Hrvatska je u pet godna zabilježila porast površina pod organskim uzgojem poljoprivrednih proizvoda od 377 posto. Porastao je i broj proizvođača zdrave hrane, on je deset puta veći nego 2010. godine.

Prema podacima Eurostata, organski uzgoj poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je 21 posto više nego pet godina ranije, 2010. godine, pri čemu je najveći porast površina pod organskim uzgojem zabilježila Hrvatska, od čak 377 posto. Te 2010. godine je kod nas bilo evidentirano 16.000 hektara za organski uzgoj hrane, a prošle godine 76.000 hektara. Područje pod organskim uzgojem hrane povećano je u svim zemljama članicama izuzev Britanije, navodi EU-ov statistički ured, uz napomenu kako je značajan rast površina pod organskim uzgojem hrane, osim u Hrvatskoj, zabilježen i u Bugarskoj za 362 posto, u Francuskoj za 61 posto, Irskoj za 53 posto, te u Litvi i na Cipru, oko 50 posto. Ukupno, organski uzgoj hrane u EU-u lani se odvijao na 6,2 posto ukupnih korištenih poljoprivrednih površina.

Austrija predvodnik ogranskog uzgoja

Najveći udio poljoprivrednog zemljišta na kojem se odvija organski uzgoj hrane je u Austriji – na čak 20 posto od ukupnih poljoprivrednih površina, odnosno na preko 550 tisuća hektara. Sljedeća je hladna Švedska, u kojoj organska prozvodnja na više od 500 tisuća hektara u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji sudjeluje sa 17 posto. Najmanji udjel površina pod organskim uzgojem imaju Malta, samo 0,3 posto odnosno na 30 hektara, kao i Irska, u kojoj organska proizvodnja čini tek 1,6 posto ukupne proizvodnje.

Sustav poticaja

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je 2003. godine bilo samo 130 registriranih ekoloških proizvođača, prošle godine pak njih 3.061, a ekološka je proizvodnja na 76 tisuća hektara imala udio nešto malo manji od pet posto u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu, dakle gotovo kao što je prosjek na razini cijelog EU-a. Najviše organske biljne »proizvodnje«, kažu podaci, bilo je na oranicama, više od 36 tisuća hektara, te na pašnjacima više od 27 tisuća hektara, što zapravo pojašnjava ogroman hrvatski petogodišnji skok. Činjenica je, naime, da nije skočila sama proizvodnja, već da su nakon ulaska Hrvatske u EU pašnjaci na kojima se hrani stoka, kao i oranice za proizvodnju stočne hrane, ušli u sustav poticaja za organsku proizvodnju.

– Puno je proizvođača upisalo svoje pašnjake – za prehranu stoke, kao i primjerice šume za pčelarstvo, kako bi dobili poticaje za organski uzgoj, zbog čega je onda značajno porastao i broj hektara pod takvom proizvodnjom. Međutim, stvarna proizvodnja – u primjerice povrtlarstvu, nije značajno rasla – otkrivaju Dorian Siljan, predsjednik Udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača Istarske županije i agronom Ivan Mihovilović. Prema njihovim riječima, dosta je pašnjaka na otocima ušlo u sustav poticaja, što prije nije bio slučaj.

– Smisao poticaja je da nekome tko tek ulazi u ovakvu, zahtjevniju, a time i skuplju proizvodnju, olakša pokretanje posla u određenom prijelaznom razdoblju. Poticaj za trajne organske nasade iznosi 5.200 kuna po hektaru, što se na prvi pogled čini kao velik novac, no u ekološkoj proizvodnji, koja je puno zahtjevnija zbog drugačije gnojidbe, zaštite i ostalog, baš i nije. Nakon prijelaznog razdoblja od nekoliko godina, ovisno o tome što se uzgaja, poticaji će se smanjivati – napominje Mihovilović.

Maslinici i vinogradi

Registrirani hektari organskih oranica su s oko 17 tisuća u 2010. godini porasli na gotovo 36,5 tisuća prošle godine, dok su registrirani pašnjaci rasli s manje od dvije i pol tisuće na više od 27 tisuća, očito zbog poticaja na organski uzgoj. Unatrag pet godina je, međutim, dosta porastao i broj hektara aromatičnog i ljekovitog bilja – sa samo 388 u 2010. godini na gotovo tri i pol tisuće lani. Maslinici su porasli sa 322 na 1.330 hektara, a organski su povrtnjaci ostali podjednaki, na oko 300 hektara. Broj organskih vinograda se više nego udvostručio, sa 400 na 900 hektara, dok je broj voćnjaka s organskim uzgojem porastao s nešto malo manje od dvije tisuće na preko pet i pol tisuća hektara.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (2)

  • (Gost_1116)

    hrvatska uzgaja organsku hranu koja se izvozi jer je običan hrvat nemože platit već je prinuđen kupovat jeftinu hranu iz uvoza i to upitne kvalitete.

    oko 10 mjeseci prije
  • (Gost_7092)

    Istina, goste 1116. Ako se usvoji TTIP, tek ćemo onda jesti GMO smeće.

    oko 10 mjeseci prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara