hren
 

ŽIVOT U PALAČI
Po pitanju Dioklecijanove palače UNESCO je prvi put jasno poručio da je država dužna zaštititi kvalitetu života u ovom spomeniku svjetske baštine.

Naime, do sada se u raznim prilikama isticalo kako lokalna vlast treba stanarima Palače osigurati dostojanstven život. No, odgovor iz Pariza upućen udruzi "Get", koja okuplja preostale žitelje Palače i gradske jezgre, kazuje drukčije.

UNESCO napominje kako, prema članku 4. Povelje o svjetskoj baštini, svaka država kao članica globalne organizacije ima "dužnost osigurati identifikaciju, zaštitu, očuvanje i prijenos budućim generacijama kulturne i prirodne baštine smještene na svom području".

– Stoga, što se tiče značajnog gubitka populacije unutar spomenika svjetske baštine, dužnost je države kao strane da primijeni politike koje omogućuju da se spomenik stavi u funkciju života zajednice, u skladu s Praktičnim smjernicama za primjenu Povelje o svjetskoj baštini.

Nadalje, prema drugom članku Praktičnih smjernica, država kao strana mora osigurati održivo korištenje spomenika svjetske baštine – navodi se u odgovoru koji potpisuje Metchild Rössler, direktorica UNESCO-ova Centra za svjetsku baštinu.

U udruzi "Get" priznaju da su ostali zatečeni odgovorom iz globalne institucije jer su do sada glavninu pregovaračkih snaga za poboljšanje života usmjeravali na Grad Split.

– Budući da smo iznenađeni time da bismo buduće odnose trebali regulirati s državom, a ne s Gradom, pokušat ćemo doznati tko bi s njihove strane uopće bila osoba koja bi nam trebala pomoći da negativne procese, poput iseljavanja iz splitske povijesne jezgre, kontroliramo i zaustavimo.

Može biti poteškoća jer bi nam partner trebalo biti Ministarstvo kulture, a ono se u načelu ne bavi društvenim problemima – kaže dr. Ana Peraica, jedna od čelnih ljudi udruge.

Kao primjer do koje mjere je iseljavanje iz Palače uzelo maha, naša sugovornica navodi riječi njihova poštara koji tvrdi da u Palači danas živi samo 200 ljudi. Početkom Domovinskog rata na istom je prostoru živjelo oko 1500 stanovnika, a jedan od preciznih pokazatelja depopulacije Palače i susjednih dijelova centra grada je i stalno opadajući broj učenika Osnovne škole "Dobri".

Aktivisti su, također, upitali svjetsku organizaciju postoji li Izjava o univerzalnoj vrijednosti povijesne jezgre Splita i Dioklecijanove palače? UNESCO im je odgovorio da je "proces revizije još u tijeku".

Naime, iz Pariza već godinama traže objašnjenje s hrvatske adrese zašto navedeno područje predstavlja baštinu od svjetskog značenja.

Na UNESCO-ovim internetskim stranicama vidljivo je da je objašnjenje koje je poslano za samu Palaču prihvaćeno, ali još uvijek se očekuje prihvatljivije objašnjenje zašto ostatak gradske jezgre, na koji su s državne razine proširene granice te zone s "globalnim statusom", uopće spada u svjetsku baštinu.

Posljedica je to paradoksa koji se dogodio nakon što je UNESCO prihvatio grafički prikaz zone zaštite koja se proteže od Marmontove, preko Prokurativa, Trga Franje Tuđmana i dijela Trumbićeve obale na Matejuški, pa do Rive, Sinjske i Zagrebačke ulice zajedno s Pazarom, ali Ministarstvo kulture već godinama nije poslalo zadovoljavajuće objašnjenje zašto su toliki prostor proglasili svjetskom baštinom.

U međuvremenu se to područje Splita sve više devastira, kao da nije ni pod kakvom zaštitom, a kamoli pod "kapom" svjetske organizacije. Ostaci gradskih bedema iz doba mletačke vlasti gotovo su uništeni, a Pazar je u katastrofalnom stanju. Silne poduzetničke zahvate unutar spomenutih (proširenih) granica bolje je ne spominjati.

U Građanskoj inicijativi Split (GIST) napominju kako će tražiti da se ponovno pokrene izrada Plana upravljanja povijesnom jezgrom.

– Ako nisu određene univerzalne vrijednosti ovog lokaliteta, ako nije napravljena konzervatorska podloga, ako nije određena kontaktna zona i ako Grad uporno ne želi izraditi Plan upravljanja, onda nitko u Banovini nema pravo u svojim izjavama spominjati koncept održivog razvoja.

Trenutačno ne postoji nikakvo planiranje, a pojedini šerifi žive od anarhije u sivoj zoni nastaloj zbog prebacivanja loptice odgovornosti između Ministarstva kulture i Grada.

Budući da više od 10 godina Grad izrađuje Plan upravljanja, a gradonačelnik Andro Krstulović Opara izjavljuje kako taj dokument i nije potreban, tražit ćemo od ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek hitnu intervenciju po pitanju izrade toga vrlo važnog dokumenta – ističe Dalibor Popović iz GIST-a.

Izvor: slobodnadalmacija.hr


KOMENTARI: