hren
 

NE(ODRŽIVI) TURIZAM
 Brojke su stigle i ponovno su sjajne: Split je ove godine ugostio devet posto više turista nego lani i još raste znatno brže od državnog prosjeka, pa se napokon uvrstio među pet najvažnijih i najvećih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Prije samo pet godina nije bio ni među top 20

Premda ga na godišnjoj bazi još uvijek posjeti otprilike dvostruko manje gostiju u odnosu na, primjerice, Dubrovnik - do kraja ove godine brojka će se zaustaviti negdje oko milijuna - radi se o impresivnom rezultatu uz koji se posljednjih mjeseci najčešće postavlja samo jedno pitanje: dokad može trajati ovakav rast i što će se događati u budućnosti?

'Rujan je bio odličan, a s više od 120 tisuća dolazaka i 338 tisuća noćenja u plusu smo za pet posto. Od početka godine imamo 837 tisuća dolazaka i 2,5 milijuna noćenja, što predstavlja povećanje za devet posto u odnosu na lani', otkrili su za tportal iz Turističke zajednice Splita. Gosti najčešće dolaze iz Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Francuske i ostatka Hrvatske.

Treba ipak napomenuti da je upravo Split jedini hrvatski grad u kojemu je u prošlogodišnjem istraživanju zabilježen 'početni stupanj netolerancije': odgovarajući na pitanja o stavovima prema turistima, od najpovoljnijeg da ih 'jedva čekaju' do najnepovoljnijeg da bi zabranili njihov dolazak, u Splitu se za ovu posljednju opciju izjasnilo više od 20 posto građana. Trendovi su sve sličniji onima u Barceloni i sličnim gradovima, u kojima se turizmu protive građani koji u njega nisu direktno uključeni i nemaju koristi od njega te oni kojima se ometa svakodnevni život.

Argumenti su različiti: s jedne strane sve je očitija nervoza zbog prometnih gužvi i zastoja, infrastrukture koja šteka, komunalnog reda koji se nedostatno provodi ili cijena koje divljaju - od nekretnina do ugostiteljskih usluga. S druge strane, činjenica je da je sa svojih 25 tisuća postelja u privatnom smještaju upravo Split hrvatski rekorder i da se baš u ovom gradu ostvari najviše noćenja u ovoj vrsti objekata, dakle nezanemariv broj građana ipak ostvaruje prihode upravo od turizma.

Prostor za rast izvan sezone

'Po Studiji prihvatnih kapaciteta, koju je izradio Institut za turizam, i izračunu apsorpcijske moći Splita kao destinacije, imamo prostora rasti za još tridesetak posto. No naglasak je na vremenskom i prostornom disperziranju: dakle, na daljnjem rastu isključivo predsezone i posezone te smanjenju pritiska na uži centar grada', kaže za tportal predsjednica Turističke zajednice Splita Alijana Vukšić.

U idućim godinama evidentno nam slijedi promjena krvne slike grada i preobrazba u cjelogodišnju destinaciju, s posebnim naglaskom na poslovni, kongresni i sportski turizam, i to izvan glavnog dijela sezone. Održivi razvoj i očuvanje tradicije te kvalitete života lokalnog stanovništva veliki je izazov pred svima koji su uključeni u splitski turizam', dodaje Vukšić. Za transformaciju u cjelogodišnju destinaciju ona posebno naglašava važnost otvaranja novih hotela, a koji tradicionalno kaskaju za privatnim smještajem: tek ove godine zabilježen je veći porast broja hotelskih postelja u odnosu na apartmane (u pet novih objekata ponuđeno je novih 600 kreveta, mahom visoke kategorije), a do idućeg ljeta rast će biti još značajniji.

'Ovi kapaciteti su od strateške važnosti za daljnji razvoj turizma', kaže ona, nabrojivši tek najveće: u Marriottu, Amphori, Ambasadoru i Villi Harmony tijekom 2020. naći će se preko tisuću novih hotelskih kreveta. Tek treba vidjeti kakvi su planovi Adris grupe, koja je nedavno preuzela krunski dragulj splitskog turizma, nekadašnji hotel Marjan, u kojemu se također očekuje novih petstotinjak kreveta najviše kategorije.

Šefica splitske turističke zajednice smatra da planirani rast hotelskih kapaciteta ne mora biti u koliziji s privatnim smještajem, dapače, a pogotovo s iznajmljivačima koji su posljednjih godina silan novac te trud uložili u povećanje kvalitete i vlastitu edukaciju. No, dodaje, sve će ovisiti o omjeru ponude i potražnje te cijene i kvalitete. Drugim riječima, tržište će to regulirati.

'Ako želi postati i održati se na poziciji vrhunske svjetske destinacije, Split treba imati u ponudi sve vrste smještajnih kapaciteta i nastojati da u svim kategorijama bude prepoznat kao jedan od najboljih', smatra predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Martina Nimac-Kalcina.

'Ako bude realizirano sve što se predviđa kroz plansku dokumentaciju grada, uz nužnu suradnju i pomoć države, Split čeka sjajna budućnost u turizmu. Neophodno je i dovršiti strategiju održivog razvoja, na kojoj se radi, i sve to uskladiti s već dovršenim studijama po kojima postoji mogućnost za porast od dodatnih 30 posto, uz vremensku i prostornu disperziju', dodaje Nimac-Kalcina.

Sa završetkom glavnog dijela ovogodišnje turističke sezone, čini se, u Splitu se studije rade na masovnoj razini: tportal je za još jednu od njih doznao od ravnatelja Lučke uprave Vice Mihanovića.

'Da, od Sveučilišta u Splitu naručili smo studiju vezanu uz kruzerski turizam, koja će nam dati odgovore na niz pitanja oko organizacije prometa u luci, eventualnog koncesioniranja i slično. Dobit ćemo podatke o prosječnom vremenu boravka gostiju, njihovoj potrošnji, učestalosti ostanka u samom Splitu i odlazaka na organizirane izlete u okolici, njihovom dojmu o gradu, ali i podatke o zagađenju zraka zahvaljujući posebno postavljenoj mjernoj stanici', kazao nam je Mihanović.

'Nakon toga precizno ćemo znati koliki su granični kapaciteti kruzerskog turizma u Splitu i što trebamo činiti kako bi se ovi gosti disperzirali po okolici', dodaje ravnatelj Lučke uprave.

Prvo uplovljavanje 8. siječnja

Kad se radi o onom kruzerskom, čini se da je upravo u ovom segmentu već ostvaren cilj o cjelogodišnjem turizmu: prvo najavljeno uplovljavanje u 2020. godini zakazano je već za 8. siječnja, a posljednje za 27. prosinca. I ovdje podaci pokazuju snažan, gotovo 10-postotni rast: lani je u Split uplovilo 260 brodova s 307 tisuća gostiju, do kraja ove godine bit će 283 'ticanja' s 330 tisuća ljudi, a dogodine su najavljena 323 kruzera s procijenjenih 360 tisuća turista.

U Splitu se, dakle, nešto ipak kreće - točnije, sve osim prometne infrastrukture mahom još uvijek na razini otprije 40 godina. Na lanjskoj sjednici u ovom gradu Vlada je najavila prometne projekte vrijedne nekoliko milijardi, no izuzev 'rampe' na gradskoj obilaznici, vrijedne nekoliko milijuna kuna, do današnjeg dana nije se ostvarilo ama baš ništa.

Izvor: tportal.hr


KOMENTARI: