UOČI REDOVNE SKUPŠTINE
Mimo svih očekivanja, redovita glavna skupština “Kaštelanskih staklenika”, zakazana za 29. prosinca ove godine, imat će zanimljiv dnevni red. Nadzorni odbor “Staklenika” predlaže, naime, skupštini da ne da razrješnicu direktoru Mariju Paladinu, da bi u međuvremenu stigla dopuna dnevnog reda u kojoj se predlaže opoziv tog istog nadzornog odbora. 
Nedavanje razrješnice direktoru proizlazi iz nezadovoljstva načinom na koji je vodio poslovanje tvrtke. Redovitu skupštinu treba svakako sagledavati kroz činjenicu da se događa u vrijeme postupka predstečajne nagodbe, koja mora biti okončana do 1. veljače 2015. godine. U slučaju neuspjeha, kaštelanskoj tvrtki u većinskom državnom vlasništvu slijedi stečaj.
 
Ukupne obveze
 
U trenutku pokretanja predstečajne nagodbe, ukupne obveze tvrtke iznosile su 94,4 milijuna kuna, od toga na prioritetne tražbine otpada 32,7 milijuna kuna. U prioritete spada dug prema državi od 26,4 milijuna kuna i dug prema zaposlenicima od 6,3 milijuna kuna. Dug prema državi je zapravo dug Poreznoj upravi, koji je trebao još prije dvije godine biti riješen “prebijanjem”, odnosno uzimanjem 80.000 kvadrata zemljišta. Premda je sve bilo dogovoreno i zemljište obećano splitskoj Zračnoj luci, ta odluka do danas nije realizirana.
 
Da bi zaštitila svoj interes, država je, doznajemo, posegnula za založnim pravom na sve nekretnine u vlasništvu “Kaštelanskih staklenika”, s iznimkom onih na kojima već drugi imaju hipoteku ili fiduciju. S te osnove razlučni vjerovnici potražuju 54,7 milijuna kuna.
 
Prema nama dostupnim informacijama, država sada od “Kaštelanskih staklenika” traži da dokažu kako će dug od 26,4 milijuna kuna platiti ništa manje nego stavljanjem na stol kupoprodajnog ugovora, eventualno predugovora zemljišta u Resniku. Tvrtka će, kako neslužbeno doznajemo, ovih dana uputiti javni poziv za prodaju zemljišta, ali da će u manje od mjesec dana uspjeti pronaći kupca, teško je izvedivo.
 
Staklenici u Resniku imaju 30.572 kvadrata zemljišta, od toga 12.626 spada u zonu IS1 namijenjenu infrastrukturi Zračne luke Split, koja je prije nekoliko godina već kupila od “Kaštelanskih staklenika” u Resniku zemljište površine 48.297 kvadrata. Pitanje je koliko je zračna luka ovog trenutka zainteresirana za još jednukupnju budući da je usred važnog projekta izgradnje parkirališnog prostora na kupljenom terenu. 
 
Sve da se i odluči za kupnju ili da se pojavi neki drugi interesent, prodaja samo ovih 12.626 kvadrata nije dovoljna za plaćanje prioritetnih tražbina. Ako se zna da je Zračna luka plaćala kvadrat oko tisuću kuna, proizlazi da bi se moglo dobiti oko 12,6 milijuna kuna.
 
Bubanj znači bescjenje
 
“Kaštelanski staklenici” imaju na Brniku u Splitu 44.000 kvadrata zemljišta koje su ove godine već pokušali prodati. Procijenjeno je na 11 milijuna kuna, no prodaji se, unatoč zainteresiranom kupcu, ispriječilo neriješeno zemljišnoknjižno stanje. Dakle, pomoći nema ni s te strane.
 
U cijeloj situaciji ne treba smetnuti s uma da “Kaštelanski staklenici” u vlasništvu imaju oko 600 tisuća kvadrata zemljišta na nekoliko lokacija – samo pogon Knežine u Kaštel Štafiliću ima više od 257 tisuća kvadrata – i da bi se u slučaju stečaja ono našlo na bubnju. Prodaja u stečaju, pokazala su dosadašnja iskustva, nerijetko znači prodaju u bescjenje.
 
Sudbina u rukama države
 
– Otkad je tvrtka u postupku predstečajne nagodbe, njezina sudbina ovisi jedino o institucijama države koja je većinski dioničar, a ujedno i najveći vjerovnik tvrtke. Od tih institucija, s jedne strane imate Ministarstvo poljoprivrede koje postupa u najboljem interesu firme, dok s druge strane imate potpuno nezainteresirani CERP i nerazumno i kruto Ministarstvo financija. Naime, zbog izostanka potrebne odluke Ministarstva financija, nije dovršena druga faza restrukturiranja (podmirenje duga ustupanjem zemljišta). Sada ponovno o odluci službenika tog ministarstva ovisi način podmirenja toga duga, a samim time i uspjeh predstečajne nagodbe, s time da se sada “Kaštelanskim staklenicima” nameću gotovo nemogući uvjeti za podmirenje. Ne znam u kojoj to zemlji, osim u Hrvatskoj, sudbina velike i vrijedne državne tvrtke može ovisiti o državnom službeniku. U takvoj apsurdnoj situaciji osjećate nemoć i frustraciju, budući da kao član nadzornog odbora trebate zastupati interese većinskog dioničara, odnosno države, dok njezina birokracija stoji kao zapreka restrukturiranju tvrtke. Zbog toga počnete sumnjati u iskrenost namjere države da spasi svoju tvrtku pa pomislite da možda čak i smetate. Nismo se više mogli boriti s vjetrenjačama i zatražili smo da nas na skupštini društva opozovu - kaže predsjednik NO Dražen Đaković
 

KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij

  Pokrovitelj rubrike Gospodarstvo - Cemex Hrvatska