NOVA PRAVILA
Prošao sam niz granica unutar zemalja EU-a, a zaustavljen sam na hrvatsko-slovenskoj granici i čekao sam sat i pol, ispričao nam je Jakovčić, koji smatra da je na graničnim prijelazima na kojima »stotine domaćih ljudi prolazi dnevno« ovakav način kontrole »besmislen«. Eurozastupnik upozorava i da posljedice za turizam mogu biti nesagledive

Nakon nepune četiri godine koliko su hrvatski građani uživali u relativno liberalnom režimu prelaska granice sa Slovenijom, jučer se na hrvatsko-slovensku granicu vratila stroga i nepropusna granica, koju više nećemo prelaziti tako da nam policajci samo mahnu da možemo proći dalje bez pregledavanja dokumenata, kao što je dosad uglavnom bio slučaj. Nova schengenska uredba, naime, od jučer propisuje detaljnu i striktnu kontrolu svih putnika na schengenskim granicama Europske unije, pa tako i državljana EU-a, a ne samo putnika iz trećih zemalja, kao dosad.

Nova schengenska pravila uvedena su zbog opasnosti od boraca Islamske države koji se, s putovnicama EU-a, vraćaju u Europu iz Sirije, a zastupnici Hrvatske nisu se u Bruxellesu uspjeli izboriti da se sustavne kontrole provode samo na hrvatskim istočnim granicama.

Trostruka kontrola 

Hrvatska, iako članica EU-a od srpnja 2013. godine, još nije dio schengenskog prostora – niti će u skorije vrijeme to postati – tako da su se strože kontrole vratile na postojeću schengensku granicu, a to je hrvatska granica sa Slovenijom i Mađarskom.

Nova europska uredba stvorila je velike gužve na graničnom prijelazu Rupa, a osobito na Pasjaku, gdje se na ulazak u Hrvatsku jučer ujutro čekalo i do tri sata. Slovenski policajci provodili su trostruku kontrolu svakog putnika: provjeru dokumenata u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), kao i u Interpolovoj i nacionalnoj bazi podataka ukradenih, izgubljenih i poništenih dokumenata. Ni hrvatska policija pritom nije sjedila skrštenih ruku, iako još nije počela primjenjivati SIS. Kako nam je objasnio načelnik postaje granične policije Rupa Neven Abramović, policija je u skladu s novim pravilima dužna provoditi sustavnu provjeru svih putnika kroz dvije baze podataka: nacionalnu MUP-ovu bazu podataka, kao i Interpolovu bazu podataka. A da stvar bude dovedena do apsurda, hrvatski i slovenski policajci provodili su strogu kontrolu svakog putnika i na Pasjaku, koji je u skupini takozvanih »one stop« graničnih prijelaza, na kojima slovenski i hrvatski granični policajci svoj posao obavljaju na udaljenosti manjoj od metra.

Bijesni Talijani 

»Hrvatska granična policija iskoristit će sve svoje kapacitete, kako u ljudstvu, tako i u materijalno-tehničkim sredstvima, da čekanje i gužve budu što manje«, kazao nam je načelnik Abramović. I sam se, međutim, ubrzo mogao uvjeriti kako je kolona za ulazak u Hrvatsku postajala sve dulja, i da hrvatska policija tu, na žalost, nije mogla puno napraviti.

Kilometarske kolone na ulasku u Hrvatsku razbjesnile brojne Talijane koji su kasnili na zakazane termine u stomatološkim ordinacijama u Rijeci i na Kvarneru, strpljivo čekajući u koloni koja se od Pasjaka protezala sve do Podgrada. Za to je vrijeme na graničnom prijelazu promet tekao samo jednim prometnim trakom, dok je slovenska policija drugi pustila u promet tek kad su gužve postale nesnosne.

Slovenci ne popuštaju 

Gužve na Pasjaku rezultat su činjenice da taj prijelaz za ulazak u Hrvatsku najviše koriste talijanski državljani, koji nemaju elektronske isprave, tako da provjeru njihovih dokumenata nije moguće obaviti skeniranjem, nego samo ručnim upisivanjem podataka, što traje dulje i dodatno usporava promet. Tako se provjera jednog putnika koja u slučaju skeniranja dokumenata traje oko 20 sekundi produljuje, što dodatno opterećuje ionako opterećene policijske službenike. Granični prijelaz Pasjak, prema slovenskim podacima, godišnje bilježi oko pet milijuna putnika, od kojih je dosad provjeravano samo oko 10 posto, a po novim pravilima morat će biti provjereni svi.

Slovenska policija, naime, zasad inzistira na striktnoj provedbi uredbe i ne pomišlja na korištenje iznimke koja je predviđena posljednjom novelom schengenske uredbe, a koja članici EU-a dopušta odustajanje od njezine striktne primjene u slučajevima kada dođe do velikih zastoja. Kako nam je objasnio Gorazd Žnidarič, zapovjednik slovenske granične policije na prijelazu Starod/Pasjak, slovenska strana predviđa djelomično odustajanje od stroge kontrole isključivo u slučaju velikih gužvi, kakve se, primjerice, očekuju sljedećeg vikenda, uoči Uskrsa.

No, i u tom slučaju odustajanje od detaljne provjere odnosit će se samo na državljane EU-a, i to samo na izlazu iz Slovenije, dok će na ulazu u Sloveniju i dalje biti provjeravani svi putnici, kako oni iz članica EU-a, tako i oni iz trećih zemalja.

Erjavčeve prijetnje

Na graničnom prijelazu Rupa najgore su prošli brojni europski turisti koji su u Hrvatsku stigli autobusima bez zaustavljanja na granici, a jučer su na izlaz iz Hrvatske, u nevjerici, čekali u dugoj koloni autobusa. Putnici iz svakog autobusa s europskom registracijom, koji su dosad prelazili hrvatsko-slovensku granicu bez posebnih provjera, sada su morali izaći iz autobusa i pokazati svoje putovnice ili osobne iskaznice na šalteru slovenske granične policije u zgradi na graničnom prijelazu, što je, dakako, izazvalo njihovo negodovanje i bijes. Vlasnik turističkog autobusa Klaus Neuss iz Bavarske nije skrivao svoj bijes. Ovo što se jučer događalo na granici, kako je rekao, gore je od onog kako je bilo u Jugoslaviji.


Picula: Hrvatska ne smije biti diskriminirana

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula poručio je jučer da Hrvatska ne smije biti diskriminirana zbog pojačanih kontrola na granicama te da se provedba kontrole putnika »ne smije zloupotrebljavati u političke svrhe«, izvijestili su iz njegovog ureda.

»Iako ova uredba utječe na slobodno kretanje građana, moramo podržati prijedloge koji nam omogućavaju veću sigurnost. Pritom želim naglasiti kako će provedba zasigurno imati implikacije na vrijeme čekanja na prelazak granica, zbog čega je potrebno osigurati adekvatne tehničke, tehnološke, administrativne i kadrovske kapacitete granične kontrole, osobito na najfrekventnijim graničnim prijelazima u vrijeme godišnjih odmora«, kazao je Picula.

U priopćenju iz Piculina ureda podsjećaju i na izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je »početkom godine poručio da bi u slučaju ignoriranja arbitražne presude o graničnom prijeporu, Hrvatska mogla pretrpjeti štetu, što bi posebice osjetili turisti na granici u vrijeme turističke sezone«. Zastupnik Picula, navode, reagirao je na te najave u Europskom parlamentu, upozorivši da su prijetnje blokadom jedne članice EU-a drugoj »neprihvatljive«.


Golema metalna ograda

Na Pasjaku su jučer radnici postavljali i golema metalna vrata, kojima je moguće potpuno zatvoriti granični prijelaz i koja se nadovezuju na ogradu i bodljikavu žicu na hrvatsko-slovenskoj granici, što je samo stvaralo dodatan metež.


Zašto Hrvatska nije u Schengenu?

Najkraće rečeno, Hrvatska nije potpisnik Schengenskog sporazuma zato što je za to potrebna politička odluka koju donose sve članice EU-a. A s obzirom na sve probleme Europske unije, ulazak u taj režim slobodnog kretanja Hrvatskoj se neće tako brzo dogoditi. Povrh političkih razloga, tu su i kriteriji koje treba ispuniti, a koje Hrvatska još uvijek nije ispunila. Jedan od kriterija je, primjerice, uvođenje Schengenskog informacijskog sustava.

Zoran Milanović je svojedobno, kada je bio premijer, obećao da će on osobno voditi ulazak u Schengen i omogućiti ga 2015. godine, ali to se nije dogodilo. Da nije riječ o lakom zadatku svjedoče primjeri Bugarske i Rumunjske koje su članice EU-a od 2007. godine (Hrvatska od 2013.), pa još uvijek nisu u Schengenu. Slaba utjeha je da Hrvatska nešto bolje stoji od njih u ispunjavanju uvjeta.

Inače, postoje zemlje, koje nisu u Schengenu iako su članice EU-a, a i zemlje koje nisu u EU, ali su potpisnice sporazuma, poput Islanda i Švicarske.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: