Nekretninama je učinkovito upravljalo i raspolagalo samo sedam županija, 19 gradova i šest općina, a na tom popisu nema najvećih gradova - Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Zadra...

Imale su oko 17.000 zaposlenih, od čega 806 dužnosnika, no samo su 32 od ukupno 576 lokalnih jedinica učinkovito upravljale i raspolagale nekretninama - građevinskim zemljištem, poslovnim prostorima i stanovima, iščitava se iz revizije Državnog ureda za reviziju koja je obuhvatila sve županije, gradove i općine. 

Na popisu nema najvećih gradova

Nekretninama je učinkovito upravljalo i raspolagalo samo sedam županija, 19 gradova i šest općina, a na tom popisu nema najvećih gradova - Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Zadra..., otkriva revizijsko izvješće koje je obuhvatilo poslovanje jednica od 2012. do 2014. godine. Sve ostale jedinice to su radile djelomično učinkovito.  

Oznaku učinkovitih dobile su Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka županija. 

S nekretninama su učinkovito postupale općine Domašinec, Kotoriba, Nedelišće, Orehovica, Rakovica i Sveti Martin na Muri. Istim se mogu pohvaliti gradovi Buzet, Čakovec, Duga Resa, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatija, Ozalj, Prelog, Senj, Slavnski Brod, Slunj, Umag, Vinkovci, Virovitica i Zaprešić. 

Dojmljiv je broj nekretnina koje su krajem 2014. imale lokalne jedince - radilo se o gotovo 22.500 poslovnih prostora, 18.400 stanova i 338 milijuna četvornih metara zemljišta. Njihovim raspolaganjem jednice su u tom razdoblju uprihodovale 2, 8 milijardi kuna.

Niz rupa u postupanju s imovinom

Revizija je otkrila niz rupa u postupanju s imovinom. Neke jedinice, primjerice, nemaju podatke o stvarnom stanju svoje imovine, nisu utvrdile namjenu nakretnina, nisu ustrojile evidenciju ostvarenih prihoda i rashoda za svaku nekretninu, pojedine poslovne prostore davali su u zakup bez javnog natječaja i bez ugovora o zakupu... Još porazniji je podatak da krajem 2014. nije korišteno čak 3500 poslovnih prostora (15 posto) i gotovo 2000 stanova. 

Petinom poslovnih prostora (4170), dakle poslovnim zgradama, mjesnim i vatrogasnim domovima i garažama raspolagao je Zagreb, dok ih Zadarska i Istarska županija nisu ni imale, pa su za poslove iz svoje nadležnosti koristile tuđu imovinu. Po brojnosti poslovnih prostora slijede Rijeka (1842), Split (822), Pula (662), Zadar (455) i Osijek (385). Među općinama prednjačile su primorsko-goranske, poput Matulja (79) i Lovrana (78). Više od tri četvrtine općina (gotovo 77 posto) imalo je do 20 poslovnih prostora, a pet općina ih nije imalo. 

Krajem 2014. lokalne su jedinice za svoje potrebe koristile oko 2500 poslovnih prostora, u zakupu s ugovorenom zakupninom bilo ih je oko 10.000, a bez ugovorene zakupnine oko 3200.  Udruge su na taj način koristile 2639 prostora, a političke stranke 147.

Revizija je utvrdila da prostori nisu dodjeljeni javnim natječajem, da s pojedinim korisnicima nisu zaključeni ugovori o zakupu, a za neke su prostore režijske troškove plaćale županije, gradovi, odnosno općine. Utvrdila je i da su lokalne jedinice udrugama povremeno i bez naknade davale mjesne domove za sastanke i provedbu programa iako važeći zakon ne dopušta takvu mogućnost. 

Svoje poslovne prostore nisu koristili već su zakupljivali druge

Revizija je otkrila da su neke jedinice imale svoje poslovne prostore, ali ih nisu koristile, a istodobno su zakupljivale ili kupovale druge, bez da su utvrdile mogu li iskoristiti vlastite resurse. O kojim je jedinicama riječ u izvješću se ne navodi. 

Derutnost, postupak za povrat vlasnicima, izostanak interesa za zakup odnosno prodaju, glavni su razlozi nekorištenja poslovnih prostora. Koncem 2014. bespravno je korišteno 438  poslovnih prostora, od čega ih je u Zagrebu bilo 412. 

Od ukupno 18.400 stanova koje su imale lokalne jedinice, Zagreb je raspolagao s najviše (7500), potom Rijeka (2021), Osijek (915), Split (638), Pula (556) i Sisak (394). Među općinama prednjače Đurđenovac (205), Raša (97) i Vojnić (82). Stanovima nije raspolagalo 11 gradova i 216 općina.

Lokalne su jedinice stanove davale u najam, stjecale i prodavale - najmom su od 2012. do 2014.,uprihodovali gotovo 137 milijuna, a prodajom 96 milijuna kuna. Po tržišnim uvjetima u najam su dale oko 8000 stanova, oko 5800 koristili su zaštićeni najmoprimci, a za službene potrebe iznajmljena su 463 stana. 

Ne koristi se 2000 stanova, bespravno se koristi još toliko

Upada u oči da je izvan uporabe gotovo 2000 stanova, a bespravno ih se koristi još toliko, što znači da su korisnici nasilno ušli u stan ili s njima nije sklopljen ugovor o najmu ili im je istekao, a nisu zatražili produženje. Ipak, ohrabruje konstatacija Revizije da većina jednica nastoji riješiti pravni status korisnika, bilo da ih seli u druge stanove ili pokreće sudske postupke za iseljenje. 

Glavnina (92 posto) od 338 milijuna četvornih metara zemljišta bila je u rukama gradova i općina, pobrojala je Revizija i utvrdila da dio lokalnih jedinica nema podatke kojim bi površinama trebale upravljati, dio nema podatke o izgrađenosti građevinskog zemljišta, niti podatke o namjeni neizgrađenog zemljišta, dakle radi li se o parcelama za zakup, prodaju, potrebe same jednice i sl. 

Da je zemljište važan resurs govori podatak da su lokalne jedinice samo od zakupa od 2012. do 2014. uprihodovale gotovo 98 milijuna kuna, a od prodaje 1,1 milijardu kuna. Očekivano, najveći promet bilježi se u gradovima i općinama duž jadranske obale, te u Zagrebu. 

Imovina lokalnih jedinica vrijedna 112 milijardi kuna 

Zbroji li se vrijednost zemljišta, poslovnih, prostora, stanova, automobila itd., dolazi se do iznosa od 86,3 milijardi kuna, koliko je na kraju 2014. iznosila nefinancijska imovina lokalnih jedinica. Kad se tome pribroji i financijska od 26 milijardi, razvidno je da su lokalne jedinice 31. prosinca 2014. raspolagale imovinom vrijednom čak 112 milijardi kuna, što je u odnosu na početak godine više za 4,4 milijarde kuna.  

Državna revizija pedantno je zbrojila da je na 4,3 milijuna stanovnika Hrvatske u lokalnim jedinicama posljednjeg dana 2014. godine bilo zaposleno 17.074 ljudi, od čega 806 dužnosnika i gotovo 2700 osoba zaposlenih na javnim radovima, pomoći u kući starijim osobama ili na osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. S gotovo 400 takvih zaposlenika prednjačila je Vukovarsko-srijemska županija, najmanje ih je bilo u Dubrovačko-neretvanskoj (29) i Ličko-senjskoj (56) županiji.

Od 806 dužnosnika - profesionalnih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, najviše su ih imale Splitsko-dalmatinska (91) i Primorsko-goranska (61), a najmanje Požeško-slavonska  (19) i Virovitičko-podravska županija (20).

Revizija, koja je precizno pobrojala propuste u postupanjima lokalnih jedinica s nekretninama, također je precizno navela preporuke koje bi te propuste trebale ukloniti. 

Koliko je rad Revizije bio opsežan, govori podatak da su revizijski postupci trajali od kraja veljače 2015. do kraja siječnja ove godine.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara