DEMOGRAFSKA NAKNADA
Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić potvrdila je da će se povećati dohodovni cenzus za dobivanje dječjeg doplatka, što će, prema njezinoj procjeni, u konačnici dovesti do povećanja broja obitelji koje primaju dječji doplatak za čak 100.000.

Budući da je, prema službenim podacima, u listopadu ove godine dječji doplatak primala 151.416 obitelji, bilo bi to povećanje od čak 66 posto, što znači da bi u Hrvatskoj dječji doplatak primalo oko 250.000 obitelji s djecom.

Prvi izračuni

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je tijekom 2016. godine živjelo oko 500.000 kućanstva s djecom, iz čega proizlazi da će, ostvare li se ministričine najave, dječji doplatak primati svaka druga obitelj s djecom. Detalji prijedloga s preciznim izračunima danas će, kako kažu u Ministarstvu, biti predstavljeni Vladinu Vijeću za demografsku revitalizaciju, tijelu sastavljenom od desetak ministara kojem je na čelu premijer Andrej Plenković.

- Podizanjem cenzusa za dječji doplatak dobit ćemo veći sveobuhvat naših mladih obitelji, pretpostavljamo za oko 100.000, čija će djeca dobiti doplatak. Na taj način te će obitelji dobiti i mogućnost da za treće i četvrto dijete dobiju pronatalitetni dodatak - najavila je ministrica Murganić.

Mogao bi to biti prvi korak prema uvođenju univerzalne dječje naknade, koju je, među ostalim mjerama, još početkom godine najavio državni tajnik za demografiju dr. Marin Strmota. Podsjetimo, on je tom prilikom iznio Vladin plan da najkasnije 2019. godine sasvim izmijeni sustav materijalnih olakšica za roditelje na način da se ukinu porezne olakšice zaposlenih roditelja i redefinira dječji doplatak kako bi sva djeca - bez ikakvih uvjeta i postavljenih cenzusa - dobivala isti iznos naknade od države.

Na taj bi način država svako dijete vrednovala isto, što sada nije slučaj: djecu čiji roditelji imaju visoka primanja država trenutačno sufinancira mnogo više nego djecu zaposlenih roditelja s niskim plaćama. Naime, porezne olakšice funkcioniraju tako da zaposleni roditelj, ovisno o broju djece, ne mora plaćati porez do određenog zarađenog iznosa, a što mu je plaća veća, iznos neplaćenog poreza (odnosno povećanje neto plaće) mu raste.

Tako roditelji troje djece ne moraju plaćati porez na zarađenih 8000 kuna. Međutim, roditelji s niskim plaćama, od, primjerice, 3000 kuna, od toga nemaju nikakve koristi jer ne zarade ni blizu dovoljno da bi im olakšica išta značila i povećala prihode u odnosu na kolegu bez djece.

Ukidanje olakšica

Stoga je planirano da se te olakšice ukinu, da se dugoročno ukine i dječji doplatak te da se sav taj novac - a riječ je ukupno o oko 3,35 milijardi kuna - podijeli na svu djecu jednako (iznos bi progresivno rastao s brojem djece). Na taj bi način roditelji s višim primanjima imali nešto manju dotaciju države nego dosad putem poreznih olakšica, ali bi oni s nižim primanjima imali znatno veću pomoć (sad nemaju gotovo nikakvu: zarađuju premalo da bi osjetili porezne olakšice, a previše da bi dobili dječji doplatak). Olakšice na djecu u poreznoj reformi, koja je stupila na snagu ove godine, ipak nisu ukinute (“Jednostavno nije bilo vremena za detaljnu pripremu”, objasnio je ministar financija Zdravko Marić), no ukinut je dobar dio ostalih olakšica - na partnerove roditelje, bake, djedove, maćehe, očuhe i druge. Odredba o ukidanju tog dijela poreznih olakšica sukladno postojećem Zakonu o porezu na dohodak stupit će na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Dječji doplatak danas primaju sva djeca čije obitelji imaju prihode manje od 1663 kune po članu obitelji, i to u sljedećim iznosima: za dijete iz obitelji s prihodima manjim od 543 kune po članu doplatak iznosi 300 kuna, za one s prihodima po članu od 543 do 1120 kuna iznosi 250 kuna, a za obitelji s prihodom od 1120 do 1663 kune po članu doplatak iznosi 300 kuna po djetetu. Ako obitelj ispunjava uvjete za dječji doplatak, mogu ostvariti i pronatalitetni dodatak u iznosu od po 500 kuna za treće i četvrto dijete. U državnom proračunu za 2017. godinu za dječji doplatak osigurano je 1,45 milijardi kuna.

Preraspodjela novca

Može se očekivati da će se novac koji će se, po osnovi većih uplata poreza zbog ukidanja dijela poreznih olakšica, sljedeće godine sliti u državni proračun i preliti upravo na poziciju dječjeg doplatka.

Prema ranijim izračunima, zbog korištenja poreznih olakšica na uzdržavane članove obitelji u državni se proračun godišnje ne uplate 2,4 milijarde kuna, od čega oko 2,1 milijarda “otpada” na olakšice na djecu, uzdržavane partnere i roditelje - one koje se zasad ne ukidaju. Ukidanjem olakšica na “ostale” (bivše partnere, partnerove roditelje, bake, djedove i druge) sljedeće godine u proračun bi se moglo uplatiti oko 200 milijuna kuna više nego ove.

Bude li Ministarstvo u redefiniranju dječjeg doplatka posegnulo za rješenjem iz Strateškog okvira mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u RH za razdoblje od 2016. do 2020. godine, vrlo studioznog dokumenta koji je lani izrađen i predstavljen Europskoj komisiji, 200 milijuna kuna moglo bi biti dovoljno za novi obračun dječjeg doplatka. U području uređenja dječjeg doplatka taj dokument ne predlaže obična povećanja sadašnjih cenzusa, nego uvođenje novog, četvrtog iznosa cenzusa, prema kojem bi djeca iz obitelji s prihodom po članu od 1663 do 2195 kuna također primala doplatak, ali u iznosu od 100 kuna. Prema izračunima, na taj bi se način broj obitelji koje bi dobile pravo na doplatak povećao za 82.000, a u državnom bi proračunu trebalo osigurati oko 215 milijuna kuna.

Najveću bi korist od takvog rješenja imale obitelji s većim brojem djece, jer bi stekle uvjete i za primanje pronatalitetnog dodatka.

Sasvim konkretno, obitelj s četvero djece u kojoj svaki roditelj zarađuje 5000 kuna na mjesec trenutačno ne prima nikakav doplatak, jer im prihod prelazi propisanih 1663 kune po članu kućanstva. Po ovom modelu, ubuduće bi mjesečno primali 1400 kuna doplatka: po 100 kuna doplatka za svako dijete i po 500 kuna pronatalitetnog dodatka za treće i četvrto dijete.


SADAŠNJE STANJE
• dječji doplatak prima 151.416 obitelji za 285.987 djece
• sadašnji cenzusi:
prihod po članu obitelji iznos doplatka po djetetu
do 543 kn 300 kuna
od 543 do 1120 kuna 250 kuna
od 1120 do 1663 kune 300 kuna
• svako treće i četvrto dijete u obitelji-primatelju dječjeg doplatka prima pronatalitetni dodatak od po 500 kuna

NOVOST
• povećava se gornja granica prihoda obitelji za primanje dječjeg doplatka
• dječji će doplatak primati 100.000 obitelji više nego sada
• uvodi se novi cenzus za obitelji s prihodom od 1663 do 2195 kuna po članu obitelji koje će imati pravo na dječji doplatak od 100 kuna

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: