ZANIMLJIV PROJEKT
Uz posao arhitekture i urbanizma, poznati splitski arhitekt Damir Rako, zajedno sa svojim kolegama iz ureda, istražuje prostor Splita s naglaskom na neuralgične točke i urbane fenomene. Povod za razgovor, međutim, jest projekt što su ga nazvali “Split HUB” - Europska transportna mreža za novi Split, koju čini šest glavnih žarišta: Terminal istočna obala, Metro Split - Trogir, Glavni kolodvor Kopilica, Javna garaža Stari plac, Novi terminal Zračne luke Split koju bi rado nazvali “Marko Marulić” i brzobrodska luka u Divuljama.

Prilično je jasno zašto projekti prometne infrastrukture, pitanje je samo zašto u ovom trenutku?

- Prometna infrastruktura je aktualna ne samo zbog gorućih problema, nego i zbog toga što se u kampanji za nadolazeće izbore kandidati "nabacuju" ovim temama. Nama, koji se bavimo urbanizmom, sve izgleda kao talent show u kojem nastupaju amateri, a oni koji su profesionalci slušaju i - šute. A važno je da mi koji se bavimo ovim temama, arhitekti, urbanisti, inženjeri, budemo servis koji će političarima pomoći da ovi projekti postanu realni.

Možemo govoriti o tome na nekoliko načina, ali je važno prepoznati ono što je urgentno i oko čega se može postići konsenzus kakav je postignut iza Drugog svjetskog rata o gradskoj luci. Tada se u Splitu sva industrija morala preseliti u Sjevernu luku, od cementare do svih "prljavih" funkcija koje su do tada bile u Gradskoj luci.

Zbog tih odluka danas imamo ovako humanu gradsku luku i rivu, a industrijsko-servisni dio grada je odvojen i solidno prometno povezan. Napulj, primjerice, kao stara luka nije imao tu sreću, pa lice grada predstavlja miks između teretnog i putničkog prometa, "čistih i prljavih funkcija".

Koliko struka ima razumijevanja za takvo ponašanje političara?

- Političari sve te potencijalne projekte nabacuju u svojim predizbornim kampanjama i treba ih razumjeti. Oni shvaćaju da su ta pitanja ključna za Split pa na neki način prezentiraju svojevrsni "švedski stol urbanizma". Na njemu se nalazi pregršt projekata, međutim, u pravilu se ništa ne realizira.

Razumljivo je da moraju govoriti o tim temama jer su one zaista od presudnog značaja. Stoga je važno da pomognemo budućem gradonačelniku aktualizirati teme i stvoriti jednu vrstu hijerarhije ključnih projekta radi redoslijeda provedbe.

Po kojim kriterijima su odabrana glavna žarišta iz HUB sustava?

- Vjerujem kako u Splitu postoji konsenzus oko toga da je porast zagušenja prometa s nedostatkom parkirališta, transportom između pojedinih točaka, jedan od najvažnijih infrastrukturnih problema. Mišljenja sam da je istočna obala ključna točka i de facto čvorište od kojeg sve počinje i završava.

Gradska luka je ono što prometno zagušuje Split, a projekt istočne obale predstavlja priliku za rješenje. Istočna obala je na neki način kamen temeljac tog novog Splita i svih velikih pothvata, možemo ih nazvati europskim infrastrukturnim projektima.

Što bi se po vašem konceptu mijenjalo u Gradskoj luci?

- Podsjetio bih da je konsenzus za taj prostor zapravo rezultat istraživanja skupine arhitekata, urbanista i inženjera koji su radili na temi istočne obale. Gradski metro bi u svakom slučaju trebao opstati kao nužna činjenica čistog i elegantnog transporta između Splita, Solina, Vranjica, Kaštela, Zračne luke i Trogira. Metro smatram važnom prometnom arterijom unutar ove aglomeracije o kojoj govorimo.

Naravno, nužno je i da autobusni terminal zadrži svoju poziciju, a svakako je značajna i velika javna garaža na istočnoj obali, kako bi tako objedinjeni sustav prometa riješio i kronični nedostatak parkirališta u centru. Na koncu sveukupni sustav čini suvremeni terminal, koji smo mi u našem prijedlogu nazvali "Park terminal".

On bi objedinio sve transportne funkcije zajedno s javnim, uslužnim, turističkim, trgovačkim i svim drugim funkcijama koje grad zaslužuje na takvom mjestu. Iznad terminala formirao bi se veliki javni park kao zelena oaza koja bi spojila Bačvice s centrom i gradskom lukom.

U svim dosadašnjim idejama i prijedlozima o prometnoj infrastrukturi, neizbježno je spominjana Kopilica. Ni vi niste iznimka.

- Budući da, osim problema transporta putnika, postoji i značajna potreba za transportom roba, u odnosu na svoj položaj prema Sjevernoj luci, Kopilica će zadržat status glavnoga gradskog kolodvora te istovremeno ranžirne željezničke stanice za trgovačke transporte.

Ne zaboravimo, taj budući status Kopilice već je predviđen GUP-om Splita. Sa statusom glavnog željezničkog čvorišta, vezivat će se na ukupnu željezničku mrežu kako Hrvatske tako i ovog dijela Europe. Kopilica, međutim, uključuje i istočnu luku kao stanicu gradskog metroa.

Ne treba miješati temu glavnog kolodvora koji ima regionalni i nacionalni karakter s višenamjenskim, kompleksnim terminalom kao što je istočna obala. Te dvije funkcije se međusobno nadopunjavaju i integriraju u ukupni prometni sustav grada i regije.

Kad se govori o regionalnom značaju, posebno je naglašen u vašem viđenju novi koncept zračne luke.

- Zračna luka u Kaštelima je posebna tema. Svoj značaj dokazuje prije svega kroz statistiku. Dovoljno je ljeti prošetati do Zračne luke i vidjeti koliki je porast broja putnika. Rastući aviotransport je činjenica u Europi i u svijetu. Na takav izazov, uvjeren sam, nećemo uspjeti odgovoriti djelomičnom rekonstrukcijom zgrade zračne luke. U budućnosti nam treba značajniji iskorak.

Split zaslužuje status regionalne zračne luke s novim terminalom kojim će višestruko povećati svoje kapacitete. Doslovno bi to značilo da Split ne treba postati druga ili treća zračna luka u Hrvatskoj, nego jednostavno prigrabiti status vodeće regionalne zračne luke za područje između Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Smatram da će se to u jednom trenutku dogoditi. Pitanje je samo koliko smo spremni i tko će biti pokretač takvog koncepta u zračnom prometu.

U neposrednoj blizini zračne luke Resnik su Divulje, po vašem konceptu buduća brzobrodska luka.

- Unutar sustava koji smo mi nazvali Split–HUB, koji predstavlja integralnu transportnu mrežu, vrlo je važno naglasiti uravnoteženost svih pojedinih dijelova. Dakle, da bi sustav funkcionirao ne smijemo zanemariti ni jednu kariku.

Zato bi projekt brzobrodske luke Divulje preuzeo značajan dio brodskih kapaciteta koji traže brze transfere prema otocima i ostalim dijelovima na našoj obali. To je brodska alternativa koja već sada funkcionira u smislu hidroaviona, ali mislim da će se u budućnosti intenzivirati zajedno s drugim vrstama brzobrodskih linija.

Stanovnici Splita posebno su zainteresirani i osjetljivi na Stari plac.

- Sustav javnih garaža u Splitu je poseban problem u koji se nije ulagalo ni u jednom razdoblju pa danas trpimo posljedice takvog stanja. Svjedoci smo potpune prometne zagušenosti i prebukiranosti svih parkirališta. Događa nam se da automobili preuzimaju prostore koji služe pješacima, ulaze u pješačke zone, parkiraju na zelene površine. Taj prometni aspekt doslovno nam izmiče iz ruku.

Zato smatram da je projekt javne garaže na Starom placu, koji ima izrazito kvalitetnu lociranost neposredno uz centar i prometnu vezu prema periferiji, jedan od onih koji će se sigurno realizirati. Naravno, on ne uključuje samo veliku javnu garažu, nego i primjereno poštivanje Hajdukove povijesti. Stari plac je veliki potencijal grada, ali i kultno mjesto u povijesti Hajduka i splitskog sporta.

Navedeni projekti su potrebni, ali i skupi. Financiranje sredstvima EU fondova moguće je rješenje.

- To je kategorija o kojoj će bolje govoriti ekonomisti i stručnjaci za EU fondove, međutim, iz iskustva drugih gradova, ne samo zapadnoeuropskih nego i onih u istočnoj Europi, u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj... iz EU fondova mogu se dobiti velika neposredna sredstva za projekte infrastrukture. Split to u svakom slučaju može, samo je pitanje koja grupa ljudi i koji stručnjaci će se uhvatiti u koštac s ovim ambicioznim zahvatima.

Nakon svega, poučeni dosadašnjim iskustvima, vraćamo se činjenici da je za ostvarenje projekata, neizostavno potrebna politička volja.

- Nama već dugi niz godina nedostaju karike u tom lancu. Dakle, izloženi smo sustavu u kojem političari unutar svog mandata pokušavaju riješiti velike zahvate, a naravno stignu samo započeti pripremne radnje ili dovršiti neki mali projekt. Međutim, nedostaje značajna karika, jedna vrsta kvalitetnoga gradskog menadžmenta koji bi bio na raspolaganju gradu i njegovim potrebama.

Takva grupa kompetentnih stručnjaka osigurala bi da Split može konkretno aplicirati velike projekte za EU fondove. S boljim timovima i pripremljenom dokumentacijom još uvijek možemo uhvatiti vlak koji izmiče.

Naravno, za to nam treba politička volja novoga gradonačelnika i njegove garniture. U svakom slučaju, mislim da Split ima dovoljno mladih i inteligentnih ljudi spremnih za takve izazove.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: