KAKO DO POSLA
Koliko se teško vratiti na tržište rada u godinama nakon krize kaže podatak da je na svakih osam nezaposlenih samo jedna osoba uspjela u tri godine pronaći trajni posao s punim radnim vremenom

Broj zaposlenih Europljana porastao je na 232 milijuna i postavio novi rekord, pokazuje Pregled razvoja u zapošljavanju i socijalnoj politici u Europi. Lani je, kako se navodi, stvoreno tri milijuna radnih mjesta, a većina njih su trajne prirode. Oko 70 posto ukupnog stanovništva Europe u dobi od 24 do 64 godine lani je radilo. U prvoj polovici ove godine udio je porastao na 71 posto.

Ako se taj trend nastavi, navodi se u izvještaju, Europska unija bi još uvijek mogla dosegnuti cilj zaposlenosti na razini 75 posto u 2020. godini. Neke članice EU-a taj cilj su već danas ostvarile. Naime, stopa zaposlenosti značajno se razlikuje među članicama Unije. Tako najveću stopu zaposlenosti imaju Švedska (80,5 posto) i Njemačka (78 posto). Na drugoj strani ljestvice su Grčka (54,9 posto), Italija i Hrvatska sa stopom zaposlenosti od 60,5 posto te Španjolska (62 posto).

Novi oblici rada

Unatoč pozitivnom pomacima kada je riječ o stopi zaposlenosti, prema podacima iz listopada ove godine, još je uvijek bez posla oko 20,1 milijun građana EU-a. Pritom je oko 50 posto svih nezaposlenih bez posla duže od godinu dana. Koliko se teško vratiti na tržište rada u godinama nakon krize, odnosno nakon 2013. godine, pokazuje podatak da je na svakih osam nezaposlenih osoba samo jedna osoba uspjela pronaći u roku od tri godine trajno radno mjesto s punim radnim vremenom. Pritom i dalje ozbiljno zabrinjava stopa nezaposlenosti mladih koja je iznad 20 posto.

Tržišta rada i društva trebat će se prilagoditi novim oblicima rada jer se mijenja budućnost rada i to u kontekstu sve veće digitalizacije gospodarstva. Posebno se pritom ističe pojava digitalnih platformi i ekonomije suradnje koje će ponuditi nove prilike za rad, prvenstveno u obliku samozapošljavanja. Iako su ulaganja u informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT) zaslužna za trećinu gospodarskog rasta u EU-u u razdoblju od 2005. do 2010. godine, u tom sektoru još uvijek postoji puno nepopunjenih radnih mjesta. Stoga je ključno ulagati u vještine kako bi se u potpunosti iskoristile koristi od digitalizacije.

Rizik od siromaštva

Stalno radno mjesto, ističe se i u ovom izvještaju, djelotvorno štiti ljude od siromaštva. A udio stanovništva Unije za koji se smatra da mu prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost je najniži u zadnjih pet godina i iznosi 23,7 posto. Međutim, razlike među zemljama članicama su evidentne. U većini članica rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti je smanjen ili stabiliziran od 2012. godine.

Vidljiv pad zabilježen je u Mađarskoj, Hrvatskoj, Litvi, Latviji, Poljskoj i Rumunjskoj, dok su stope rizika od siromaštva na Cipru i u Nizozemskoj još uvijek više nego prije četiri godine. U Bugarskoj je naveći udio stanovništva u riziku od siromaštva (oko 40 posto), slijede Rumunjska i Grčka. Najniže stope, pak, bilježe se u Češkoj, Finskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.


Postotak zaposlenih

Švedska: 80,5%
Njemačka: 78%
EU: 70%
Španjolska: 62%
Italija: 60,5%
Hrvatska: 60,5%
Grčka: 54,9%

Izvor : Novi List


KOMENTARI:

Stari Komentari (3)

  • (Gost_8225)

    a šta će ti država u kojoj ni košulju nemožeš zaradit 1948-2016 .....

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3120)

    Je li ovo još jedan članak, di se reklammira odseljavanje mladih?

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3069)

    pripremite se..za par godina raditi..tri cetiri posla..za preziviti..to je trend..;)

    oko 7 mjeseci prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara