GRADSKO VIJEĆE: Prikupljanje opasnog otpada predviđeno na dvije lokacije u županiji (video)
Napisao/la D.P.
O ŽUPANIJSKOM PROSTORNOM PLANUOvotjedna sjednica Gradskog vijeća Kaštela, ostat će zapisana kao jedna od rijetkih na kojoj su odluke o svim točkama dnevnog reda usvojene jednoglasno, a kaštelanski vijećnici bili su složni i u prijedlozima i pitanjima koje su postavljali Petru Matkoviću, zamjeniku ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, koji ih je upoznao s nacrtom županijskog Prostornog plana.
Izmjene i dopune Prostornog plana, nakon 8 godina, uvjetovane su izmjenama zakonskih propisa te potrebne zbog usklađivanja sa razvojnim planovima gradova i općina u županiji. Odluka o izmjenama i dopunama PP donesena je krajem prošle godine i do sada je bila organizirana prethodna javna rasprava za sve jedinice lokalne samouprave, ministarstva i državna tijela.
Nakon što su zaprimljeni prijedlozi na temelju stručnih podloga u Zavodu su, temeljem tih prijedloga te različitih studija, uradili nacrt prijedloga izmjena i dopuna PP. Kada se utvrdi konačni prijedlog, isti će se naći na javnom uvidu i o njemu će se gradovi i općine ponovo očitovati, a do tada, kako je naglasio Matković, ima dovoljno vremena da se određeni zahtjevi stručno obrazlože i prezentiraju.
Upravo zbog toga, kako bi kaštelanski vijećnici i javnost bili upoznati s izmjenama i dopunama, te da se utvrde interesi Kaštela i po potrebi intervenira, ova tema našla se na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća.
Solarna energija i opasni otpad regulirani zakonima
Prijedlozi koje je Grad Kaštela uputio nakon prethodne javne rasprave, odnosili su na teme o kojima su vijećnici i na ovoj sjednici postavljali pitanja.
Između ostalog HSP-ovac Karmelo Milanović postavio je pitanje o lokacijama za solarne elektrane, no prema odgovoru zamjenika Matkovića, prema zakonskim propisima nije ih moguće postavljati na mjesta gdje su vidljive s mora, ali postoji prijedlog o lokaciji iza Kozjaka. HDZ-ovca Mihovila Biočića zanimalo je jeli Kaočina gaj zaštićeni dio prirode ili treba ponovo pokrenuti cijelu proceduru za njegovu zaštitu, na što Matković nije znao dati točan odgovor, kao niti na odgovor o propisima EU po kojima se kopovi na Kozjaku ili Čiovu moraju vizualno sanirati. Biočić je postavio i pitanje o postojanju objekata za prihvat opasnog otpada.
SDP-ov vijećnik Filip Plećaš, uz navođenje konkretnih podataka o skladištenju na prostoru bivšeg Adriavinila otvorio temu o lokacijama za privremeno skladištenje opasnog otpada, nakon čega je i liberal Branko Radačić konkretizirao pitanje o mogućnosti skladištenja željezničkih pragova u Cemexovoj tvornici.
- Vezano uz otpad, na prostoru županije predviđen je jedan centar za gospodarenje otpadom, 7-8 reciklažnih dvorišta, a u postojećem planu, prema važećem Zakonu, i sada stoji da se unutar krugova tvornica mora osigurati privremeno skladištenje opasnog otpada i to u slučaju da se radi o proizvodnji koja stvara opasni otpad. U državi, a samim tim i županiji nema zbrinjavanja opasnog otpada sa tendencijom odlaganja. Predviđeno je samo prikupljanje opasnog otpada i to na dvije lokacije u županiji, u Solinu i Primorskom docu – kazao je Matković.
Pročelnika Ronalda Reju zanimalo je je li u nacrt uvršten projekt navodnjavanja, no Matković je potvrdio, da unatoč nekim najavama o akumulacijskom jezeru u kavi, takav prijedlog nije stigao od strane Hrvatskih voda.
SDP-ovka Alenka Rokov, ovom je prilikom tražila od Grada da u izmjene i dopune PP županije, dostave prijedlog o kojem su vijećnici razgovarali, a odnosi se na neprihvaćanje planirane trase kroz Kozjak.
-
(Gost_4268)
Prijavi administratoruKad je već riječ o opasnom otpadu ne mogu a da ne dodam dvije aktualnosti koje su u rodbinskoj vezi s opasnim otpadom.
Kaštela ( Sućurac naročito ) su bremenita problemima,ima ih dosta. Pri tom valja naglasit da Sućurani nisu krivi za te probleme,oni su nam nametnuti a lokalna zajednica se vrlo teško može s njima nositi.Dva velika problema ( za sada samo dva ) s kojima bi se teško nosili i mnogo veći centri od Kaštela su svakako :
1. Namjera CEMEX-a da spaljuje svakojaki otpad u Sv.Jurju.O tom projektu se odlučuje u Ministarstvu za okoliš (MZOPUG).To nam Ministarstvo do sada nije bilo sklono, oni uglavnom rade linijom manjeg otpora , u ovom slučaju mi moramo nastavit s našim akcijama , pogotovo što nam od susjeda (Solin,Split)ne dolazi podrška a oni su ugroženi isto kao i mi ????? Imam lipi broj godina ali ovo ponašanje još nisam uspio razumit. Nadam se da će mi neko to objasniti.
2. Odlagalište radioaktivne šljake,
Taj problem kao da se izgubio iz interesa i javnosti i vlasti. On je međutim trajno prisutan i ne ćemo ga moći rješavati bez Ministarstva (MZOPUG-a). Taj problem je samo u njihovoj nadležnosti i mora ga riješiti država. Znam da je PLANOM Gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007-2015 donijeta strategija kojom su utvrđene lokacije visokog rizika koje svojim postojanjem predstavljaju realnu opasnost za okoliš i zdravlje.U RH je određeno 9 prioritetnih lokacija,njih naše Ministrstvo s pravom naziva 9 \"crnih točaka\". Po tom zakonu je bilo predviđeno da će se za \"crnu točku\" broj četiri ( prema predviđenim troškovima sanacije ) do 2008 utrošiti 22.000.000 kuna.Ne znam koliko se do danas utrošilo,mislim da nije puno.Svakako da ću poslati dopis Ministarstvu da mi odgovore na pitanja :
1 koliko je sredstava do sada izdvojeno
2 koliko je sredstava do sada potrošeno( gdje su otišla predviđena sredstva)
3 kakva je dinamika relizacije i otklanjanje ove \"crne točke\"
4 u kojoj su fazi projekti sanacije
5 tko u Ministarstvu koordinira ovaj projekt
Čim dobijem odgovore objavit ću ih na portalu, nadam se dobiti ih za svog zemaljskog života.To će vjerovatno rješavati novo Ministrastvo ali nemojte očekivati previše.
Ovo sam samo spomenuo da ne bismo ovu \"crnu točku\" zaboravili\".
To je zadatak kojeg ćemo rješavati poslije Spaljivanja smeća i otpada ali je važno da se već sada pripremamo .
Uglavnom,stisnuti smo između dvije paklene prijetnje i pitanje je hoćemo li preživjeti kao mjesto i kao zajednica?
Sada svi moramo prionuti svim sredstvima spriječiti spaljivanje škovaca i drugog otpada.
Zato preporučam svima , govorimo,pišimo,pitajmo,protestirajmo itd
ali se ne smijemo iscrplijivati međusobnim prijeporim.Ostanimo zajedno,samo tako ćemo uspjeti.
Lovrin0 Like -
(Gost_3188)
Prijavi administratoruBravo gosp. Lovrin.Vi ste jedan od rijetkih koji se bori za našu lokalnu zajednicu za čist okoliš, a da vas ne zanimaju politički poeni ili osobna korist.Pošto ste ujedno i stručan čovjek koji poznaje problem u suštini još više vam moramo vjerovati i podržavati vas a ne odmahivat rukom kao da se to nas ne tiče.Ustrajte u ovom uz ovo za sada još uvijek malo etuzijasta radi generacija koje dolaze i da jednog dana i naša Kaštela budu turističko mjesto jer bit će posla za mladost i živosti u nekom drugom pravcu, kao poljoprivreda, uslužne djelatnosti itd.
0 Like -
Radioaktivnost (Gost_1217)
Prijavi administratoruNajveći problem je upravo radioaktivni otpad tsacioniran na području bivšeg Jugovinila. Još je problem i blizina nekih poslovnih objekata gdje ljudi ne bi smjeli boraviti dugo, a urbanistički plan kojije nedavno donesen za to područje nema suglasnost Državnog zavoda za radioaktivnost!
O tome nitko ne govori!0 Like -
goste 1217 (Gost_4141)
Prijavi administratoruEvo je @lovrin rekao!!!
Ali prvo treba spriječiti Spalionicu smeća!!0 Like -
Lovrin (Gost_4268)
Prijavi administratoruTočno goste _4141,prvo spiječiti Spalionicu smeća,jer Spalionica će za okoliš biti \"colpo di grazia\" ili udarac iz samilosti.
0 Like -
(Gost_7968)
Prijavi administratorubravo gos Lovrin da imamo bar vise takvih ljudi na rukovodecim mjestima koji bi koristili pamet i gledali na buducnost modzda nezive svi u blizini Sucurca a ono ako nista rade u blizini pa niti ta gospoda nije zasticena ali nemaju mozga tonamje problem a sjede na vaznim mjestima moramo se boriti zbog nase mladosti da oni imaju buducnost pada i Kastela ponovo budu atraktivna i za turiste intresantna mnogi bi ljudi mogli lijepo zivjeti
0 Like -
(bivsibruno)
Prijavi administratorua dobro, jel iko izmirija radioaktivnost te šljake, di su vam dokazi. Što se tiče spalionice smeća, za sve postoji odgovarajuči tehnološki proces i način njegovog kontroliranja, ali ipak na brdovitom balkanu ; pijem pivo i ..bem sve živo oooooooooooojjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
0 Like -
za bivsibruno (Gost_7104)
Prijavi administratoruRadioaktivno ne treba mjeriti.
Radioaktivno je uvijek opasno.
Jednostanicna ziva bica mogla su opstati tek kad se zracenje prije mnogo milijuna godina spustilo na danasnju razinu.
Nas opstanak iziskuje takodjer ravnotezeno prirodno okruzenje.
No, danasnje covjecanstvo arogantno povecava zracenje i tako kazaljke sata evolucije okrece unatrag.
Dr. Alice Steward (je svojim istraživanjem o utjecaju niskoradioaktivnog zracenja na zdravlje postigla svjetski ugled. 1956. god. otkrila je da jedan jedini rentgenski snimak trudnice povecava rizik oboljenja od raka ozracenog djeteta za 50-100 %. Istrazivala je posljedice radioaktivnog ozracenja radnika u rudnicima urana, japanskih zrtava atomske bombe i radnika u nuklearnoj industriji. Ispitivala je utjecaj prirodnog radioaktivnog zracenja na zdravlje.)
Dobitnica Right Livelihood Award, Alternativne Nobelove nagrade) 1986.0 Like -
(Gost_8234)
Prijavi administratoruza bivsegbruna-evo ti odgovor:
Mr. Dejan Škanata, stručnjak Enconet Internationala
SD. 22. 04. 1996.
(...)
Najveći dio pohranjenog pepela i šljake najvjerojatnije ima izvor u ugljenu koji potječe iz rudnika smeđeg ugljena Dubravica i Širotovci te rudnika kamenog ugljena Labin - Raša.
Obujem pohranjenog pepela i šljake procijenjen je na 10 000 m3.
Na temelju mjerenja tijekom 1991. godine procijenjena je je specificna alfa aktivnost na 35 000 Bg/kg, te specificna beta aktivnost na 29 000 Bg/kg.
Također je procijenjeno da naslage pepela i šljake sadrže oko 7,5 tona radionukleida U-238 i
55 kg radionukleida U 235. Osim U-238 i U-235 u naslagama pepela i šljake nalaze se stanovite količine radionukleida K-40, Ra-228.
Spomenute procjene i podaci svrstavaju radioaktivni materijal odložen bna lokacijiINA-VINIL u kategoriju niskoradioaktivnog otpada. Prekriven je slojem zemlje i šljunka te plastičnim folijama. Međutim, podaci o kvaliteti i debljini pokrova nisu dovoljno poznati.
(...)
Dejan Škanata, Davor Šinka, Antun Schaller, EGE 13/ 1996.
za ostalo pročitaj na ovom našem portalu tekst i komentare od 24.06.2010,
Nadam se da si dobija sve odgovore!0 Like
Komentari (9)