OKRUGLI STOL SLOBODNE DALMACIJE
Split, Dubrovnik, Zadar i Šibenik, kao gradovi koji nose glavninu turističkih noćenja, imaju prometnih problema u ljetnim mjesecima.

Omiš nije jedini s istim problemima uz državnu cestu broj 8. Riječ je o prometnici građenoj pedesetih godina prošlog stoljeća i sva rješenja koja su se poslije radila, poput semafora, kružnih tokova i ostalog, možda su još samo povećala problem – kazao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture sudjelujući u srijedu na okruglom stolu koji je, na temu "Ljetni prometni izazovi u turističkim gradovima", organizirala Slobodna Dalmacija.

Uz Butkovića, sudionici diskusije bili su i Željko Prša iz Ravnateljstva policije, Nino Vela, zamjenik gradonačelnika Splita, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj, prometni stručnjak Željko Marušić, Marko Bartulić, direktor Split parkinga, te Denis Pavela iz udruge "Sigurnost u prometu".

Vinjete, da ili ne

– Rješenje je u novim projektima, poput novog Čiovskog mosta. Nakon njega slijede drugi, konkretno što se Splita tiče, radi se o novoj zaobilaznici "teškoj" 2,5 milijardi kuna, što je razina pelješkog mosta.

Već tijekom ove godine, sukladno odlukama Vlade donesenima na sjednici u Splitu, počet će realizacija ovog projekta, koji uključuje i trajektnu luku, ali ne bih govorio o rokovima završetka.

Na novi Čiovski most došao sam prvi put krajem 2016. godine i tada dao obećanja, ali se ona nisu realizirala jer je izvođač završio u stečaju. Svakako, u idućih pet godina imat ćemo okvire tog projekta – dodao je Butković.
Je li dionica Split – Omiš najopterećenija u Hrvatskoj, kao i je li dovoljan broj prometnih policajaca trenutačno na cestama, bilo je pitanje voditelja konferencije Saše Ljubičića postavljeno Željku Prši iz policije.

– Kada bi to bio jedini problem, onda bismo ga lako riješili. Postoji još niz takvih dionica, od Lučkog i zagrebačke obilaznice, preko graničnih prijelaza Macelj i Bregana, do Bosiljeva i Istarskog ipsilona. Teško te probleme mogu sanirati prometni policajci i njihov povećan broj. Mi u Zadru imamo poseban ljetni stožer, pojačane ophodnje, dobru suradnju s prometnim redarstvima i cilj nam je smanjiti posljedice – pojasnio je Prša.

Nametnulo se i pitanje vinjeta i koliko bi se s njima smanjile kolone na domaćim autocestama. Tu je dr. Željko Marušić vrlo skeptičan, pa i unatoč iznesenim primjerima gdje su one polučile uspjeh, poput Slovačke.
– Uspoređuje se nešto što nije usporedivo. Ako bi samo Slovenci otvorili granicu, kaos bi nastao u Lučkom, bez obzira na vinjete. Gužve se nikako ne mogu izbjeći, a i nisu loše jer pokazuju da imamo dobru sezonu i zaradu od nje. Koliko vidim, to najmanje smeta gostima iz Njemačke, jer oni u svojoj zemlji nemaju gužve, nego "nadgužve" kada se uspoređuju s ovim našima. Po mojemu mišljenju, naši građani trebaju izbjegavati autoceste u udarnim terminima, pa cestarina radnim danima treba biti po zimskoj tarifi, ali zato vikend 10 posto skuplji – njegov je prijedlog.

Jesu li taksisti problem

Neizbježna tema bio je novi Zakon o cestovnom prijevozu i koliko je njegovim rješenjima, posebno zbog liberalizacije taksi-usluga, povećan broj vozila na cestama dalmatinskih gradova.

– Novi zakon ima više stavki, liberalizacija je samo jedna od njih, ali zbog takvih rasprava imali smo čak i sukobe ljudi koji žive od turizma – upozorio je Denis Pavela.

– Tu se na tapetu našao Uber, ali nitko ne postavlja glavno pitanje, a ono glasi: Što smo mi u lokalnim sredinama, mislim prvenstveno na gradske vlasti, napravili oko prometnih rješenja i cestovne infrastrukture? U Dubrovniku je posljednja prometnica napravljena još osamdesetih godina, a Grad ima registriranih 27 tisuća vozila.

Gužve, naravno, jesu veće, ali ponajprije zbog nedostatka prometne infrastrukture. Nekada je cesta, primjerice, oko Babina kuka bila samo za hotele i turiste, da bi oko nje zadnjih godina niknule stambene zgrade, a sada se planira i marina – naveo je Pavela.

Splitska trajektna luka, prema riječima dogradonačelnika Vele, gradski je prometni epicentar, ali zato nema odgovarajući spoj na Dalmatinu.

– Stobreč i Širina, uz Lučko, najprometnije su točke u državi. Zbog nedovoljne protočnosti brze ceste Solin – Klis nameće se potreba za drugim ulazom Splita na autocestu, konkretno preko Vučevice, planiranog tunela Kozjak i magistrale kroz Kaštela – istaknuo je Vela i uzeo pet godina kao vremenski okvir u kojemu bi ti projekti trebali biti pokrenuti.

Teza da su taksiji ti zbog kojih na cestama Splita i ostalih gradova u zadnje vrijeme vladaju gužve, pomalo je "razljutila" Mirjanu Čagalj.

– Gužve su dobre, one znače veći broj turista, veću potrošnju, veći BDP. Pa 25 posto njega dolazi iz turizma! Kažu da su zbog liberalizacije taksi-usluga na tisuće novih taksista u Splitu. Pa oni se neće vratiti iduće godine ako nisu zaradili. Tržište je to koje će izregulirati i cijene i njihov broj. Ali najvažnije da naša djeca u va ili tri sata u noći više ne zovu roditelje da ih voze, nego otvore aplikaciju i naruče taksi – rekla je Čagalj.

Na važnost novih digitalnih proizvoda, upozorio je i Marko Bartulić iz "Split parkinga", navevši da ta tvrtka danas prvi put konkretno u svakom trenutku zna što se događa u dijelu prometa o kojemu oni vode brigu.

Zauzeo se i za jačanje javnog prijevoza u gradu kao mogućem rješenju prometnih gužvi, ali i alternativnih vrsta, poput "bike sharinga", ali i zajedničkog korištenja bilo osobnih, bilo vozila iz taksi-parkova. Osim toga, treba svakako, po njegovu mišljenju, raditi usporedo na novim parkiralištima.

– Split je devedesetih godina prošlog stoljeća imao 40 tisuća vozila, danas ih je već više od 90 tisuća. U 20 godina nismo izgradili ni jedno novo parkiralište, čak smo neka ukinuli, poput nekadašnjeg velikog uz KBC – izjavio je Bartulić.

Nećemo rušiti kuće

– Novi zakon svakako je donio pomak, ali ima i mana. Evo, primjerice, zašto nisu ukinuta taksi-stajališta, nego ona i dalje zauzimaju vrlo atraktivne lokacije. Primjer vam je najbolji Dubrovnik i Pile. Umjesto da stoje, taksiji mogu kružiti i naučiti da zarada ne mora biti nužno u pet skupih vožnji, nego njih 20 ili 30 manjih, ali da novac pomalo kaplje – savjet je našeg prometnog stručnjaka.

– Da zakon ima mana, ima, ali će ih najbolje pokazati vrijeme. Najvažnije od svega jest to da je donio tržišnu utakmicu za sve pod istim uvjetima, bez razlike je li sredstvo naplate taksimetar ili aplikacija, odnosno da znaš koliko će te nešto koštati.

Osim što će smanjiti tragedije na cestama, osobito u dane vikenda, sada jedno vozilo može kupiti više ljudi bez obzira na polaznu točku. A do sada su ljudi u tom sektoru, ne samo Uber, radili "na crno". Mi smo samo lani izdali više od 10 milijuna kuna kazni ilegalcima. Jednostavno mladim ljudima je dana sada mogućnost da rade i ne odlaze zbog istog posla u Irsku i drugdje.

A zašto netko iz Slavonskog Broda ne bi mogao taksirati u Splitu ili Rijeci? Ovo je, znači, i jedna demografska mjera – poentirao je ministar Butković, poručivši taksistima s otoka da nema šanse da im netko iz Austrije sutra bude konkurencija, jer tržište naprosto nije tako veliko da bi ih privuklo.

Kao zaključak, na kraju se nametnulo ono što je iznio Denis Pavela:

– Mi sigurno sutra po našim gradovima nećemo rušiti kuće ili graditi prometnice na dvije razine ili ispod zemlje. Morat ćemo iskoristiti postojeću infrastrukturu u gradovima i naći odgovor na pitanje kako nju najbolje iskoristiti.


AUTOCESTA PLOČE - DUBROVNIK
Kao nove kilometre autocesta u "doglednoj budućnosti", ministar Butković je naveo dionice Križišče – Žuta lokva, autocestu do Siska, nastavak koridora 5C, te dionicu Ploče – Dubrovnik.
– Ova posljednja ušla je u prostornoplansku dokumentaciju Dubrovačko-neretvanske županije i ide hrvatskim teritorijem. U Europskoj komisiji ima razmišljanja da bi trebala ići kroz susjednu BiH, ali to nije definirano do kraja i slijede razgovori. Za razliku od pelješkog mosta ne treba puno po tom pitanju očekivati od EU fondova, jer oni naglasak sada stavljaju na željezničku infrastrukturu – kazao je Butković.

ŠTO SA ZVONIMIROVOM ULICOM
U raspravu se uključio i Ivica Franić iz PU splitsko-dalmatinske, upozorivši da godinama kao neiskorišteno stoji pristanište za brodove u blizini zračne luke u Kaštelima.
– Kada se organizirao skup guvernera u hotelu "Lav", predložili smo da se za prijevoz visokih gostiju koriste brodovi. Na koncu se zbog prijašnjih dogovora ipak odlučilo za cestovnu varijantu, ali svima bi ovo bilo jedno atraktivno rješenje – naveo je Franić.
Dotaknuo se i dosta spominjane Zvonimirove ulice kao prometnog čepa u ljetnim mjesecima.
– Tu je, po mojemu mišljenju, problem što vozila stoje i čekaju na ukrcaj. Zato za takve treba naći rješenje unutar luke – predložio je, kao i na mogućnost da se kamionski promet prebaci u Sjevernu luku.

UPORABNA ZA ČIOVSKI MOST STIŽE
Ministar Butković najavio je u srijedu da će se u sljedećih nekoliko dana za promet otvoriti most Čiovo jer se uporabna dozvola očekuje sutra ili prekosutra.
"Most Čiovo je gotov i sada su u tijeku aktivnosti tehničkog pregleda, a to ide jako dobro te se uporabna dozvola očekuje sutra ili prekosutra, a nakon toga ćemo otvoriti most", rekao je ministar Butković

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: