hren
 

Zasad u obje zemlje DZS ne bilježi pad izvoza, ali i krizu 2008. prvi smo put osjetili 's odgodom'.

Najnovije najave Washingtona o uvođenju sankcija članicama EU za pojedine proizvode neće uzdrmati hrvatske gospodarstvenike, jer te mjere neće obuhvatiti najveći dio njihovih izvoznih proizvoda na tržište SAD-a.  Međutim, zabrinutost među hrvatskim proizvođačima postoji, jer će Amerika dodatno pojačati ionako veliku nesigurnost u najvažnijim gospodarskim članicama EU, među kojima su nama najvažnija dva gospodarska partnera Njemačkoj i Italiji, koja su već neko vrijeme u sve slabijoj formi.

Mišljenja tamošnjih ekonomista još su podijeljena oko toga je li nastupila recesija ili ne, no naši analitičari hrvatskim izvoznicima savjetuju da ubrzano počnu tražiti sasvim nova tržišta i da pogled moraju uputiti znatno više nego dosad na daleka azijska, te osobito afrička tržišta.  Time bi, ukratko, umanjili ovisnost o samo jednom tržištu, onom europskom, na koje plasiraju 90 posto svojih proizvoda, a koje je najvažnije i za izvoz usluga. Zasad u obje zemlje, Njemačku i Italiju, DZS ne bilježi pad izvoza, dapače nastavljen je rast premda nešto blaži nego lani, no to nije ohrabrenje budući da je s odgodom u Hrvatsku došao negativan efekt i tijekom prošle gospodarske krize 2008.

Nova, udaljena rastuća tržišta, poručuju iz Hrvatskih izvoznika i HGK, trebala bi imati amortizirajući efekt na slabljenje potražnje na tradicionalnim tržištima. U pregledu trenutnih gospodarskih odnosa analitičari Hrvatskih izvoznika polaze od činjenice da usporavanje rasta svjetske trgovine najizraženije pogađa europodručje budući da je uključenost Europe u globalne lance vrijednosti znatno veća nego u slučaju Amerike i Azije. Fokus hrvatskog gospodarstva na tržišta EU stoga je izloženo prelijevanju recesijskih kretanja u Njemačkoj i Italiji, a procjena je da bi to posebno vrijedilo u slučaju izvoza vezanog na njemačku elektroindustriju i autoindustriju te proizvodnju strojeva i opreme namijenjene izvozu u brzorastuće zemlje Azije i druge regije tzv. tržišta u nastajanju, koja se suočavaju s izraženijim usporavanjem infrastrukturnih ulaganja i stopa rasta BDP-a.

No, i drugi izvozni sektori mogli bi osjetiti negativne trendove jer, napominju u HIZ-u, europska i globalna ekonomija djeluju po principu spojenih posuda, pa se nepovoljna kretanja u Njemačkoj mogu odraziti i na slabiji rast ili pad potražnje i na drugim hrvatskim izvoznim tržištima, ima li se u vidu da za čak 17 članica EU njemačka ekonomija predstavlja glavno izvozno tržište.

Zaredali minusi

Pritom analitičari HIZ-a podsjećaju i na značajno smanjen optimizam potrošača i pad indeksa poslovne klime u Njemačkoj, kao i pad globalnog indeksa menadžera nabave u industriji. U Njemačkoj, procjene su tamošnje središnje banke, moguć je i u trećem kvartalu pad BDP-a, od 0,2 posto, što je posljedica i napetosti u odnosima SAD-a, Kine te Brexita. Nijemci doduše pripremaju niz mjera kojima će ublažiti silazne gospodarske trendove, što su prakticirali i tijekom posljednje gospodarske krize.

U slučaju Italije najnoviji podaci tamošnjeg državnog zavoda za statistiku o kretanju BDP-a govore da, nakon formalnog ulaska u recesiju krajem 2018., u drugom tromjesečju nije bilo negativne promjene u odnosu na lani i da je došlo do stabilizacije. U HIZ-u ističu kako je unatoč ovim pokazateljima Njemačka i dalje snažna ekonomija koja će i u narednim godinama generirati značajan dio potražnje za hrvatskim izvozom, a slično vrijedi i za Italiju koja, podsjećaju, smjenu recesije i stagnacije bilježi već niz godina, bez izgleda da će se situacija bitno poboljšati u budućnosti.

Na talijansko tržište gotovo polovicu ukupnog izvoza čine mineralna goriva i ulja, drvo, te odjeća, električna i elektronička oprema i žitarice, dok su znatno manje zastupljeni strojevi, proizvodi od željeza i čelika, te stakla, ribe i lijekovi, a iz kojih dolaze i značajni igrači iz Hrvatske koji su neto izvoznici i dobro su pozicionirani u Italiji, poput Vetropack Straže, Cromarisa i Aluflexpack Novi.

No, prema podacima HIZ-a, na popisu najvećih izvoznika na talijansko tržište su i mnoga poduzeća neto-uvoznici i poduzeća koja posluju s gubicima, dok je najveći problem to što dominiraju proizvodi intenzivni sirovinama i nisko plaćenim radom, u aktivnostima koje stvaraju nisku dodanu vrijednost - što ih čini ranjivijima na pad kupovne moći inozemne potražnje. U slučaju Njemačke, najveći su izvoznici Haix obuća, Pliva i E.G.O. Elektro-komponente, a u strukturi gotovo 60% čine strojevi, električna i elektronička oprema, vozila i intermedijarni proizvodi za automobilsku industriju, namještaj, rasvjetni uređaji, montažne zgrade, obuća, lijekovi i proizvodi od željeza i čelika.

Eurozona ostaje 'in'

Unatoč ovim pokazateljima preporuka HIZ-a je da gospodarstvenici i dalje traže poslovne prilike za plasman proizvoda u zemljama eurozone, tim više što s tim područjem planiramo dublju integraciju kroz uvođenje eura i bankovnu uniju. No, fokus treba širiti na udaljenija tržišta, a što trenutno izostaje. "To i ne čudi jer u Hrvatskoj nema sustavne akcije države u stimuliranju i financijskoj potpori izlaska i plasmana na nova i geografski udaljena brzorastuća tržišta, u zemlje poput Indije i Kine i druge azijske ekonomije, pa i Afriku gdje se već niz godina pozicioniraju proizvođači iz naprednih ali i ostalih članica EU.

Dok se svijet ubrzano mijenja Hrvatska se ponaša kao uspavani promatrač", ističu iz HIZ-a. Napominju kako je već odavno jasno da će uz stagnaciju i niske stope rasta naprednih ekonomija, zemlje s tržištima u nastajanju (brzorastući emerging marketsi) kroz nekoliko desetljeća imati dominantnu ulogu na međunarodnoj ekonomskoj sceni.

"Slabljenje pozicije G7 i jačanje pozicije EM7 je izvjesno neovisno o jačanju protekcionističke retorike SAD-a, planiranim dubljim procesima integracije na razini EU i svim nastojanjima naprednih ekonomija da zadrže postojeću poziciju. Pritom je Hrvatska propustila šansu da povijesne veze stvorene u vrijeme Pokreta nesvrstanih iskoristi kao priliku za jačanje izvoza na azijska i afrička tržišta, odnosno posredovanja u njihovom plasmanu i izvozu u EU, a sramežljivo stvaramo i uvjete za veći plasman u ostale europske posttranzicijske ekonomije", zaključuju u HIZ-u.

Izvor: poslovni.hr


KOMENTARI: