U petak 27. siječnja bit će stoti radni dan Andreja Plenkovića u Uredu predsjednika Vlade. Prvih sto dana Plenkovića i njegovih ministara obilježili su porezna reforma, donošenje proračuna za 2017., dogovor sa sindikatima o povećanju plaća državnih službenika, trzavice s BiH i Srbijom, kojoj smo na nekoliko dana blokirali put u EU, afera s ministrom Pavom Barišićem, kojeg mnogi optužuju za plagiranje, i pokušaj postavljanja kuma Bože Petrova za drugog čovjeka Hrvatskih voda, a najjače je ipak odjeknulo Plenkovićevo obećanje građanima na Badnjak da će vratiti Inu u hrvatske ruke.

Kao da to samo po sebi nije bilo dovoljno, šef HDZ-a i Vlade dodatno si je zakomplicirao život u novogodišnjem intervjuu za Večernji list, u kojem je najavio da će Inu od MOL-a kupiti novcem koji će namaknuti prodajom četvrtine HEP-a.

Tjedni prolaze, a Plenkovićevo obećanje sve se više čini kao pucanj u prazno. Zbog HEP-a ušao je u spor i s Mostom i s dobrim dijelom vlastite stranke.

Andrej Plenković i njegov HDZ u prvih sto dana uspjeli su izigrati nekoliko važnih predizbornih obećanja – opća stopa PDV-a nije smanjena, roditelji neće dobiti po tisuću eura za bebu, a kurikularna reforma je zapela iako je Plenković prije izbora obećao njen nastavak. Štoviše, rekao je da će to biti prioritet njegove administracije.

Most je još lošiji kada je riječ o predizbornim obećanjima i o famoznih sedam jamstava. Odustao je od smanjenja TV pretplate na 65 kuna, isključivi gospodarski pojas nije, a možda i nikad neće biti proglašen, ništa neće biti ni od obećanja da će jedina nekretnina biti zaštićena od ovrhe. Iako su uspjeli srezati sredstva koja političke stranke dobivaju iz državnog proračuna, plaće zastupnika nisu smanjene.


Lider Mosta Božo Petrov    

Upravo suprotno, plaće svih državnih dužnosnika, pa tako i Mostovih saborskih zastupnika, danas su veće nego što su bile prije rujanskih izvanrednih izbora. Kao i većina svih ostalih plaća, i te plaće porasle su od 1. siječnja ove godine jer je Plenkovićev HDZ ispunio jedno od predizbornih obećanja - povećan je neoporezivi dio plaće i smanjene stope poreza na dohodak. HDZ-ovci su ispunili i obećanje o smanjenju poreza na dobit, a smanjili su i PDV na struju s 25 na 13 posto, ali su zato s 13 na 25 podigli PDV na ugostiteljstvo. To nam, naravno, nisu obećali prije rujanskih izbora.

I Most je ispunio neka od svojih obećanja – ukinut je porez na otvaranje tvrtki, a donesen je i 'lex Vlahušić', zabrana kandidiranja pravomoćno osuđenih osoba na lokalnim izborima. Državni proračun za 2017. godinu vlada Andreja Plenkovića morala je donijeti praktički odmah nakon što je formirana.

I nije to učinila dobro; proračun je u nekim dijelovima suprotan ranijim najavama i očekivanjima većine građana. HDZ i Most očito su se previše opustili i povećali proračunske rashode, iako su im prije izbora puna usta bila riječi poput fiskalne odgovornosti, racionalizacije troškova, odgovornosti i štednje, osjetnog smanjenja deficita…

Iako je ispalo sasvim slučajno, svejedno je znakovito to da je Plenković, bivši diplomat, svoj prvi radni dan kao predsjednik hrvatske Vlade proveo u Bruxellesu, gradu u kojem je dotad radio. U četvrtak 20. listopada, dan nakon što je njegova vlada potvrđena u Saboru, Plenković je otputovao na Europsko vijeće, sastanak čelnika zemalja članica EU-a. Poslije povratka u Hrvatsku skoknuo je do Karlovca te je svečano otvorio Aquatiku, prvi slatkovodni akvarij u državi, a tjedan dana kasnije otišao u posjet Bosni i Hercegovini.

Iako se očekivalo da će iskusni diplomat Plenković ondje napraviti dobar posao, njegov posjet završio je hladnim tušem. Čim se vratio u Zagreb, u Orašju su uhićena desetorica bivših pripadnika HVO-a. Naravno da tajming nije bio slučajan i da je to bila poruka službenog Sarajeva novom hrvatskom premijeru.

Nekoliko tjedana kasnije Plenković je u Kijevu domaćinima ponudio hrvatsku pomoć u mirnoj reintegraciji od Rusije okupiranih ukrajinskih područja. Zbog toga je pretrpio dosta negativnih reakcija ne samo iz Moskve, nego i iz Zagreba. Lagani fijasko vlada HDZ-a i Mosta doživjela je i u nepotrebnom sukobu sa Srbijom oko realno ne previše važnog pregovaračkog poglavlja. Stisnuli smo im blokadu pregovora, ali samo na nekoliko dana. Hrvatska Vlada morala je kapitulirati nakon pritisaka SAD-a i Njemačke.


Osim Zdravka Marića i Martine Dalić, HDZ-ovi ministri u zimskom snu

Osim što smo se aferom s kumom Bože Petrova uvjerili u licemjerstvo Mosta kada ostale političke stranke optužuju da su legla nepotizma i klijentelizma, u prvih sto dana od Mostovih ministara nismo puno ni čuli ni vidjeli. Nema tu inicijativa, još uvijek voze 'u drugoj bez gasa'. Osim ministra financija Zdravka Marića i potpredsjednice Martine Dalić, i HDZ-ovi ministri još su u zimskom snu.

Krajem prosinca, nakon teških pregovora, Vladin tim na čelu s ministrom rada i mirovinskog sustava Tomislavom Ćorićem uspio je postići kompromis sa sindikatima državnih službi - ove godine (u tri navrata) plaće državnih službenika porast će za ukupno šest posto.

Time je Plenkovićeva vlada izbjegla gotovo siguran gubitak sudskog spora koji bi sindikati pokrenuli da do ovog dogovora nije došlo. Naime, još za vrijeme vlade Ive Sanadera sindikati su potpisali ugovor koji im garantira rast plaća nakon što BDP poraste za dva ili više posto u dva tromjesečja zaredom.


Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić

Iako je Plenković tek započeo premijerski mandat, već su počele frcati prve iskre između njega i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Očito je to da njezinu ambiciju da vodi glavnu riječ u hrvatskoj vanjskoj politici premijer smatra pretjeranom. Lijepo joj je podvalio prošlog tjedna, najavivši istragu o tome kako su povjerljivi dokumenti vezani za njezin put u SAD završili istovremeno u Večernjem i Jutarnjem listu.

Ljepota u tom Plenkovićevu potezu krije se u tome što većina ljudi u medijsko-političkim krugovima smatra da je dokumente medijima dala upravo ona ili netko iz njezinog kruga.

Zaključno, koalicijska vlada HDZ-a i Mosta u prvih sto dana nije nas impresionirala. Čini se kako je i ova vlada na vlast došla polupripremljena. Jedina velika stvar koju je učinila bila je porezna reforma.

Ali Plenković zasluge za tu reformu, u dobrom dijelu, ne može pripisati sebi i svojoj novoj vladi. Zapravo, imao je veliku sreću jer ju je ministar financija Zdravko Marić počeo pripremati još u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića. 

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_8141)

    Ma glavno da se oni dobro provode na naš račun. :D:D:D:D

    oko 3 mjeseci prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara