)

    iz pitanja je vidljivo neznanje, o zahvatima i mijenjanju prostora za određeni cilj više ne odlučuje polupismena intelektualna krema komunista

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2103)

    Opcija sjever, prema magistrali je bila opcija budućnosti, zbog bolje prometne povezanosti. Sa sjeverne strane ima mjesta za rulnu stazu po cijeloj dužini prema terminalu, tj. hitnog napuštanja poletno-sletne staze. A sve to znači povečanje prometa.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4251)

    opet ti ponavljam, lako je reći i ostati mudar, Kad si tako pametan napravi Studiju izvedljivost i imenuj se, šteta takve pameti da propada, zbog neshvaćenosti. Pričate gluposti, dokone babe, fala bogu ima vas mudraca na aerodromu.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4110)

    Kakav primitivan istup,žalosno što vi sebi sve dopuštate, u glibu ste potpuno potonuli. Sramota , taj čovjek se dokazao na svim poljima a ti. Šetajte vi po rivi i bistrite svjetske i hrvatske događaje, o blažena nepismenosti. Čudim se ostalima što stoje po strani, moguće je da uživaju u čerečenju, morbidno i brutalno. Kaže poslovica ''Jao si ga njima .........''

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2333)

    (Gost_9180) nakon 22 godine, hitno prava revizija, zapošljavanje,....

    (Gost_8150) bilo je prekrasnih primjera zapošljavanja devedesetih. na pr. jedan hadezeovac sa završenom osnovnom školom munjevito je završija štrc-brc večernju školu da bi ga mogli odma uhljebit na održavanju. ima bit da nije bilo nezaposlenih te struke na zavodu za zapošljavanje…

    Sramotno je to što se radilo sa zapošljavanjem, ne samo na Aerodromu nego i drugim javnim ustanovama, pa čak i školama. Dok su uredno obrazovani ljudi uzaludno obijali prag Zavoda za zapošljavanje takvi, neobrazovani plavostranački likovi su doslovno preko noći vanredno završavali večernje srednje škole i fakultete i grabili sva vridna radna mista u Kaštelima. U pravu je gost 9180, ništa bez opsežne revizije zapošljavanja od devedesetih naovamo.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_3702)

    na ad do 90 radili isključivo, ali isključivo jugoslaveni (u pravilu mješani brak) i srbi. nešto partizanske dice (lako provjeriti po carini, miliciji, kontroli leta). sada jbg rade većinom HRVATI. ovi šta se bune su u pravilu sljedbenici ovih šta su radili do devedesetih. al jbga kolo sreće se okreće. ima ad i u nišu, vršcu, beogradu. javite se na natječaj.

    oko 5 godina prije
  • Gost_3702 . (Gost_7237)

    Bravo, znači hdz_ovci i oni koji su se putem lažnih diploma ili večernjih škola nezasluženo domogli posla su, po Tebi, pravi Hrvati. Mladi koji su vridno učili i redovno se školovali, a nisu skloni uvlačit se u guzicu vladajućima su za te valjda Jugoslaveni iz mišanih brakova, Srbi i t.d. Zaboravija si spomenit partizane, orjunaše, komunjare i ostale kategorije spominjanjem kojih se obično pokušava prikrit nered i bezakonje. Samo te manipulacije više ne pale, ta vrimena su nepovratno prošla. Triba revizija svega i svačega, previše se svinjarija napravilo!

    oko 5 godina prije
  • (Gost_3702)

    radi reviziju u nišu

    oko 5 godina prije
  • Gost_3702) (Gost_8107)

    ne laži

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4126)

    Odgovara: # 352961
    oko 5 godina prije
  • Pardo, samo je istina (Gost_4243)

    Ne želim nikoga povrijediti, aerodrom više šteti Kaštelima nego pomaže. Da su ga postavili 20 km dalje bilo bi u mnogo čemu bolje.
    Što se tiče zapošljavanja, tu ide mnogo što naopako pa valjda je svakome sve jasno. Tko ima zasluge što dobro posao ide, pa nema nitko nikakvu zaslugu jer nisu oni zaslužni da turisti ovdje dolaze oni su samo slučaj sretnih okolnosti. Da bilo koga, normalnoga, pustite na rukovodeće mjesto bila bi ista stvar, u pogledu prosperiteta. Nije sve zlato što se sjaji. U jednoj proizvodnji se čovjek mora dokazivati i s pravom ako dobro posluje biti nagrađen ali ovdje gdje "kiša pada kad jon se pada a sunce sije kad se riješi oblaka".
    Vodilice su na doku podmazane a brod samo klizi, nije ga direktor sa svojom snagom gurao u more ili možda je?

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4402)

    dabogda vam došli svemircii zeleni sa velikim očima i onda bi pravi dar s neba,samo njima triba 45 godina da dođu do nas,i nekih dvista i nešto svitlosnih godina jedino bi tako nesta po rođački,po ženinin,po malolukšićki,po pravikaštelanski itd,veze su uvik kurrile,i prije i sad,sritan je onaj ko je ima a onaj konema može se slikat

    oko 5 godina prije
  • (Gost_3659)

    "...Previše je tu nepotizma , rodbinskih i rođačkih veza kod rada i zapošljavanja ...."

    Aha, za razliku od uprave, komunalnih poduzeća, škola, namištanje ravnatelji i šefići di se god more i ne more.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_3659)

    "Da su ga postavili 20 km dalje bilo bi u mnogo čemu bolje."

    Kad su ga postavili, jedino su bili vrtli izloženi kerozinu. Ko je ljudim kriv šta gradu kuće uz cestu, pistu, smetlište?

    oko 5 godina prije
  • (Gost_3702)

    Odgovara: # 352968

    ispravak netočnog navoda. partizane sam spomenija. njih je bilo najviše. NAŽALOST i danas ih ima poprilično.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_8107)

    ostavite se partizani.oni su nakon rata radili ili u polju ili u tvornici .nisu blokirali ceste zato šta in država nije dala penzije. penzije su dobili radničke. po tebi ispada da su kaštela puna partizana, da su besmrtni. kamo sriće da jesu.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4110)

    partizani?običan Hrvatski puk koje su zlotvori komunistički terorom gonili u smrt, poradi duša nevinih recite istinu. Tko ste vi,šta mislite da ste,bez Vas svijeta nema. Obične umišljene kreature koji ste se krili iza SVEMOĆNE PARTIJE i sada uljepšavate svoju krvavu povijest. Od Vas se nije moglo živjet i na aerodromu, tko se mogao izboriti za mjesto ma koliko bio pametan ako PARTIJA nije dala,morao si BITI KOMUNISTA. Sad vam ne valja ništa, jer se sad vidi da ne vridite ništa. Da imalo volite svoju djecu otišli biste u NEZASLUŽENU mirovinu,što prije to bolje.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4342)

    "Od Vas se nije moglo živjet i na aerodromu, tko se mogao izboriti za mjesto ma koliko bio pametan ako PARTIJA nije dala,morao si BITI KOMUNISTA."
    sada se zapošljava samo vrhunski kadar poput onoga lukšićkog adz-nadrielektričara sa osnovnom+.:)

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4104)

    i zetova i nevista,rođaka,i susida od kolina

    oko 5 godina prije
  • Gost_4110 (Gost_2160)

    govoriš takve bedastoće da pas s maslom nebi pojia. ti si ljut jer su tvoji poraženi i svrstani uz naciste koje cili svit prezire. aerodrom je zapošljava stučnjake i one obične radnike ka i svaka druga firma. nemoj mi reč da sad nije tako i da hdz zapošljava ni po babu ni po stričevima

    oko 5 godina prije
  • Gost_4110 (Gost_2160)

    ajde moj kaštelanin reci koliko je 39-e god. bilo kaštelana u kaštelima, a koliko ih je 46-e ostalo. reci koliko ih je ubijeno. saradnika neprijatelja je bilo ka i svugdi i postupalo se s njima ka i svugdi.za opravdat ovaj nered uvik tražite skužu tamo di ne triba. komunisti nisu virovali u boga ,ali vi ste veliki bogovjernici i vi ste tribali volit čovika a činili ste i činite najgore šta može se čoviku dogodit, a to je nedat mu da radi

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4110)

    ostavite se vi aerodroma i uhvatite se svoje budućnosti.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2220)

    Odgovara: # 353061

    Nema budućnosti dok se ne saniraju i revidiraju stvari iz neposredne prošlosti.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_3659)

    "Nema budućnosti dok se ne saniraju i revidiraju stvari iz neposredne prošlosti."

    Takoje, slažen se. Npr, dok se ne sankcionira individualna bespravna gradnja.:D:D

    oko 5 godina prije
  • (Gost_4165)

    o da,ostavite se aerodroma,jer mise se uvalili i da vam nije palo napamet da dirate naša mista,a sutra ću i dite zaposlit,pa unuka i sve do ¸0 kolina...mrš

    oko 5 godina prije
  • (Gost_1224)

    Odgovara: # 353096

    4165 "a sutra ću i dite zaposlit,pa unuka i sve do ¸0 kolina...mrš"
    Neće! Kritična masa nezadovoljnih ljudi sve je veće i veća. Doći će i tome ubrzo kraj.

    oko 5 godina prije
  • (Gost_1109)

    A moga je bar pohvalit radnike sta iznesu cilu sezoni, male ljude sta se lomu po cile dane, oni su majzasluzniji

    oko 5 godina prije
  • (Gost_5007)

    "o da,ostavite se aerodroma,jer mise se uvalili i da vam nije palo napamet da dirate naša mista,a sutra ću i dite zaposlit,pa unuka i sve do ¸0 kolina...mrš"

    Je li to prosvjeduješ protiv nepotizma, ili ti je krivo šta se pogrešno prezivaš?

    oko 5 godina prije
  • (Gost_9119)

    a tebi triba očito nacrtat jer ti slova nemoš ukapirat

    oko 5 godina prije
  • (Gost_2150)

    ajde lagano morlaki odskakućite. tamo iza brda. je zapošljavaju se po rodbinskome kljuću i šta sad. malo ste zauzeli i triba van još. sad vi zapošljavate rodbinski u ćistoće,dalmacijacementa, u škveru, ... zato lagano ODJEBITE.

    oko 5 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara
 


  Pokrovitelj rubrike Gospodarstvo - Cemex Hrvatska