PREGLED POSLOVNE 2016.
Trebalo je čekati sam kraj godine da se zaredaju gospodarski događaji po kojima ćemo pamtiti 2016. Tako je na Badnjak premijer Andrej Plenković obavijestio javnost da kreće operacija vraćanja Ine, nekoliko dana prije toga značajno se promijenio odnos snaga u bankarskom sektoru nakon što je mađarski OTP odlučio kupiti Splitsku banku, a istog mjeseca je izišla i vijest da Spar kupovinom Bille postaje drugi najveći maloprodajni lanac u zemlji. Prije ludog prosinca činilo se da ništa ne može zasjeniti ministra financija Zdravka Marića, zahvaljujući poreznoj reformi, kao glavnu facu godine na odlasku

Uglavnom, prema izboru tportala, ovo su poslovni potezi, događaji i trendovi koji su obilježili 2016. godinu.

1. Vraćanje Ine!

Ina i njeni radnici već godinama su talac neriješenih vlasničkih odnosa između hrvatske države i mađarskog MOL-a. U zadnjih deset godina kompanija je devastirana. Prihodi su pali za više od deset milijardi kuna, modernizacija rafinerija nije provedena i Ina je danas slabašan igrač ne na europskom, već i na mnogo užem, regionalnom tržištu. Sve te godine naš politički establišment nije znao skupiti glave i iznjedriti jedinstven stav o tome što želimo s Inom. Ako ništa drugo, sad su se konačno složili i lijevi i desni u mišljenju da neuspjeli brak s Mađarima treba raskinuti. Premijer Andrej Plenković je na Badnjak obavijestio javnost da je Hrvatska izgubila arbitražu u Ženevi, zbog čega se pokreće operacija otkupa dionica od MOL-a. Kako će to biti izvedeno? Koliko će nas koštati? Što će to značiti za državni proračun? Što ćemo s Inom kad opet budemo njeni jedini vlasnici? Na sva ta pitanja odgovore bismo trebali dobiti u 2017.


Najveća vrijednost Ine su njene naftne i plinske rezerve

2. Jednima Superhik, za druge vjesnik boljih dana

Krajem listopada na prvoj sjednici vlade Andreja Plenkovića ministar financija Zdravko Marić predstavio je najambiciozniju poreznu reformu u zadnjih gotovo 20 godina. Zbog promjene oporezivanja dohotka koja će podići najveće plaće kritičari su Marića nazvali Superhikom - likom iz stripa Alan Ford koji uzima siromašnima, a daje bogatima. Ugostitelji su na ministra sasuli drvlje i kamenje jer im je ukinuo povlaštenu stopu PDV-a od 13 posto. Ali većina stručnjaka i poduzetnika pozdravila je Marićevu reformu ističući da će ona ravnomjerno rasteretiti građane i gospodarstvo. Izmjene poreznih zakona stupaju na snagu u prvim danima 2017., a što će one u konačnici donijeti, vidjet ćemo u narednim godinama.


Zdravko Marić

3. Rast BDP kao dokaz da nam ne treba Vlada?

Na početku godine analitičari su najavljivali gospodarski rast od svega 1,2 posto, ali BDP je potegnuo iznad svih očekivanja. Sad su predviđanja da će rast biti veći od 2,5 posto (najbrže od 2008.), što je iznad prosjeka Europske unije. I sve se to dogodilo u godini u kojoj zemlja većinu vremena nije imala funkcionalnu vlast. Međutim to nije spriječilo političare da sebi pripišu zasluge za gospodarski rast. Makroekonomisti pak ističu da je temelj toga porast osobne potrošnje i rekordna turistička sezona.


Iako njegova vlada sastavljena od ministara HDZ-a i Mosta od početka nije funkcionirala, to nije spriječilo Tihomira Oreškovića da zasluge za rast BDP-a pripiše svom kabinetu

4. Samo turizam Hrvatsku spašava, ali…

U prvih 11 mjeseci ove godine posjetilo nas je 16,6 milijuna gostiju, koji su ostvarili 90,7 milijuna noćenja, što je 10,2 odnosno 14 posto više nego u istom razdoblju 2015. Očekuje se da će prihodi premašiti osam milijardi eura, a udjel turizma u BDP-u dosegnuti 20 posto. Rekord za rekordom. Ali koliko nas te brojke radovale, toliko nas trebaju i plašiti. Hrvatska sve više postaje ovisna o jednoj, vrlo osjetljivoj, gospodarskoj grani. U razvijenim zemljama turizam je u pravilu sporedna djelatnost i njegov utjecaj na BDP daleko je slabiji nego u Hrvatskoj.


Hrvatska je previše ovisna o turizmu

5. I Todorić je zbog tog problema digao glas

'Nemamo radnika za turizam, građevinu, trgovinu, brodogradnju… To je najveći problem Hrvatske, a ne političke borbe', upozorio je Ivica Todorić, vlasnik Agrokora i najveći poslodavac u regiji, početkom lipnja u jeku žestokih trvenja između HDZ-a i Mosta. Tijekom godine još mnogo puta iz poduzetničkog svijeta stizala je ista poruka da možemo zaboraviti na gospodarski rast ako ubrzo ne riješimo problem radne snage. Procjene su da će iduće godine samo u tri sektora - graditeljstvu, turizmu i brodogradnji - nedostajati više od 12 tisuća radnika. Zbog sve toga poduzetnici traže veći uvoz stranih radnika.


Ivica Todorić je najveći poslodavac u regiji

6. Privatizacija - nešto se pokrenulo

Iako je većinu vremena bila zaokupljena sama sobom, Oreškovićeva vlada uspjela je krenuti s čišćenjem državnog portfelja. U lipnju je prodan udjel u Končaru za 360 milijuna kuna, a idući mjesec udjeli u turističkim tvrtkama Imperial Rab i Sunčani Hvar. Rapsku firmu kupio je Valamar za 260 milijuna kuna, a slovački Prime Tourist Resorts za 140 milijuna kuna preuzeo je dionice u Sunčanom Hvaru. Pokrenuta je i privatizacija Badela 1862 te kutinske Petrokemije. Oko proizvođača žestokih pića rat vode domaća Meteor grupa i slovački St. Nicolaus, potpomognut Virom Marinka Zadre. Za Petrokemiju se još uvijek ne nazire rješenje.


Prodaja državnog udjela u Končaru nije prošla bez žestokih kritika protivnika privatizacije

7. Tedeschi i Mršić se (ne)vole

Priče o privatizaciji ne mogu proći bez Podravke. Kad je koprivnička kompanija u svibnju skinuta s liste strateških firmi, rasplamsala se rasprava treba li država biti vlasnik 'tvornice juha'. Krenulo je tad i podbadanje preko medija između vlasnika i šefa Atlantica Emila Tedeschija i predsjednika Uprave Podravke Zvonimira Mršića. Tedeschi još od 2009. čeka prvi u redu kako bi kupio ponos Koprivnice. Svoju želju izrazio je nedavno još jednom u razgovoru za Reuters gdje je među ostalim najavio kupovinu jedne tvrtke u zapadnoj Europi. Mršić je pak uvjerenja da je Podravka daleko veća i važnija firma od Atlantica. Inače, 2016. u Koprivnici će se pamtiti i po prodaji Studenca za devet milijuna eura Radenskoj te po prvostupanjskoj presudi njenom bivšem prvom čovjeku Darku Marincu u aferi Spice. Marinac je osuđen na dvije godine zatvora, s tim da mora vratiti Podravci 65 milijuna kuna.


Usprkos neslaganju kad je riječ o biznisu, Tedeschi i Mršić uhvaćeni su u srdačnom zagrljaju na druženju biznismena u Belju

8. Hrvatska lovno područje za češke i slovačke biznismene

Odein grupa, JTH grupa, CPI Property grupa, J&T, Kofola, St. Nicolaus… samo su neke od većih kompanija iz češko-slovačkog bazena koje su u ovoj godini odriješile kesu te uložile u hrvatsko gospodarstvo. Krajem ožujka veliku pozornost javnosti izazvalo je preuzimanje riječkog izdavača Novog lista od češke investicijske kompanije J&T. U licitiranju su Česi pobijedili Telegram grupu obitelji Ninoslava Pavića, bivšeg vlasnika Jutarnjeg lista. Uz Novi list, u vlasništvu J&T-a je Vaba banka, u koju su dosad uložili više od 200 milijuna kuna.


Richard Flimel, predsjednik Odbora direktora JOJ Media Housea, poslovnog partnera J&T-a koji je formalno preuzeo riječke novine

9. I onda su u Agrokoru rekli: Abrakadabra!

Investicija od 40 milijuna kuna za Agrokor je šala mala. Toliko je uloženo u razvoj platforme za online kupovinu Abrakadabra, lansiranu zadnji dan ožujka. Ali bez obzira na 'mali' novac, radi se projektu koji možda ima i najveći potencijal za strelovit rast. U prvoj godini poslovanja očekuje se 20 milijuna eura prometa, a u 2017. Abrakadabra bi trebala izaći na slovensko i srbijansko tržište. U Agrokoru se nadaju da će u najmanju ruku postati najsnažniji igrač na regionalnom tržištu online kupovine. Osim toga, u ovoj godini Todorićeva tvrtka potpisala je 400 milijuna kuna težak ugovor s belgijskim Ardom, čime su postali ravnopravni vlasnici tvrtke Vinka iz Vinkovaca. Glavni cilj suradnje je to da Vinka postane vodeći proizvođač zamrznutog voća i povrća u istočnoj Europi.


Hrvoje Kraljević, direktor tvrtke A007, kroz koju posluje Abrakadabra.com

10. Kakav to centar otvara američki div IBM?

Sredinom srpnja glavna gospodarska priča bila je najava otvaranja IBM-ovog centra u Zagrebu s 500 zaposlenih. Veliku vijest priopćio je na konferenciji za medije premijer na odlasku Tihomir Orešković. IBM-ovu investiciju okarakterizirao je kao 'ključnu za našu ekonomiju'. Danima nakon toga vodila se žestoka rasprava o tome što to Amerikanci uopće otvaraju. Je li to pozivni centar u kojem će raditi srednje obrazovna radna snaga ili IT centar pun visokoobrazovanih inženjera? Poslovni direktor IBM-a Hrvatska Damir Zec nedavno je za tportal još jednom razjasnio o čemu se točno radi i kad bi centar trebao početi s radom.


Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska, i bivši premijer Orešković

11. Progutan prvi strani maloprodajni lanac koji je ušao u Hrvatsku

Austrijska Billa otvorila je prvu trgovinu u Hrvatskoj 1999. i time je bila prvi strani maloprodajni lanac koji je došao kod nas. Otprije 15-ak dana Bille više nema na našem tržištu. Njena 62 dućana kupio je Spar Austrija. Time su se bitno promijenili odnosi snaga na trgovačkoj sceni jer Spar i Billa, kada im se zbroje lanjski prihodi, postaju drugi najveći maloprodajni lanac s 4,2 milijarde kuna prometa. Na prvom mjestu je i dalje neprikosnoven Konzum s blizu 15 milijardi kuna.


Jedna od posljednjih Billinih trgovina otvorena je u Splitu

12. Mađari od Francuza preuzeli Splitsku banku

Ono o čemu se dugo šuškalo konačno se realiziralo. Francuski Société Générale prodao je za nepoznat iznos Splitsku banku mađarskom OTP-u. Kao rezultat ove akvizicije, tržišni udio Mađara na bankarskom tržištu porast će na otprilike deset posto. S druge strane, Francuzi su time oslobodili prostor za preuzimanje Zagrebačke banke. Trenutnom vlasniku Zabe, talijanskom Unicreditu, nužno je potreban svjež kapital. Već se riješio dijela svojih poslova u Poljskoj i obližnjim zemljama, a Zagrebačka banka je navodno sljedeća na listi za prodaju. Société Générale je najizvjesniji kupac, ali se prije toga morao riješiti Splitske banke jer bi imao preveliku koncentraciju na hrvatskom tržištu.


OTP banka ima velike planove na hrvatskom tržištu

13. Bili jednom jedni hidroavioni

U listopadu su obustavljeni svi letovi zrakoplovne tvrtke European Coastal Airlines (ECA) iz Splita u vlasništvu Nijemca Klausa Dietera Martina. Njegovi hidroavioni su povezivali velike gradove duž obale Hrvatske i Italije. Do prvih problema je došlo u kolovozu, u kojem je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (HACZ) izišla s priopćenjem da ECA ne održava dobro svoje zrakoplove. Njemački poduzetnik je tvrdio da se radi samo o problemima s dokumentacijom, ali iz Agencije su uzvratili da je stvar mnogo ozbiljnija. ECA je potom obustavila sve letove hidroaviona te je najavila otkaze za 130 radnika, tvrdeći da su na to 'primorani' zbog 'samovolje administrativnih tijela'.


Odlična poslovna ideja pretvorila se u fijasko

14. Kralju žita ministar Robin Hood uzeo 128 milijuna kuna

U kolovozu je dosta bure izazvala odluka Ministarstva poljoprivrede o dodjeli sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Najzakinutiji se osjetio Marko Pipunić, vlasnik Žita, koji se nadao da će iz Unijinih fondova ukupno dobiti više od 200 milijuna kuna. Ali tadašnji resorni ministar Davor Romić odobrio je osječkom poduzetniku 'samo' 42,5 milijuna kuna. Ogorčeni Pipunić tada je sarkastično ministra nazvao Robinom Hoodom. 'Jako loše se osjećam jer su donesene neke odluke, za koje ne znamo koja im je pravna utemeljenost, da se mene i moju tvrtku proglasi varalicama. Znači li to da ministar Romić čuva Hrvatsku od mene varalice? Ili je on veći Hrvat od mene jer je otkrio nas koji pljačkamo, a on se pojavio kao Robin Hood?', izjavio je Pipunić.


Marko Pipunić, vlasnik Žita

Izvor : Tportal


KOMENTARI:

Stari Komentari (8)

  • (Gost_123)

    1. Vraćanje INE:
    NIKAKO NIJE DOBRA ODLUKA
    Nakon pljačke kada se predala u ruke MOL-u, sada bi bila još veća pljačka otkup dionica i tobože naše upravljanje tom tvrtkom.
    Smatram da bi bilo jeftinije, ako već želimo-možemo imati naftnu tvrtku u svom vlasništvu, osnovati potpuno novu, ako nam takvo što uopće treba. Tvrtka na izdisaju, rafinerije ruglo i za staro željezo, ako ga i tamo budu htjeli. Jer odakle sve to platiti, opet iz naših sve siromašnijih i praznih novčanika.

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3222)

    123 = iLi CRODUX ;)

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_2229)

    Zašto kupovat Inu, kad ju imamo??
    Ina kapacitetom može pokrit 3 Hrvatske.
    Dakle nek se podijele na Inu i Mol-Hrvatska, i netriba niko nikom ništa plaćat.
    Ka dva brata kuću i zemlje kad ćaća umre.
    Iz pretjerane brige za madjarskog kupca se vidi ko financira i postavlja "naše" političare.
    Rusi obranili Siriju, od Eu, i Amerike,
    Volkswagen izbacuje dizel motore, Toyota isto, Madjari bi sad prodali, ali nema budala da kupe...
    Ili ima, ako ih dobro podmitiš!!

    oko 7 mjeseci prije
  • nepismeni, azaboravljeni domoljub 100% (Gost_3222)

    2229 = puno su lipo, a naši školovani upravili s našom europskom domovinom R.H. = baš su se nešto lipo izborili za svoja buduća pokoljenja unutar zajednice ,a globalne europske domovine. ;)

    oko 7 mjeseci prije
  • % (Gost_3222)

    evo čita san na jednom slobodnom portalu kako se pricidnik HVIDRe u Zagrebu hvali kako su branitelji zaradili na prodaji ine = eeej zaradili na prodaji = jeli se zato dotični borija ili izborija??

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3222)

    nepismeni , a zaboravljeni domoljub 100 %

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3072)

    vidi kako se slatko smije..novi hr baja..a nezna bidan..da su njemu i njegovim..danasnja sirotinja i socializam..sve dali..;)

    oko 7 mjeseci prije
  • (Gost_3222)

    3072 šjor točkasti ; ma ni se nada od Vas :)

    oko 7 mjeseci prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara