VELIKA ANALIZA
U takozvanim 'infringement postupcima' države članice često koriste razne taktike odugovlačenja kroz dopisivanje s Komisijom.

Prošli je petak bila peta godišnjica potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske EU, a od punopravnog članstva prošlo je tri i pol godine. Za to vrijeme Hrvatske se uspjela uklopiti u EU, među ostalim, i po povećanom broju postupaka koje je Europska komisija pokrenula zbog neprovođenja EU zakona i prijetnji da će zbog toga Hrvatsku tužiti sudu Europske unije.

Do sada je Komisija u slučaju Hrvatske pokrenula 117 postupaka, koji su bili u raznim fazama, a od njih je Hrvatska uspješno zatvorila 55, dok je 66 još aktivno. Kako vrijeme prolazi, povećava se i broj predmeta protiv Hrvatske, uglavnom zbog neprovođenja direktiva Europske unije u domaćem zakonodavstvu. Po broju predmeta Hrvatska na prvi pogled stoji bolje od svih drugih, što je i prirodno za novu državu članicu s tako kratkim stažem u EU. Primjerice, Slovenija je do sada imala 1173 postupka, od kojih je zatvorila 1089, a aktivna su trenutno 84. Francuska, država osnivačica EU, ima 213 otvorenih postupaka, a ukupno ih je imala više od 4000. Međutim, za Hrvatsku je problematično to što zatvaranje nekih postupaka traži teške političke odluke, poput one o izmjeni zakona o privatizaciji Ine.

Sedam u tjednu

Taj zahtjev je Europska komisija dala prošli tjedan novim paketom postupaka koji je objavila i u kojem je za Hrvatsku bilo pokrenuto sedam postupaka u četiri područja u kojima se traži da u svoje domaće zakonodavstvo prenese direktive Europske unije. Osim izmjena zakona o privatizaciji Ine, traži se i prenošenje direktive o duhanskim proizvodima, potpuno prenošenje direktive u javnim nabavama te promjena zakona o trošarinama na rakiju.

Primjer Ine, koji je trenutno za hrvatsku Vladu i najteže riješiti, pokazuje da se Komisija ne upušta u postupke protiv država članica tek tako. Jutarnji list je još u lipnju 2014. godine pisao, pozivajući se tada na neslužbene izvore, da Europska komisija pokreće istragu oko neispunjavanja obveze Hrvatske o izmjeni zakona o privatizaciji Ine, obveze koju je Hrvatska još 2010. godine preuzela tijekom pristupnih pregovora. Kako smo tada najavili, u slučaju da Komisija i Hrvatska ne nađu zajednički jezik, odnosno da Hrvatska ne ispuni svoju obvezu, Komisija će pokrenuti postupak protiv Hrvatske i zaprijetiti da će predmet završiti pred sudom Europske unije. To se dogodilo gotovo dvije i pol godine kasnije. Tako je prošli tjedan Komisija službeno zatražila izmjenu zakona iz 2002. o privatizaciji naftne kompanije jer se tim zakonom, smatra Komisija, krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana.

Ina

Sada, kako u više od dvije godine, odnosno više od šest godina ako se računa vrijeme kada je obveza preuzeta, nije riješeno to pitanje, Hrvatskoj je određen rok od dva mjeseca da Komisiji pruži informacije o tome što je poduzela za rješenje tog problema ili će Komisija pokrenuti postupak pred sudom Europske unije. I tako se pritisak na izmjenu zakona o privatizaciji Ine povećava u politički osjetljivom trenutku zbog neslaganja MOL-a, mađarskog suvlasnika Ine, i hrvatske Vlade. U takozvanim “infringement postupcima” često države članice koriste razne taktike odugovlačenja kroz dopisivanje s Europskom komisijom, što može trajati godinama. I rok od dva mjeseca koji se daje državi za dostavu mjera koje su poduzele može se produljiti.

Štete

Čak i u slučaju tužbe pred sudom Europske unije postupak može trajati dugo, ali kada taj sud presudi, onda ta odluka postaje obvezujuća i države članice je moraju prihvatiti i ne mogu izbjeći implementaciju pozivajući se na domaće zakone. Osim obvezujuće odluke suda, koja obvezuje i države članice i EU institucije, određuje se i novčana kazna koju država u slučaju gubitka spora mora platiti. Ona se utvrđuje prema procjeni štete i mogućnostima države. No nisu rijetki slučajevi kada država članica na sudu pobijedi i sud utvrdi da je tumačenje Europske komisije bilo krivo.

Najčešće su primjedbe Komisije Hrvatskoj zbog neprenošenja EU direktiva u domaće zakonodavstvo bile iz područja unutarnjeg tržišta, okoliša, zdravlja i sigurnosti hrane, energetike i financijskih usluga. Procedure se pokreću najčešće zato što države članice Komisiju ne obavješćuju o prenošenju direktiva, zbog nepotpunog prenošenja direktiva ili zbog loše primjene direktiva.


Šest arbitraža još je aktivno, dvije tužbe protiv RH su odbijene: Država se sa stranim ulagačima bori za milijarde u neizvjesnim međunarodnim arbitražama

Protiv Hrvatske dosad je pokrenuto osam arbitražnih postupaka pri Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) zbog zaštite stranih ulaganja, a dosad su tri takva postupka okončana u korist Hrvatske.

1. Najnoviji postupak pokrenule su UniCredit Bank Austria AG i Zagrebačka banka d.d., i to 16. rujna ove godine, zbog povrede međunarodnog ugovora sklopljenog s Republikom Austrijom te naknade štete. Na internetskim stranicama ICSID-a navedeni su podaci o postupcima, ali u ovom predmetu nije naveden iznos štete. Riječ je, naime, o tužbenom zahtjevu zbog izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i konverzije kredita iz švicarskog franka u euro. Hrvatsku u tom postupku zastupa, kako je navedeno na stranicama ICSID-a, Državno odvjetništvo, dok je banka angažirala odvjetnički ured iz Londona Allen & Overy.

2. Drugi postupak protiv Hrvatske pokrenula je pak tvrtka Amlyn Holding B.V. iz Nizozemske. Oni tvrde da je Hrvatska prekršila odredbe Energetske povelje i međunarodnog ugovora sklopljenog s Kraljevinom Nizozemskom. Tvrde da im je Hrvatska naštetila proizvoljnim promjenama pravnog okvira i na druge načine te da je usporavala realizaciju njihova projekta Postrojenja - Termoelektrane na biomasu snage 20 MW. Nizozemsku tvrtku zastupa De Brauw Blackstone Westbroek N.V. iz Amsterdama, Hrvatsku pak, kako se navodi na stranicama suda, zastupaju Ured premijera i Državno odvjetništvo, odnosno još nije angažiran odvjetnički ured. Proces je tek počeo, a početkom ovog mjeseca izabrani su suci arbitri Brigitte Stern iz Francuske i Stanimir A. Alexandrov iz Bugarske.

3. Treći postupak koji se vodi pokrenula je tvrtka B3 Croatian Courier Coöperatief U.A. iz Nizozemske koja traži naknadu štete u visini od 53 milijuna eura. Tvrde da je Hrvatska prekršila odredbe međunarodnog ugovora sklopljenog s Kraljevinom Nizozemskom zato što nije provela liberalizaciju poštanskog tržišta. Postupak su pokrenuli u veljači 2015. godine, a sud je konstituiran 28. srpnja prošle godine. Predsjednik je Bernard Hanotiau (Belgija), a tužitelj je izabrao Stanimira A. Alexandrova (Bugarska), dok se Hrvatska odlučila za Brigitte Stern (Francuska). Tužitelja zastupa ured iz Pariza White&Case, a Hrvatsku Državno odvjetništvo i odvjetnički ured Bredin Prat, također iz Pariza.

4. Četvrti postupak i onaj najpoznatiji pokrenut je u prosincu 2013. godine, a pokrenula ga je tvrtka MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc iz Mađarske, i to zbog povrede ugovora o zaštiti stranih ulaganja. U tom postupku MOL zastupaju: Weil, Gotshal & Manges iz Washingtona, General Counsel, MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc iz Budimpešte te Dechert iz Washingtona. Hrvatska je angažirala ured Squire Patton Boggs, također iz Washingtona. Arbitražni sud je konstituiran na proljeće 2014. godine, a predsjednik suda je Franklin Berman (Engleska), dok je tužitelj za suca arbitra izabrao Williama W. Park, a Hrvatska se opet odlučila za Brigitte Stern (Francuska).

5. Peti postupak je pokrenula obitelj Riet: Chantal C. van Riet, Christopher van Riet i Lieven J. van Riet, a njihovu je tužbu sud odbio. Pokrenuli su postupak zbog štete od 32 milijuna eura.

6. Šesti postupak je onaj koji je pokrenuo Georg Gavrilović i Gavrilović d.o.o., koji traže naknadu štete od čak 198 milijuna eura, sa svim troškovima arbitražnog postupka i kamatama. U postupku tvrde da im je nanesena šteta kao posljedica stečajnog postupka koji je vodio tadašnji Okružni privredni sud u Zagrebu, 1991. godine, kad je tužitelju prodano pet tvrtki, a da u postupku stečaja nije utvrđena imovina prodanih društava. Tužitelj tvrdi da je Hrvatska prekršila odredbe međunarodnog ugovora sklopljenog s Republikom Austrijom.

7. Sedmi postupak, koji je bio odbijen, tužba je austrijskog investitora Adria Beteiligung GmbH protiv Hrvatske teška 80 milijuna eura, a odluka je donesena još 2010. godine. Spor, inače, datira s početka 90-ih godina, a tiče se ulaganja koje je spomenuta tvrtka imala u igre na sreću.

8. Odbijen je od suda i osmi postupak, Ulemek protiv Hrvatske, težak 2,67 milijuna američkih dolara. Riječ je postupku koji je pokrenuo kanadski poduzetnik Nedjeljko Ulemek i od države tražio 2,67 milijuna američkih dolara odštete zbog propalog ulaganja u poduzeće Jugoturbinu Select 1989.

Izvor: Jutarnji.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara