Vlasnik koji napusti životinju, a ona bude pronađena i smještena u sklonište, imat će pravo, nakon što bude otkriven preko mikročipa u životinji, životinje se odreći, ali će skloništu morati plaćati troškove brige o životinji, kao i kaznu od 15 tisuća do 30.000 kuna za napuštanje

Vlada je usvojila novi Zakon o zaštiti životinja kojim će životinje, posebno kućni ljubimci, biti zaštićeniji nego po starom zakonu otprije deset godina, a njihovi vlasnici rigoroznije kažnjavani u slučaju kršenja odredbi. Uvodi se, između ostalog, zabrana stalnog držanja pasa na lancu, odnosno u neprimjerenom boksu, što će na terenu kontrolirati komunalni redari, a vlasnici koji se zabrane ne budu pridržavali riskirat će kaznu od 20.000 do čak 50.000 kuna. Zabranu su već prije uveli Zagreb i Osijek, također uz prijetnju kazni te se, ističe Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja, stanje na terenu značajno popravilo, odnosno držanje pasa na lancu smanjilo.

Cijepljenje i liječenje

Velika je novost zakona i to da se ukida ubijanje napuštenih životinja nakon 60 dana provedenih u skloništu za životinje, tijekom kojih ih se nije uspjelo udomiti, a svaka će županija morati imati najmanje jedno takvo sklonište s minimalno 50 mjesta, u kojem će životinja ostajati do udomljenja. Vlasnik koji napusti životinju, a ona bude pronađena i smještena u sklonište, imat će pravo, nakon što bude otkriven preko mikročipa u životinji, odreći se životinje, ali će skloništu morati plaćati troškove brige o životinji, kao i kaznu od 15.000 do 30.000 kuna za napuštanje. Od 1. siječnja 2018. godine, također je velika novost, zabranjuje se uzgoj i držanje životinja radi proizvodnje krzna, što znači uzgoja činčila.

Od ukupno više od 1.200 primjedbi pristiglih na prijedlog zakona tijekom javne rasprave, nadležno Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića uvažilo ih je čak oko tisuću, a najviše ih je bilo oko zabrane ubijanja napuštenih životinja u skloništima. U prvotnoj verziji zakona stajala je stara odredba o eutanaziranju životinja koje nisu udomljene nakon dva mjeseca, no Ministarstvo je uvažilo, i u konačnu verziju uvrstilo, zabranu ubijanja. Skloništa koja životinje budu ubijala bit će kažnjavana, jednako i ako ne budu provodila obaveznu kastraciju životinja i njihovo cijepljenje, odnosno liječenje.

Kaznene prijave

Jedinice lokalne samouprave financirat će osnivanje i rad skloništa, a u svojim će proračunima morati osigurati i sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama, ukupno, zajedno sa sredstvima za hranu, cijepljenje, sterilizaciju i liječenje životinja godišnje 549.000 kuna po skloništu, odnosno ukupno 11,5 milijuna kuna za 21 sklonište u Hrvatskoj. Većina županija već ima adekvatna skloništa, Primorsko-goranska pritom dva; dio županija ima skloništa s nedovoljnim brojem mjesta, dok ih uopće nema u Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji, koje će u njihovo pokretanje morati uložiti ukupno 13,8 milijuna kuna.

»Usmrćivanje životinja ne rješava problem napuštenih životinja, a to je nehuman, neučinkovit i u konačnici preskup postupak. Životinje u skloništima treba mikročipirati, cijepiti, sterilizirati i udomiti. Velika većina životinja iz skloništa se udomi, ali ključno je educirati ljude i spriječiti napuštanje životinja«, izjavio je jučer Tolušić.

Komunalni redari imat će ovlast ući u prostore u kojima se drže kućni ljubimci, ispitivati sve okolnosti, uzimati izjave i dokaze te podnositi kaznenu prijavu ili optužni prijedlog. Novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 kuna kažnjavat će se fizičke osobe koje životinjama nanose bol ili patnju, odnosno namjerno ih izlažu bolestima ili strahu, koje ubiju životinju, obučavaju ih za borbe, organiziraju ili sudjeluju u borbama, kao i u klađenju u tim borbama. Istu će kaznu riskirati i oni koji drže životinje na nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, koji, između ostalog, čupaju perje živoj peradi, pucaju u životinje bez obzira na vrstu oružja ili sprave za pucanje. Jednaka kazna bit će naplaćena, između ostalog, i onima koji životinju prisiljavaju da trči uz motorno prijevozno sredstvo ili pak nanose patnju ili bol životinjama prilikom dresure, kao i onima koji se budu bavili uzgojem radi krzna.

Udruga Prijatelji životinja pozdravlja i hvali novi zakon, napominjući kako je Ministarstvo poljoprivrede imalo sluha za sve primjedbe pristigle u javnoj raspravi. Praksa pokazuje, napominju u udruzi, da su u Hrvatskoj po broju udomljenih životinja najuspješnija skloništa koja ne usmrćuju životinje, njih postojećih šest, koja velik trud i sredstva ulažu u traženje udomitelja. Pozdravljaju i zabranu stalnog držanja pasa na lancu, uvjereni kako će, kao što je već slučaj u Zagrebu i Osijeku, vlasnici nakon upozorenja komunalnih redara početi pse oslobađati s lanca. Držanje životinje na lancu uzrokuje joj veliku patnju i bol, stvara agresivnost, a često životinje tako i dehidriraju jer lancem prevrnu zdjelu s vodom. Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, poziva političare da se, neovisno o političkim opredjeljenjima, zauzmu za veću zaštitu životinja. Ovim se zakonom, kaže, Hrvatska definira kao napredna zemlja u zaštiti životinja, a to je i jedan od elemenata po kojima će buduće generacije ocjenjivati kakvo je bilo naše društvo – napredno ili nazadnjačko. Očekuje u daljnjoj proceduri i od svih stranaka i saborskih zastupnika da podrže novi zakon.


Svi na evidenciju u veterinarski

Novost zakona je odredba koja i uzgajivače s jednom ili dvije rasplodne ženke obavezuje na evidenciju kod nadležnog veterinarskog ureda, što je obaveza koja je do sada vrijedila samo za one s tri ili više rasplodnih ženki. Zakon donosi i odredbu prema kojoj za držanje više od dvadeset pasa ili mačaka treba osigurati uvjete jednake kao u skloništima za životinje.


U cirkusu samo životinji »svojstveno ponašanje«

Zakonom iz 2006. godine Hrvatska je već zabranila držanje divljih životinja u cirkusima, a novim se zakonom ide i korak dalje jer će se i domaće životinje u cirkusima ubuduće smjeti pokazivati samo »u svrhu prikazivanja svojstvenog ponašanja, koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu«. Kako će to izgledati u praksi, odnosno u cirkusu, teško je zamisliti.


Psi sa skraćenim repovima i ušima ne smiju na izložbe

Zakon o zaštiti životinja već od 2007. godine zabranjuje skraćivanje ušiju i repova pasa (kupiranje), dok je novost zabrana izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima na izložbama, osim kad su u pitanju lovački psi. Unatoč dosadašnjoj zabrani, napominje Luka Oman, kupiranja i dalje ima, što je ovisilo o veterinarima koji su u nekim slučajevima kupiranje radili neovisno o zakonskoj zabrani. Ovaj se zahvat nekad obavljao kako lovački psi ne bi imali problema tijekom kretanja šumom, no unatrag stotinjak godina to je samo »kozmetički« zahvat, vrlo bolan za životinju, i nepotreban. Skraćivanje repa i ušiju općeprihvaćeni je standard za pasmine poput dobermana, boksera, nekih vrsta terijera, šnaucera, doga i slično, a provodi se i dalje, unatoč činjenici da se čak ni na izložbama pasa više ne pravi razlika između pasa s kupiranim i nekupiranim ušima i repovima. Nelovačke pasmine s kupiranim ušima i/ili repom, međutim, na izložbe više neće moći, u protivnom će riskirati kaznu od 1.000 do 2.000 kuna.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: