IAKO broji tek nešto više od 4 milijuna stanovnika, upola manje nego, primjerice, grad New York, Hrvatska trenutno ima čak 52.811 udruga upisanih u Registar udruga koji vodi Ministarstvo uprave. Svim udrugama, za čiji se programe i projekte procijeni da su od interesa za opće dobro, na račune curi novac iz proračuna, regionalne samouprave i EU fondova, stoga i ne čudi što udruge u Hrvatskoj niču kao gljive poslije kiše.

Da bi se „rodila“ nova udruga, dovoljna su samo tri osnivača, među kojima može čak biti i maloljetnik s navršenih 14 godina, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, uz prethodno ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika. Nakon što se udruga upiše u Registar neprofitnih organizacija vrata za mogućnost financiranja iz javnih izvora su joj širom otvorena.

Budući da su izdvajanja za udruge iz godine u godinu sve veća, sve su glasniji i zahtjevi vezani za transparentnost i odgovornost pri trošenju sredstava poreznih obveznika od strane raznoraznih udruga. Kako se točno financiraju udruge, te tko kontrolira kako pojedinci u tim udrugama troše dodijeljeni novac za Index je pojasnila dipl. pol. Željka Markulin, viša stručna savjetnica u Vladi i Vladinom Uredu za udruge.

„Udruge se financiraju od prihoda iz članarina, dobrovoljnih priloga, donacija i darova, obavljanja prihodovnih djelatnosti, prihoda od imovine, a programi i projekti od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj koje provode udruge mogu se financirati iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora i to putem javnih poziva i natječaja, sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Imajući u vidu vrlo visoka izdvajanja te sve naglašenije zahtjeve transparentnosti i odgovornosti trošenja sredstava poreznih obveznika na ovome području, ispunjavajući obveze koje proizlaze iz novog Zakona o udrugama (NN 74/14), Vlada RH je 2015. godine donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15)“, kaže Željka Markulin iz Ureda za udruge koji već devetu godinu izrađuje Godišnja Izvješća o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva koji bi trebali dati precizniji odgovor na pitanje kako se troše novci koji se izdvajaju za projekte i programe udruga i ostalih organizacija civilnog društva.

Za potrebe godišnjeg izvješće za 2015. Ured za udruge je prošli mjesec započeo s prikupljanjem izvješća davatelja financijskih sredstava iz javnih izvora za projekte i programe organizacija civilnoga društva putem informacijskog sustava e-Izvještavanje OCD.  Nakon što prikupi sve izvještaje o provedenim postupcima i dodijeljenim financijskim sredstvima iz javnih izvora u 2015. za projekte i programe od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva, slijedi detaljna obrada i analiza prikupljenih podataka. Rezultate će potom objediniti i nakon usvajanja na Vladi RH objaviti na mrežnim stranicama Ureda za udruge u obliku Izvješća o financiranju programa i projekata organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2015. godini.

U 2014. je organizacijama civilnog društva iz javnih izvora dodijeljeno više od 1,5 milijarde kuna

Prema prošlogodišnjem izvješću, u 2014. je, za programe i projekte organizacija civilnog društva, iz svih javnih izvora na nacionalnoj i lokalnim razinama, (proračuni županija, Grada Zagreba, gradova i općina) dodijeljeno ukupno 1.666.839.081,55 kuna. Sveukupno dodijeljeni iznos bespovratnih financijskih sredstava iz državnog proračuna tako bilježi rast od 90.965.773,83 kn u odnosu na 2013. godinu.

Tijela državne uprave, uredi Vlade Republike Hrvatske i druge javne institucije dodijelili su organizacijama civilnog 652.491.986,14 kuna, odnosno 39,1 posto od sveukupno dodijeljenog iznosa iz javnih izvora. Od toga je, iz dijela prihoda od igara na sreću, dodijeljeno 351.415.999,72 kuna, odnosno 21,2 posto ukupnih sredstava, a iz sredstava državnog proračuna 294.548.630,78 kuna, odnosno 17,2 posto ukupnih sredstava.

Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine su u 2014. dodijelili ukupno 1.014.347.095,41 kuna, odnosno 60,9 posto sredstava iz svih javnih izvora. Iz sredstava proračuna gradova dodijeljeno je 28 posto ukupnih sredstava (464.228.208,62 kn), sredstva iz proračuna Grada Zagreba čine udio od čak 16,2 posto u ukupno dodijeljenom iznosu (268.215.852,05 kn), iz sredstava proračuna općina dodijeljeno je 10,5 posto ukupnih sredstava (172.942.140,73 kn), a iz sredstava proračuna županija dodijeljeno tek 6,5 posto ukupnih sredstava (108.960.894,01 kn).

U odnosu na 2013. godinu, u 2014. su se povećala sredstva dodijeljena iz državnog proračuna, dijela prihoda od igara na sreću, dijela prihoda od HRT pristojbe, sredstva iz naknade za zaštitu okoliša te sredstva iz proračuna županija. S druge strane, zabilježeno je smanjenje dodijeljenih sredstava iz proračuna Grada Zagreba te iz proračuna gradova, dok se najznačajnije smanjenje dodijeljenih sredstava uočava kod općina – u odnosu na 2013., u 2014. godini dodijeljeno je 11.823.099,30 kuna manje iz proračuna općina, što se djelomično može opravdati činjenicom da je u 2014. godini manji broj općina dostavio svoje izvještaje (326 općina u odnosu na 336 općine analizirane u 2013. godini).

Gledano po Ministarstvima, najveći iznos, 181.695.327,76 kn, dodijelilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta s udjelom od 27,93 posto u odnosu na ukupni iznos te redom: Ministarstvo socijalne politike i mladih (23,83%), Ministarstvo kulture (14,58%), Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva (6,40%) te Savjet za nacionalne manjine (5,17%).

Gotovo 23 posto ukupnog iznosa, odnosno 142.912.017,56 kn,dodijeljeno je za područje potpore osobama s invaliditetom, osobama s posebnim potrebama i socijalno ugroženim skupinama. Slijedi područje sporta, koje je financirano sa 134.959.189,46 kn (21,6%), dok je za projekte zaštite i promicanja kulture, kulturnih i povijesnih dobara te očuvanja prirode dodijeljeno 114.935.272,46 kn (18,4% ukupnog iznosa).

Sportašima najveći dio kolača

Najveći udio u ukupnom iznosu dodijeljenih sredstava, kao skupina izravnih korisnika financiranih projekata i programa u 2014. imali su sportaši. Oni se kao izravni korisnici spominju u 7 programa financiranih u iznosu od 119.365.188,00 kn (19,11% ukupnog iznosa). Po visini iznosa slijedi opća populacija građana (17,84%) te osobe s invaliditetom (13,07%). Ostali korisnici zastupljeni su s udjelom manjim od 10%.

Gotovo četvrtinu neizravnih korisnika financiranih projekata i programa, prema dodijeljenom iznosu u 2014. godini, čine udruge i građanske inicijative kojima je dodijeljeno 140.623.579,50 kn (22,51%). Na drugom su mjestu su osobe s invaliditetom, s dodijeljenih 61.324.235,07 kn (9,82% ukupnog iznosa). Sportska natjecanja su u 2014. financirana u iznosu od 124.888.038,88 kn (gotovo 20% ukupnog iznosa). Slijede aktivnosti kulturnog stvaralaštva, u iznosu od 108.187.945,99 (17,32%) te aktivnosti usmjerene podizanju razine kvalitete života osoba s invaliditetom, koje se kao osnovna aktivnost navode u 376 projekta i programa te su financirane u iznosu od 79.705.178,20 kn (12,76%).

Savjetovalištima za zaštitu potrošača sredstva je namijenio samo jedan davatelj bespovratnih financijskih sredstava

Bespovratna financijska sredstva prvenstveno su namijenjena pojedinačnim udrugama (koje navodi 29 davatelja bespovratnih financijskih sredstava) te savezima ili mrežama udruga (navodi ih 19 davatelja bespovratnih financijskih sredstava). Pet davatelja sredstva je namijenilo privatnim zakladama, dok su četiri davatelja dio svojih sredstava namijenila vjerskim zajednicama, umjetničkim organizacijama i znanstvenoistraživačkim institucijama. Tri davatelja bespovratnih financijskih sredstava financirala su privatne ustanove, dva neformalne građanske inicijative i sindikate, a pravnim klinikama pravnih fakulteta i savjetovalištima za zaštitu potrošača sredstva je namijenio po jedan davatelj bespovratnih financijskih sredstava.

Davatelji financijske potpore u 2014. (su)financirali su plaće i naknade za 4517 osoba, dok je naknadu putem ugovora, za aktivnosti na financiranim projektima i programima dobilo 2926 osoba.

Ove se godine planira sufinancirati više od 6300 programa i projekata organizacija civilnoga društva

U 2014. financirano je ukupno 5.827 programa i projekata, što je za 1,77 posto više nego u 2013. godini kada ih je financirano ukupno 5.724. Novi Godišnji plan natječaja tijela državne uprave sadrži popis od ukupno 93 programa za dodjelu bespovratnih sredstava projektima i programima organizacija civilnoga društva koje će u 2016., u sklopu svojih nadležnosti, raspisati 21 državno tijelo. Iznosom od preko 985 milijuna kuna iz Državnog proračuna, dijela prihoda od igara na sreću i fondova EU planira se financirati i sufinancirati više od 6300 programa i projekata organizacija civilnoga društva u područjima prevencije nasilja među djecom i mladima, borbe protiv ovisnosti, socijalnih usluga, volonterstva, obrazovanja, sporta, kulture, društvenog poduzetništva, zaštite okoliša i prirode, poljoprivrede, turizma te drugim područjima od interesa za opće dobro.

Izvor : Index.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_4174)

    Ne možeš dobiti državni posao. Nema problema, osnuješ udrugu pa imaš još bolji!

    oko 11 mjeseci prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara