Komisija se nada da će se ilegalno iskrcavanje spriječiti dobrovoljnim ponudama smještajnih kapaciteta za migrante

Europska komisija danas bi trebala zatražiti od država članica da ponude dodatne kapacitete za smještaj novih migranata, no Hrvatska će taj zahtjev odbiti.
 – Kao i dosad, naši su kapaciteti angažirani na zaštiti jedne od najdužih kopnenih granica Europske unije – doznajemo od izvora bliskih Ministarstvu unutarnjih poslova.

Zapeli pregovori

Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos za današnji je sastanak ministara unutarnjih poslova, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar Davor Božinović, najavio pokretanje inicijative koja bi ublažila problem s novopridošlim migrantima.

Predložit će nove, privremene mjere kojima bi se trebala zaobići slijepa ulica u kojoj su zapeli dogovori država članica o reviziji postojeće dublinske regulative – pravila koja kažu da azilanti moraju zatražiti azil u prvoj državi u koju stupe u EU te da su nakon toga i njezina odgovornost.

U praksi, dublinska je regulativa u velikom broju europskih država bila suspendirana tijekom migracijske krize 2015. i tad je postalo jasno da u krizi takva pravila jednostavno ne funkcioniraju. Austrija je, kao predsjedajuća EU, pokušala povesti razgovore o reformi dublinske regulative, što posebice traže države prvog prihvata, kao što je Italija. U tu je svrhu izaslala dvoje diplomata na turneju po europskim državama, no kako doznajemo iz diplomatskih izvora, dogovor nije još ni na vidiku i bit će ga jako teško postići. 


Komisija je već prije tražila način kako rasteretiti najpogođenije europske države migrantskog pritiska. Prije ljeta nudila je koncept “prinudne solidarnosti” kojom bi se teret migranata manje-više ravnomjerno raspodijelio među državama, što su Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska čvrsto odbile. Istovremeno, Italija i druge države najvećeg pritiska zatvaraju svoje luke brodovima s migrantima.

Od tog trenutka sve je više slučajeva da brodovi koji su spasili migrante iz Sredozemnog mora – a najčešće je riječ o ribaricama ili pak plovilima kojima upravljaju nevladine organizacije – poput Ukletog Holandeza krstare od luke do luke, od države do države, tražeći gdje mogu iskrcati migrante. Najpoznatiji, ali ne i jedini primjer brod je Aquarius, koji je izazvao i diplomatsku krizu u lipnju nakon što je spasio 630 migranata iz mora kod Libije i iskrcao ih u Španjolskoj nakon odbijanja Italije i Malte.

Ista se situacija ponovila i u kolovozu sa 141 migrantom iskrcanim na Malti te još jednom u rujnu. 
Komisija se nada da će se takve situacije spriječiti dobrovoljnim ponudama smještajnih kapaciteta za migrante. Uz te mjere, Komisija će predložiti da države ponude i druge vrste pomoći, poput jačanja čuvanja granica ili pak pomoći afričkim zemljama.

Spominje se i veći plan, neka vrsta sigurnosne mreže koja bi se aktivirala u slučaju većeg pristizanja migranata, no o njemu nema detalja. 
Iako se govori o dobrovoljnim ponudama, nije jasno što će se dogoditi s državama koje odluče potpuno ignorirati Komisijin plan.

Hrvatska, pak, balansira. Uredno ispunjava svoj dio pogodbe – i dalje prihvaća migrante iz centara u Grčkoj i Italiji te ih integrira u društvo. No, istovremeno, ne osuđuje i ne kritizira države koje to odbijaju. Također, migrantsku krizu Hrvatska koristi i kao “pokaznu vježbu” da je spremna čuvati granice u nastojanju da se pridruži schengenskom prostoru. 


Smanjenje pritiska

Diplomatska aktivnost sastoji se u tome da se EU uvjeri da je rješenje problema na njegovu izvoru, no ako se već ne može riješiti ondje, onda migrante treba držati što dalje od granica EU, apostrofirajući slabe točke – granice na jugoistočnom Balkanu.

Ojačavanje njih smanjilo bi pritisak na Hrvatsku i EU. Inače, kako kažu upućeni, migrantu nije problem sjesti u taksi u Albaniji i zbog propusnih granica dovesti se do ulaza u Hrvatsku. 
Prema nekim neformalnim izvorima, u Bosni i Hercegovini trenutačno se nalazi oko 6000 migranata, a u Srbiji oko 2500.

U prvih deset mjeseci ove godine granična policija RH evidentirala je 6415 osoba u nezakonitom prelasku, što je 57 više nego u istom razdoblju prošle godine. U istom je periodu prijavljeno 478 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, što je povećanje od gotovo 82 posto u odnosu na 2017. godinu.

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: