hren
 

INFLACIJA ODLIKAŠA
Možda bilježe milijunske izostanke, ali zato naši učenici u osnovnim i srednjim školama postižu fantastične rezultate – njih gotovo polovina (46,59 posto) prošlu je školsku 2018./2019. godinu završila s odličnim uspjehom.

I ne samo to, njih oko 18 posto (ili u brojkama 81.518 osnovaca i srednjoškolaca) na ocjenama nije imalo nijedne mrlje – to su superodlikaši koji su lanjsku godinu okončali s uspjehom 5,0!

Uopće, opći uspjeh svih 464.869 učenika osnovnih i srednjih škola na kraju lanjske školske godine bio je zavidnih 4,27. Samo 0,73 posto đaka (3353) palo je razred.

Koliko se opći uspjeh poboljšava iz godine u godine, vidljivo je i iz usporednih podataka u posljednjih pet godina. Primjerice, 2013./2014. prosječna je ocjena tada gotovo 509 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola bila 4,09. Odlikaša je bilo 39 posto (197.000), a onih s 5,0 oko 14,5 posto (73.138). Dvostruko više učenika nego lani palo je razred – njih 7359 ili 1,46 posto.
Zaključiti se može sljedeće: u pet posljednjih godina samo prosječni opći uspjeh učenika narastao je za gotovo pet posto, a broj superodlikaša za 11,5 posto, dok se broj ponavljača upola smanjio.

Te je podatke ovih dana objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak, predstavljajući drugi dio online baze podataka o obrazovanju ŠeR – Školski e-Rudnik. Premda je ministrica tada rekla kako "trebamo biti oprezni i promatrati podatke iz više perspektiva kako bismo izbjegli jednodimenzionalne interpretacije", teško je oteti se dojmu da problem ocjenjivanja i inflacije odlikaša, koliko god se to činilo izlizanom frazom, ni jedna prosvjetna vlast nije uspjela učinkovito riješiti.

Već na maturi taj se san o hrpi uspješnih učenika brzo rasprši – samo na ovogodišnjem ljetnom roku, podsjetimo, neki od obveznih ispita palo je 8000 pristupnika, gotovo svaki četvrti, najveća prosječna ocjena po predmetu bila je dvojka i trojka, a samo je jedna učenica dva testa riješila sa stopostotnom točnošću. Rezultate naših učenika (čast izuzecima) na međunarodnim testiranjima znanja ne treba posebno spominjati.

Podaci također pokazuju koliko broj odlikaša drastično varira od razreda do razreda: tako je prvi razred osnovne škole prošle školske godine s odličnim uspjehom završilo čak 83 posto učenika, taj broj u osmom razredu pada na 38 posto, u prvom srednje škole na svega 17,46 posto, da bi do završnog, četvrtog razreda srednje škole ponovno trećina učenika prošla s odličnim (oko 31 posto).

Slična variranja bilježimo i sa superodlikašima – u prvom razredu osnovne škole čak polovina djece prolazi s 5,0, u osmom razredu 11,6 posto, u prvom srednje gotovo nezamjetnih 1,6 posto, dok je među maturantima takvih 3,7 posto.

Unatoč najavama mahom svake garniture koja preuzme Ministarstvo znanosti i obrazovanja kako će učiniti napore da se ocjenjivanje u školama spusti u realne okvire, čini se da se događa upravo suprotno. O tome svjedoče brojni prosvjetari.

– Sve dok su ocjene i opći uspjeh gotovo jedini kriterij za upise u srednje škole, a važni su i za upise na fakultete, neće se puno toga promijeniti. Osim toga, učitelji su već od prvog razreda osnovne škole izloženi velikom pritisku roditelja, osobito prilikom zaključivanja ocjena, ni ravnatelji ih ne mogu zaštititi od toga – kaže jedna učiteljica.

Podaci o općem uspjehu učenika, prema riječima ministrice Divjak, razbijaju mitove poput onih da se dobre ocjene najviše dijele u manjim sredinama. Upravo suprotno, podaci pokazuju kako je lani prema broju odlikaša uvjerljivo prednjačio Zagreb – čak 56 posto učenika osnovnih i srednjih škola iz metropole prošlo je s odličnim, a četvrtina učenika imala je 5,0.

S druge strane, u Splitsko-dalmatinskoj županiji superodlikaša s 5,0 bilo je "samo" 14 posto, a u "najlošijoj" Požeško-slavonskoj županiji 13 posto. Samo u osnovnim školama u Zagrebu s odličnim prolazi 71 posto učenika.

Kako s prvim danom nove školske godine u svim školama kreće kurikularna reforma pod nazivom Škola za život, koja bi, uz ostalo, trebala donijeti novi način ocjenjivanja i vrednovanja učenika, upitali smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja kako će konkretno izgledati novi način ocjenjivanja i hoće li se ono napokon svesti u realnije okvire.

To su pitanje aktualizirali i sami nastavnici, koji su nam u razgovorima rekli da iz dosadašnjih edukacija nije posve jasno što će se u novom sustavu ocjenjivanja bitno promijeniti u odnosu na dosadašnji. Pisani odgovor MZO-a prenosimo u cijelosti:

– U sklopu kurikularne reforme mijenja se i način praćenja i vrednovanja kojim će se poboljšati praćenje postignuća i napretka učenika. U reformi stavljamo naglasak na vrednovanje prema ishodima učenja, gdje unaprijed kažemo koje ishode očekujemo od učenika i onda se provode metode vrednovanja tako da se procjenjuje je li učenik postigao planirane ishode. Ali, ti ishodi nisu samo na razini činjenica, nego uzimaju u obzir je li učenik u stanju analizirati problem, primijeniti različite postupke i metode, primjerice temeljem onoga što je učio u matematici i fizici, utvrditi stvarnu udaljenost mjerenjem na zemljopisnoj karti i slično.


Dubrovčani peti po peticama, najmanji rast ocjena u Splitu

Među dalmatinskim učenicima najuspješniji su oni iz Dubrovačko-neretvanske županije, koji se s prosječnim općim uspjehom u prošloj školskoj godini od 4,27 nalaze na petom mjestu u zemlji. U toj županiji lani je 46,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola prošlo s odličnim, a 16,4 posto imalo je 5,0.

Na osmom je mjestu Zadarska županija s prosječnim uspjehom svojih učenika 4,25 te 45 posto odlikaša i 16 posto onih sa svim peticama.

Splitsko-dalmatinski učenici trinaesti su prema prosječnom uspjehu (4,21), ukupno 43 posto učenika prošlo je s pet, a superodlikaša je bilo oko 14 posto.

Pri dnu ljestvice su đaci Šibensko-kninske županije s prosječnim uspjehom 4,12, oko 39 posto odlikaša i njih 13,23 posto s prosjekom 5,0.

Splitsko-dalmatinska županija u proteklih pet godina bilježi najmanji porast prosječnog općeg uspjeha učenika, i to za tri posto (naspram državnog prosjeka od oko pet posto).


Skandinavski primjer: razredna nastava bez numeričkog ocjenjivanja

U školama i među stručnjacima prevladava mišljenje kako će kurikularna reforma malo toga promijeniti kada je riječ o realnijem ocjenjivanju. S tim se slaže i dekan zagrebačkoga Učiteljskog fakulteta prof. dr. Siniša Opić, koji upozorava kako se uopće sa Školom za život kreće ad hoc te je izostala suradnja s učiteljskim fakultetima.

– Previše detalja stavlja se u školama na ocjenu i opći uspjeh, a ne na razvoj sposobnosti učenika. U skandinavskim zemljama, primjerice, numerička ocjena uopće ne postoji u razrednoj nastavi. Ocjena nije mjerilo kvalitete rada i djetetovih sposobnosti. Sve se čini na brzinu, a bez aktivne suradnje s nastavničkim fakultetima, kao i s roditeljima, reforma neće ništa bitno promijeniti – poručuje dekan Opić.

Foto:Shutterstock
Izvor: slobodnadalmacija.hr


KOMENTARI: