hren
 

NESIGURNOST POSLA
Od svih zemalja EU-a Hrvatska drži prvo mjesto po udjelu radnika zaposlenih na ugovor do tri mjeseca. Među svima zaposlenima takvih je, prema podacima Eurostata za prošlu godinu, u Hrvatskoj 5,8 posto, dok je prosjek EU-a 2,3 posto

Radni odnosi do tri mjeseca svrstavaju se pod pojam prekarnog rada. Njegove karakteristike su rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad te niska ili nikakva radna prava.

U prekarijat spadaju sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, ugovorni radnici, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji privremeno rade na projektima...

Udio prekarijata u ukupnoj zaposlenosti u EU posljednjeg desetljeća bio je relativno stabilan te se kretao od niskih 2,3 posto u 2009. do 2,5 posto u razdoblju 2015.-2017.

Međutim ova se slika, upozorava se u analizi Eurostata, može promijeniti u predstojećim godinama jer se gospodarstvo EU-a oporavlja od utjecaja pandemije koronavirusa.

Pandemija je prisilila mnoge tvrtke da smanje radne sate, privremeno prestanu s radom ili da trajno zatvore vrata.

Kad se gleda po sektorima, najveći udio ugovora do tri mjeseca je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 7,5 posto u 2019. godini.

Slijede sektori trgovine na veliko i malo, transport, smještaj i prehrambene usluge (2,8 posto) te sektor ostalih uslužnih djelatnosti (2,4 posto).

Udjel prekarnog rada po zemljama

Među državama članicama EU-a Hrvatska je imala jedan od najvećih udjela prekarnog rada od 2012. Međutim od vrhunca u 2016. (8 posto) taj se udio postupno smanjuje, dosegnuvši 5,8 posto u 2019. godini.

Nakon Hrvatske, prema analizi Eurostata, slijede Francuska (5 posto), Španjolska (3,8 posto), Belgija (3,6 posto) i Italija (3,4 posto).

Na dnu ljestvice su Češka i Rumunjska sa samo 0,2 posto prekarnog rada.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
########### za moodul