HDZ je izbornom programu obećao da će u drugoj godini mandata PDV ići na 24, u trećoj na 23 posto, no u smjernicama se to ne vidi.

Podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je država prvi put u novijoj povijesti potrošila manje javnog novca nego što ga je uprihodovala što je, očekivano, odmah otvorilo prostor za pitanje zašto Vlada ne pokrene daljnje porezno rasterećenje.

HDZ je u izbornoj kampanji obećao da će u drugoj godini mandata smanjiti PDV na 24, a u trećoj na 23 posto, no ovo ljeto prihvaćene smjernice za naredne tri godine ne navode takvu mogućnost, a Vlada procjenjuje da će u godinama koje slijede iz godine u godinu prikupljati do dvije milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu. Zadnji porezni izvještaj Europske komisije iz srpnja ove godine pokazuje da Hrvatska kao druga najsiromašnija članica EU zauzima dvanaesto od 28 mjesta po udjelu poreznog opterećenja u njezinu BDP-u.

Umjesto da s godinama pada, porezna je presija od 2005. do 2015. u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a.  Prosječni udio poreza i doprinosa u EU 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih - 37,6 posto - no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4% BDP-a prema prosječnih 2,5%), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a.

EK navodi da su na početkuove godine samo  Grčka i Rumunjska mijenjale osnovnu stopu PDV-a, Grčka ga je dizala s 23 na 24% dok je Rumunjska smanjivala s 20 na 19%. Kao rezultat toga, prosječna stopa PDV-a ostala je 21,5 posto, iznad koje značajno strše četiri zemlje: Mađarska sa stopom od 27 posto te Hrvatska, Danska i Švedska koje potrošnju oporezuju s 25 posto. Na drugom su kraju Luxemburg (17%) i Malta (18 %). Kad je riječ o oporezivanju plaća Europska komisija navodi da u prosjeku svaka druga porezna kuna u EU 28 dolazi od poreza na rad - najviše u Švedskoj, Austriji i Danskoj 55 posto - dok se Hrvatska nalazi među šest članica s najnižim pritiskom gdje se iz rada prikupi nešto manje od 40 posto ukupnih poreza i doprinosa.

No, blagi smo i prema kapitalu - gdje se po udjelu poreza na kapital nalazimo na 26. mjestu. Svaka deveta porezna kuna slijeva se u proračune lokalnih jedinica, gotovo trećina u javne socijalne fondove, a 56 posto u središnji državni proračun. Porezna politika u nadležnosti je država članica, ali Europska komisija svake godine daje određene smjernice koje bi vlade trebale slijediti. U posljednjima je Bruxelles sugerirao Vladama da bi, nađu li se u situaciji da biraju između nižeg PDV-a i manjeg poreza na plaće izaberu rasterećenje plaća. 

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI: