IZLAZAK NA BURZU
Akumulacije, dovodni i odvodni kanali i dalje ostaju u vlasništvu države. HDZ sada privatizaciju HEP-a pravda izlaskom na burzu i boljim korporativnim upravljanjem

Vlada Andreja Plenkovića polako uklanja sve prepreke koje bi mogle otežati početak privatizacije Hrvatske elektroprivrede prodajom 25 posto dionica putem inicijalne javne ponude (IPO). Tako bi se uskoro trebalo riješiti i pitanje vlasništva nad HEP-ovim hidrocentralama koje se zakompliciralo nakon što je 2011. godine HDZ-ova Vlada, koju je vodila Jadranka Kosor, u Zakonu u vodama odlučila zemljište i s njima povezane vodne građevina proglasiti vlasništvom države. Tada je stav Vlade bio da je HEP strateška tvrtka i da nema njegove privatizacije, pa u istom vlasništvu ostaje i HEP, i hidrocentrale iz kojih dolazi 50 posto HEP-ove proizvodnje električne energije. HEP je od Ustavnog suda tražio ocjenu ustavnosti takvog zakona.

Izmjene zakona

Kad je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva u Vladi Zorana Milanovića, 2014. izašao s idejom prodaje 25 posto dionica HEP-a putem IPO-a, tako uređeno vlasništvo pokazalo se kao jedna od velikih prepreka početku privatizacije HEP-a. Sada će, čini se, i ta prepreka biti otklonjena jer je Vlada u parlament poslala prijedlog dopuna i izmjena Zakona o vodama po kojem HEP, bez ikakve naknade, na zemljištu na kojem je izgradio svoje hidrocentrale osniva pravo građenja vodnih građevina za proizvodnju električne energije.

No, to se ne odnosi na akumulacije, dovodne i odvodne kanale koji ostaju u vlasništvu države. Vraćanjem proizvodnih kapaciteta pod okrilje HEP-a, stvaraju se uvjeti za prodaju barem 25 posto dionica HEP-a, iako to više nitko ne spominje kao opciju koja će pomoći državi da dođe do novca za otkup Ininih dionica. HDZ sada privatizaciju HEP-a pravda izlaskom na burzu i boljim korporativnim upravljanjem, iako je za vrijeme rujanskih izora 2016. godine stranka tvrdila da se protivi privatizaciji HEP-a, te da je tek za restrukturiranje kompanije. No, tada je protiv bio i njihov partner Most, dok sada imaju partnere iz HNS-a koji već godinama zagovaraju privatizaciju 25 posto dionica HEP-a.

No, oko posljedica izmjena Zakona o vodama nisu razgovorljivi ni u HEP-u, ni u resornom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koje vodi Tomislav Ćorić. Na pitanja hoće li sada povući ustavnu tužbu, jesu li zadovoljni zakonskim izmjenama te jesu li one prvi korak u privatizaciji HEP-a, iz te su nam kompanije odgovorili da »će se o poduzimanju pravnih koraka u odnosu na okolnosti koje će nastupiti donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama moći očitovati tek nakon donošenja Zakona u Hrvatskom saboru, odnosno stupanja Zakona na snagu«.

Nadležnost vlasnika

– Pitanje privatizacije HEP-a u isključivoj je nadležnosti vlasnika Hrvatske elektroprivrede – poručili su iz HEP-a, sugerirajući da odgovore na to može dati samo Vlada. No, u Ministarstvu energetike su se na to naše pitanje oglušili, kao i na ono očekuju li da HEP povuče ustavnu tužbu, ističući da su naša pitanja »vezana uz poslovne odluke HEP-a, pa da se za odgovore obratimo njima«.

Iako o mogućoj privatizaciji HEP-a putem IPO-a u Vladi zasad ne govore na sva zvona, ali su jasno priznali da se taj proces više ne veže za kupnju dionica Ine, u HNS-u se pak neslužbeno može čuti da je IPO kojim bi HEP stekao novac za akvizicije u regiji, ali i bio prisiljen na bolje upravljanje, najbolja opcija za tu kompaniju. U HDZ-u pak ima tihih nezadovoljnika kad su ti planovi u pitanju, ali i oni procjenjuju da će za mandata sadašnje Vlade najvjerojatnije biti odrađen barem prvi krug privatizacije HEP-a.


Cijena električne energije među najnižima u EU-u

Eurostat je nedavno objavio podatke o cijeni električne energije koji ponovo pokazuju da Hrvatska ima jednu od najnižih cijena u Europskoj uniji. S prosječnom cijenom od 12 eura po kilovatsatu za kućanstva Hrvatska je imala cijenu koja je bila niža nego u 23 članice EU-a, odnosno jeftiniju električnu energiju imali su samo u Bugarskoj, Litvi i Malti, dok je ona u Rumunjskoj bila ista kao i u Hrvatskoj.

No, kad je kupovna moć građana u pitanju, onda su građani u čak deset zemalja EU-a imali u odnosu na svoja primanja povoljniju cijenu struje nego Hrvati. Nakon smanjenja PDV-a na isporuku električne energije, Hrvatska je nakon Malte imala i najmanji udio poreza i ostalih davanja u konačnoj cijeni struje. U Hrvatskoj su nameti činili 15 posto cijene.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: