POZIV NA REFORME
Među deset reformskih poteza nalazi se i prijedlog da se povlaštene mirovine razdvoje na zarađeni i povlašteni dio

Kada za 40 godina ode u mirovinu, osoba koja je u Hrvatskoj prvi put počela raditi 2016. godine imat će 16 posto manju mirovinu od sadašnjih novih umirovljenika iza kojih je 40 godina staža, pokazuju najnoviji godišnji izvještaji Europske komisije o starenju i primjerenosti mirovina koji su jučer predstavljeni u zagrebačkom uredu Europske komisije. U odnosu na postojeća mirovinska primanja veći pad mirovina od hrvatskih u budućnosti mogu očekivati samo Rumunji i Poljaci – oko 40 posto. Zadržavanje postojeće razine mirovinskih primanja očekuje se u Austriji i Sloveniji, a lagano povećanje u Njemačkoj i Danskoj.

Što donosi mirovinska reforma U mirovinu sa 67, u planu i dodatak na 2. stup, ali ne zna se koliki

Bez zaštite starijih

– Hrvatske su mirovine i danas najniže u EU u odnosu na plaću, a postoji rizik da država u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva – kazao je Ettore Marchetti iz Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. Izvještaj o starenju (Ageing report 2018) pokazuje da će hrvatske mirovine biti održive sa stajališta fiskalne politike jer smo među rijetkim zemljama gdje se očekuje smanjenje javnih izdvajanja za mirovine mjereno udjelom u BDP-u, ali Ben Deboeck iz Glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja kaže da projicirani pad javnih izdataka s više od 10 na nešto manje od 7 posto BDP-a nije održiv sa socijalnog i političkog aspekta.

Projicirani pad udjela javnih izdataka za mirovine vezan je uz drugi stup, koji će idućih desetljeća isplaćivati svoj dio mirovina, no projekcije Europske komisije pokazuju da će i zbrojene mirovine iz javnog prvog i privatnog drugog stupa biti niže od postojećih mjereno njihovim udjelom u plaćama. U tim projekcijama, na primjer, nije predviđena isplata dodatka na mirovine od 27 posto za mirovine drugog stupa jer takva obaveza nije predviđena zakonom.

Cijene pravdaju dugovima Šok za umirovljenike – za smještaj u domu platit će od 160 do 1000 kn više

Komisija procjenjuje da će Hrvatska samo zbog starenja stanovništva idućih pola stoljeća ostati bez oko 800 tisuća osoba u radnoaktivnoj dobi, udvostručit će se broj starijih od 65 i znatno smanjiti broj djece i mladih ljudi.

U dijelu izvještaja posvećenom Hrvatskoj Komisija je iznijela deset reformskih poteza vezanih uz mirovine: promjenu zakona kako bi se omogućilo zapošljavanje umirovljenika, ubrzanje povećanja dobi za odlazak u mirovinu ovisno o očekivanom životnom vijeku ili očekivanoj dobi zdravog života, jaču penalizaciju prijevremenih mirovina, preispitivanje posebnih programa koji nude prijevremeno umirovljenje, promjene u sustavu beneficiranog staža, uvođenje djelomičnih mirovina razmjerno uplatama, podjelu minimalne mirovine na zarađeni dio i dio koji bi pripao socijalnoj mirovini. Također Komisija traži da se povlaštene mirovine podijele na zarađeni i povlašteni dio čija bi isplata ovisila o proračunskim mogućnostima. Deveti je prijedlog prikupljanje doprinosa na sve oblike rada, deseti se odnosi na poboljšanja u drugom stupu.

KOLIKE SU MIROVINE Iz 17 država stižu mirovine za 182 tisuće gastarbajtera

– Europska će unija u idućim desetljećima sve više sijedjeti – tvrde autori studije. Predstavnici Europske komisije u Zagrebu ponovili su i ostale preporuke za Hrvatsku čije bi ispunjenje trebalo ublažiti suočavanje društva s neumitnim starenjem, a vezane su uz fiskalnu održivost, oporezivanje nekretnina, promjene na tržištu rada...

– Ključ je održivost mirovinskog sustava tržište rada. U Švedskoj kažu da o primjerenosti buduće mirovine treba početi voditi računa dok si u kolijevci – kazao je Marchetti. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić obećao je da će Vlada primijeniti dio preporuka Europske komisije. Ministar je već formirao dvije radne skupine za izmjenu mirovinskog zakona i uvjeta za beneficirani rad, a uskoro će i treću za promjene u drugom mirovinskom stupu. U rujnu bi se prijedlozi trebali naći u Saboru, a promjene će stupiti na snagu od 2019. godine.

Prijavljena Slavonka (61) Dizala mirovinu pokojne majke, državu oštetila za 40-ak tisuća kuna

– Cilj je reforme održivost mirovina i njihovo povećanje, odnosno adekvatnost. Cjelovita mirovinska reforma okrenuta je većinom na buduće umirovljenike, ljude moje generacije, ali balansirat ćemo da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine – istaknuo je Pavić.

U EU mirovina 58% plaće

Cilj je reforme i povećanje radnog staža umirovljenika s 30,7 godina, koliko iznosi sada, na 40 godina. Na razini EU mirovinska primanja žena su 37 posto niža od primanja muškaraca, a jedan je od načina da se ona približe i produljenje radnog vijeka žena.

Prosječna europska mirovina u ranim godinama nakon umirovljenja trenutačno iznosi više od polovine prihoda na kraju radnog vijeka – 58 posto – s tim što se na nacionalnoj razini taj raspon kreće od više od 80 posto u Luksemburgu, ili 70 posto plaće u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj do manje od 40 posto plaće u Hrvatskoj i Irskoj. Egbert Holthuis iz Glavne uprave EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost kazao je da se tržište rada u Hrvatskoj poboljšalo, no visoka je stopa nezaposlenosti među mladima pa treba poraditi na obrazovnom sustavu.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
1. Jače penalizirajte prijevremene mirovine
2. Preispitajte posebne programe za prijevremeno umirovljenje
3. Mijenjajte beneficirani staž
4. Uvedite djelomične mirovine razmjerno uplatama
5. Podijelite minimalne mirovine na zarađeni dio i dio socijalne mirovine
6. Poboljšajte drugi stup

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: