PINELIMA PROTIV RUZINE
Šest godina nakon što su uhićeni Goran Vukasović, bivši predsjednik "Brodosplitove" uprave, zatim Domagoj Klarić, tadašnji član škverske uprave, Slaven Žužul kao suvlasnik tvrtke "Skladgradnja", koja je obavljala kooperantske poslove u splitskom brodogradilištu, te Josip Poljak, računovodstveni savjetnik u Žužulovoj tvrtki, splitsko Županijsko državno odvjetništvo odlučilo je prije desetak dana obustaviti istragu zbog nedostatka dokaza.

Šest godina istrage, koju je, uz ŽDO Split, provodila šibenska, a ne splitska policija, uz saslušanje pedesetak svjedoka i tri vještačenja, bilo je potrebno da bi se napokon utvrdilo da nema dokaza da su osumnjičeni oštetili "Brodosplit" za nešto više od 10 milijuna kuna i državni proračun za nešto manje od osam i pol milijuna kuna neplaćenog poreza od strane "Skladgradnje".

Bila je to tada treća velika afera koja se bavila navodnim "muljažama" u škveru i tražio se pritvor za uhićene, koji je istražni sudac tada odbio odrediti.

Monopol i cijene

Podsjetimo, Klarića i Vukasovića sumnjičilo se da su od ožujka 2005. do druge polovine 2006. godine dogovorili sa Žužulom, i to na njegovo traženje, a kako bi njegovoj tvrtki pribavili veliku imovinsku korist, da će kroz postupak ugovaranja i naplate poslova antikorozivne zaštite novogradnji 441 do 444 osigurati monopol kod ugovaranja takvih poslova i da će onemogućiti škveru da postigne povoljnije cijene.

Znali su, prema rješenju za istragu, da Žužulova tvrtka nema iskustva i opremu za takvu vrstu poslova te je Klarić prije prikupljanja bilo kakvih ponuda već dogovorio uvjete sa Žužulom za novogradnje 441 do 444 i dio ugovora je potpisao bez znanja i suglasnosti tadašnjeg direktora škvera Predraga Čudine.

Kad je u u travnju 2005. godine Vukasović postao direktor, odobrio je i potpisao dio ugovora iako je, kako se tolike godine sumnjalo, znao da su štetni. Teretilo ih se da su bez osnova isplatiti i 10 posto bonusa te plaćali cijenu kao da su antikorozivno tretirane puno veće površine negoli je to stvarno bilo.

Tako su "Skladgradnja" i još dva kooperanta u manjem dijelu dobili desetak milijuna kuna koji im, kako se sumnjalo, nisu pripadali.

Što se tiče utaje poreza, tu su Žužul i Poljak bili osumnjičeni da su dio isplaćenih plaća radnicima neistinito obračunavali kao terenski dodatak, za što su manji tereti davanja nego na cijelu plaću, pa su tako oštetili proračun za 8 milijuna i 400 tisuća kuna.

Tanki svjedoci

"Smatramo da je tijekom izvida i istrage utvrđeno da su osumnjičeni članovi društva 'Brodosplit', kao i bivši direktor Predrag Čudina (koji nije kazneno prijavljen), bez transparentnog razloga pogodovali 'Skladgradnji' tako da su joj omogućili preuzimanje znatnog dijela poslova antikorozivne zaštite, pri čemu su drugi kooperanti na tim poslovima ili propali ili samovoljno napustili brodogradilište.

Tu bi se moglo, dakle, govoriti o nekim elementima zlouporabe u vidu svjesnog pogodovanja u dobivanju poslova koji bi se u fer tržišnom natjecanju teško mogli dobiti tako brzi i u takvom obujmu.

Međutim, tijekom istrage nije na nedvojben način utvrđeno kako je angažiranjem 'Skladgradnje' društvu BS počinjena materijalna šteta kao bitno obilježje kaznenog djela. Jer, osim nekih nedokazivih navoda svjedoka o tome kako su radnici 'Skladgradnje' u početku rada na antikorozivnim poslovima prouzročili neke štete, te činjenice nisu utvrđene na nedvojben način", stoji, među ostalim, u odluci o obustavi istrage splitskog ŽDO-a.

Navodi se također i da tijekom istrage nisu prikupljeni dokazi koji bi mogli nedvojbeno ukazati da je Žužul osobno ili preko trećih osoba poticao čelnike škvera na zaključenje štetnih poslova, već to ostaje "u sferi pretpostavki utemeljenih na indicijama koje nisu dovoljne da bi se na njima zasnovala optužnica".


Na teret građana

"Treba naglasiti i kako je ova, kao i neke ranije istrage u 'Brodosplitu', potvrdila nesporne i notorne činjenice kako je u društvu BS dugi niz godina akumuliran veliki gubitak koji su pokrivali porezni obveznici jer je Vlada RH iz socijalnih razloga subvencionirala brodogradnju usprkos nerentabilnosti većine brodogradilišta, ali se nije uspjelo razlučiti koji dio tog gubitka otpada na eventualno zaključivanje štetnih ugovora koji se mogu staviti na teret upravi, a koji su posljedica neracionalnosti u proizvodnji ili promjene tržišnih uvjeta koji su objektivne naravi, kao što su porast cijene željeza, tečajne razlike i slično", navodi se u obrazloženju o obustavi istrage.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara