KLIMATSKE PROMJENE
Dugo, vrelo ljeto, opasni i dugotrajni valovi vrućine, rušenje temperaturnih rekorda - prognoza je to američke meteorološke službe AccuWeather za Balkanski poluotok i cijelu južnu Europu, dakle dio svijeta u koji spada i Hrvatska.

Temperatura zraka najvažnija je karakteristika klime, a svaka od posljednje tri godine bila je toplija od prethodne, što je posljedica klimatskih promjena i sve ubrzanijeg globalnog zagrijavanja, pa ima dobrih osnova vjerovati da nas ove godine doista čekaju teško izdržljive vrućine.

Globalne klimatske promjene imaju i svoje lokalno lice; u gradovima su, prema istraživanjima britanskih i američkih znanstvenika - zbog gušće gradnje, prometnica, materijala korištenih za gradnju koji akumuliraju toplinu, zbog većeg zagađenja zraka i posebno manjka zelenih površina - temperature prosječno veće šest do deset stupnjeva nego na okolnom području, a klimatske promjene tu razliku dodatno potenciraju. Očekuje se, na primjer, da će u Londonu temperature 2020. godine doseći one s područja južne Francuske.

'Ćelavi' kompleksi

Promjene klime u gradovima - u kojima živi 72 posto europskog stanovništva - manifestiraju se, među ostalim, sve brojnijim i raširenijim urbanim toplinskim otocima, kako se nazivaju zone unutar gradova - stambene, industrijske, uz prometnice... - na kojima je temperatura, osobito u vrijeme toplinskih valova, dodatno viša od dva, pa do više od 12 Celzijevih stupnjeva.

Kakvo je unutar globalnih klimatskih promjena lokalno lice Splita i kako ćemo te promjene osjetiti na vlastitoj koži, dijelom je skicirano radom “Određivanje površinske temperature tla urbanog područja metodom daljinske detekcije” troje splitskih autora, znanstvenika Tee Duplančić Leder, Nenada Ledera i Željka Hećimovića.

Oni su u svom preglednom radu, jednom od prvih takvih radova u Hrvatskoj, objavljenom u stručnom časopisu “Građevinar”, analizirali satelitske termalne snimke i podatke za grad Split i njegovo šire, metropolitansko područje koje se pruža od Trogira do Omiša, te sjeverno do Dinare.

Usporedba s ranijim podacima, iz 2000. godine, pokazala je da su se toplinske karakteristike grada Splita uvelike promijenile, a s velikom vjerojatnošću može se pretpostaviti da su promjene nastale kao posljedica brze neplanske urbanizacije i značajnih klimatskih promjena.

Pokazalo se, također, da i Split, odnosno njegovo šire područje, ima svoje urbane toplinske otoke na kojima su temperature tla i zraka veće nego na okolnom području.

Koautor doc. dr. sc. Nenad Leder, inače ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta, napominje da su u radu korišteni besplatni podaci satelita Landsat, odnosno snimke razlučivosti sto metara. Podaci veće rezolucije koji bi mogli dati puno precizniju sliku i snimiti stanje s urbanim toplinskim otocima doslovce po kvartovima, dijelovima kvartova ili čak pojedinim zgradama - trebalo bi platiti (ali znanost i novac ne idu, na žalost, baš ruku pod ruku, što je već druga priča).

Precizniji podaci pokazali bi, na primjer, kakva je razlika u temperaturi, a time i u kvaliteti života, u ozelenjenim kvartovima u odnosu na “ćelave” betonske komplekse. Ilustracije radi, dr. Leder iznosi kako će se, izgradnjom na prostoru između dviju splitskih bolnica, izvjesno izmijeniti karakteristike mikroklime na toj lokaciji.

Urbani 'kanjoni'

No i besplatni podaci niže rezolucije ispunili su svoju svrhu, kaže dr. Leder, i ukazali na postojanje urbanih toplinskih otoka. Oni nisu nova pojava, ali je njihov efekt snažno pojačan rastom globalnih temperatura, što je vidljivo i na satelitskim snimkama koje pokazuju da su urbani toplinski otoci, u odnosu na ranije snimke, veće površine te da je viša i njihova temperatura. Uzrokuje ih, kako je navedeno u radu, gubitak zelenih površina, korištenje materijala koji akumuliraju i zadržavaju toplinu - na prva tri mjesta su asfalt, beton i cigla - zatim “urbani kanjoni” među zgradama itd.

Prema satelitskim podacima iz srpnja 2015. godine površinske temperature za metropolitansko područje Splita iznosile su od 22,97 do 53,49 stupnjeva, a nekoliko lokacija izdvajalo se po visokim temperaturama: pokazalo se, recimo, da je sjeverni, posebno sjeverozapadni dio splitskog poluotoka - koji se poklapa s područjima Lore, Stinica, Kopilice, Brodarice, Brda - znatno topliji od južnog dijela grada (iako se na satelitskoj snimci snažno žare i područja Varoša i centra grada), zahvaljujući tome što južni dio rashlađuje vjetar “smorac”. Izrazito su velike temperature bile na području škvera i Sjeverne luke - između 40 i 50 stupnjeva, i to već ujutro.

Satelitski sustav Landsat naime, nad ovim područjem prolazi svakih osam dana i snimku napravi točno u devet sati i 42 minute. Može se onda pretpostaviti, kaže dr. Leder, da temperature oko 16 sati, kad dosežu svoj dnevni maksimum, škver i Sjevernu luku “roštiljaju” i na više od 60 stupnjeva.

Na satelitskim snimkama vidljivo je, zatim, da je centar Trogira i donjih Kaštela znatno topliji od centra Splita, čemu bi razlog mogao biti gusta gradnja i nedostatak zelenih površina. Snimke pokazuju da se žare i područja oko velikih prometnica, posebno autocesta koje također čine toplinske otoke.

Mnoge velike svjetske metropole odavno se spremaju na klimatske promjene prilagođavajući im se korištenjem novih materijala u gradnji i progušćavanjem vegetacije kako bi zadržali niže temperature i povećali vlažnost i čistoću zraka.

Vancouver je, na primjer zasadio dodatnih 150.000 stabala i osigurao da svatko u tom gradu živi najviše pet minuta udaljen od prirode. No nama je bliži primjer Ljubljane, Zelene prijestolnice Europe za 2016. godinu, koja je na put do te titule krenula prije deset godina, kad je predstavljena seriozno osmišljena vizija grada do 2025. Već sad Ljubljana ima 542 kvadratna metra javnih zelenih površina po stanovniku, a 560 kad se ubroje i privatne zelene površine.

Plan u izradi

Koliko su Slovenci daleko odmakli u nastojanju da grad učine što ugodnijim i zdravijim za život, najbolje ilustrira podatak da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje barem devet "kvadrata" zelenila po glavi stanovnika.

Prema podacima, pak, iz splitskog komunalnog poduzeća “Parkovi i nasadi”, urbano područje grada ima sveukupno oko 15 “zelenih kvadrata” po stanovniku, odnosno 30 ako se u računicu ubaci i površina Marjana. Točan omjer bit će poznat kada bude dovršen Katastar zelenila na kojemu se radi već godinu i pol dana.

Gradske urbaniste pitali smo ima li Split kakav plan prilagođavanja klimatskim promjenama i sadrži li taj plan mjere za ublažavanje efekta urbanih toplinskih otoka. U Službi za prostorno planiranje i zaštitu okoliša doznajemo da Grad mora izraditi Program zaštite okoliša, a unutar njega i Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, i to u roku od šest mjeseci nakon što se donese Plan zaštite okoliša na razini države, no taj se "državni" plan još izrađuje.

Svoj dio posla koji uključuje i ublažavanje klimatskih promjena grad je planirao u ovogodišnjem proračunu - koji, međutim, nije usvojen. No urbanisti napominju da će se taj Program izraditi u sljedećem proračunskom razdoblju, te da će se u njemu razmatrati i fenomen urbanih toplinskih otoka na području Splita.

Dok se na to čeka, stručni tim Parkova i nasada izradio je nultu Strategiju razvoja zelenila na području grada Splita, shvaćajući, među ostalim, važnost takvog dokumenta i uloge zelenih površina u "rashlađivanju" grada i ublažavanja efekta urbanih toplinskih otoka. Strategija će biti objavljena u lipnju, no Lada Ramljak, pomoćnica direktora ovoga komunalnog poduzeća i voditeljica stručnog kolegija rekla nam je kako je okosnica Strategije i njezin najvažniji element - zaštita postojećeg zelenila.

- Sa “zelenom kvadraturom” mi smo u granicama preporučenih zelenih površina po stanovniku, a to je dobra situacija s obzirom na to da spadamo u mediteransko područje na kojemu je manje polja i šuma nego u kontinentalnim područjima. No Split ima relativno definirane zelene površine, nemamo ih gdje širiti. Nitko neće srušiti zgradu da bi napravio park, ali hoće srušiti park da bi napravio zgradu - i upravo zato toliko inzistiramo na zaštiti postojećeg stanja - kaže Lada Ramljak.

Prijedlog za poteštata

Strategija uključuje i ozelenjavanje krovova - to je, podsjeća naša sugovornica, smjer i trend općeprihvaćen u urbanim područjima Europe, prije svega radi dobro poznatih negativnih utjecaja klimatskih promjena. Općenito uzevši, ocjenjuje da je ublažavanje velikih temperaturnih razlika prioritet za svako gradsko područje, samim time i izazov za krajobrazne arhitekte.

Na koncu, s obzirom na to da u recentnoj kampanji za lokalne izbore nitko od kandidata za buduće načelnike, gradonačelnike i župane niti da zucne o "klimatskim" temama i problemima, a kamoli rješenjima, evo našeg prijedloga budućem gradonačelniku ili gradonačelnici Splita (ali i drugih dalmatinskih gradova): neka se za svako novorođeno dijete posadi jedno, "njegovo" stablo.


Toplinski otoci

U trenutku prolaska satelita na snimci se kao toplinski otoci ne uočavaju samo urbana područja – grad Split, područje Omiša, industrijske zone uključujući dugopoljsku, autoceste itd., nego i odlagalište Karepovac, kamenolomi, te trenutačna požarišta kakva su u vrijeme nastanka snimke postojala u Planom, Lokvi Rogoznici...


Zdravstveni rizici

Ujecaj temperature zraka na mortalitet bio je, kako doznajemo od doc. dr. sc. Ingrid Tripković, voditeljice Službe za masovne nezarazne kronične bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, tema epidemioloških istraživanja zbog uočavanja porasta broja umrlih tijekom pojave ekstremnih vrućina ili hladnoća, no unatoč tome što je većina dosadašnjih istraživanja bila fokusirana na utjecaj vrućina na broj umrlih, promjena obrazaca mortaliteta više se može povezati s hladnoćom.

Nagli porast hladnoće, objašnjava dr. Tripković, praćen je porastom atmosferskog tlaka izaziva stiskanje krvnih žila, što uzrokuje povišenje arterijskog tlaka i predstavlja opasnost za osobe s kardiovaskularnim bolestima, dok nagla pojava topline uz povećanu vlažnost zraka izaziva opuštanje krvnih žila, što nepovoljno utječe na osobe s niskim arterijskim tlakom i kroničnim respiratornim bolestima.

- Ipak, visoke temperature predstavljaju dodatni rizik, osobito kod djece, trudnica, starijih osoba i bolesnika s kroničnim bolestima. Mogu biti uzrokom dehidracije, sunčanice, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, koji u slučaju neprepoznavanja i neliječenja mogu imati fatalne posljedice - iznosi dr. Tripković.


Kvadrati zelenih površina po stanovniku

Buenos Aires 1,9
Tokio 3
Istanbul 6,4
Split 15 (30)
London 27
Amsterdam 45,5
Stockholm 87,5
Beč 120

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: