hren
 

U Jadranskom moru postoji velik broj morskih ekosustava koji su dostupni za razvoj Plavog sektora. Koncept plave inovacije temelji se na privlačnosti postojećih morskih resursa kako bi se promicao gospodarski razvoj. Zbog toga je važno promoviranje manje poznatih, ali veoma privlačnih morskih ekosustava kako bismo imali što uspješniji, ali istovremeno i održiv rast Plavog sektora.

– Zapravo grebeni su ili prirodni ili umjetni, privlačni znanstvenoj zajednici, ali su istovremeno i mjesta na kojima je moguće provoditi aktivnosti poput sportskog i rekreacijskog ribolova, ronjenja i nautičkog turizma. Plava ekonomija se za postizanje cilja održivog rasta orijentira na inovacije, održivost i odgovornost za zaštitu okoliša u skladu s klimatskim uvjetima. Projekt ADRIREEF, financiran europskim sredstvima, ima ambiciju kombiniranja inovativnih tehnologija sa socio-ekonomskim učincima proizašlih iz aktivnosti kao što su ronjenje, ribolov i turizam – istaknula je voditeljica projekta Ana Močević, viša stručna suradnica na ugovorenom projektu u Agenciji ZADRA NOVA.

Potencijal grebena u Bijeloj knjizi

Naime, Agencije je jedna od partnera u provedbi ovog međunarodnog projekta financiranog sredstvima EU-a.

Voditeljica pojašnjava kako projekt uključuje postavljanje i testiranje odgovarajućih tehnologija s niskim utjecajem na morski okoliš. Očekivani rezultati bi trebali odražavati specifičnu potrebu lokalnog razvoja – transfer znanja od istraživanja do poslovanja. Kroz detaljnu analizu grebena i specifičnu fazu praćenja bit će moguće definirati zajedničke smjernice za poslovni sektor uključujući kodeks ponašanja.

Bijela će knjiga zaključiti provedbu projekta ADRIREEF gdje će biti izneseni potencijali grebena u Jadranu i poseban plan razvoja projekata u nadolazećem programskom razdoblju. Kako bi se postigli rezultati, partnerstvo na projektu je sastavljeno od lokalnih vlasti, regionalnih agencija za očuvanje okoliša i teritorijalnu suradnju, privatnih i javnih istraživačkih centara i razvojnih agencija.“ – dodaje ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković.

Budući da se morski ekosustavi smatraju dodatnom vrijednošću za obje zemlje, jedan od ciljeva ADRIREEF-a je prevladavanje nacionalnih granica i rješavanje zajedničkih problema i mogućnosti za stvaranje jedinstvenog sustava Jadranskih grebena.

U sklopu projekta izrađena je Karta Jadranskih grebena u svrhu predstavljanja podataka o prirodnim i umjetnim grebenima (https://adrireef.github.io/sandbox2/) u Jadranskom moru.  WebGIS baza temelji se na podacima koji dolaze iz sveobuhvatne analize grebena. Prikupljeni podaci su kategorizirani u četiri glavne skupine: vrsta grebena, područje na kojem se nalazi, karakteristike grebena i potencijalno iskorištavanje grebena. Nadalje, u webGIS-u se podaci mogu filtrirati prema vrsti grebena, državi te načinu eksploatacije grebena. Podaci se mogu filtrirati i prema nazivu grebena, udaljenosti od obale i dubini na kojoj se nalaze. Tehničko rješenje navedene baze podataka predstavlja mogućnost brzog i jednostavnog korištenja.

Praćenje stanja na lokacijama

Nakon klasifikacije grebena napravljena je analiza pravnih okvira te izvještaj o hrvatskom, talijanskom i Europskom zakonodavstvu uključujući i regionalnu politiku.

– Oprema koja je nabavljena u sklopu projekta koristi se za praćenje stanja na grebenima koji su određeni kao pilot lokacija. U Zadarskoj županiji to je Plić Lagnjići, prirodni greben s potopljenom olupinom broda, koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka. Od opreme su nabavljeni softveri, senzori, ronilačka oprema, sonde, kamere, laboratorijska oprema, dubinomjeri i komunikacijska oprema. Uz pomoć nabavljene opreme provodi se praćenje na pilot lokacijama koje uključuje geomorfološko mapiranje grebena, mjerenje parametara vodenog stupca radi procjene kakvoće vode i oceanografskog stanja, istraživanje sedimenta koji okružuju greben, zajednice bentosa nastanjene na mekim i tvrdim podlogama te riblje vrste – objasnila je voditeljica projekta Močević.

Uz pilot lokaciju u Zadarskoj županiji, u Hrvatskoj se praćenje  vrši i na području Plićine Konjsko (prirodni greben niskog profila blizu sjeveroistočne obale otoka Krka) i Plići Seget (prirodni greben, 1.5 nautičku milju udaljen od obale otoka Visa na dubini od 10.8 metara). Dok su na području Italije određene četiri pilot lokacije (dva prirodna grebena i dva umjetna grebena): Paguro wreck (umjetni greben) – potopljena naftna platforma udaljena 12 nautičkih milja od obale grada Ravenne, Porto Recanati – Porto Potenza Picena (umjetni greben) – posebno dizajnirani betonski stupovi i konstrukcije, Torre Guaceto (prirodni greben) –  morsko zaštićeno područje na kojem se nalazi greben niskog profila i Trezza San Pietro (prirodni greben) – pješčano dno s malim grebenskim strukturama koje izviru iz sedimenta.

Rezultati će se koristiti kako bi se odredile prednosti lokacija za provođenje turističkih  aktivnosti u dogovoru s plavom ekonomijom, poput ronjenja, sportskog i rekreativnog ribolova. Na temelju analize dobivenih podataka napravit će se znanstveni izvještaj o stanju na grebenima koji će služiti kao baza za pisanje Bijele knjige koja će sadržavati preporuke za potencijalno iskorištavanje grebena u svrhu jačanja plave ekonomije. Uz Bijelu knjigu izradit će se i vodič za poslovni sektor i mjere ponašanja na grebenima.

2,8 milijuna eura za projekt ADRIREEF

Projekt ADRIREEF – Innovative exploitation of Adriatic reefs in order to strengtheen blue economy financiran je iz Programa europske teritorijalne suradnje Interreg V – A Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.814.830,00 EUR-a s intenzitetom potpore od 85% te iznos bespovratnih EU sredstava iznosi 2.392.605,50 EUR-a. Projekt je započeo s provedbom 01. prosinca 2018. godine i traje do 30. svibnja 2020. godine. Vodeći partner je Općina Ravenna. Od Hrvatskih partnera, uz Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, na projektu sudjeluju još Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE, Sveučilište u Zadru, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko dalmatinske županije, Institut Ruđer Bošković te Pomorski fakultet u Rijeci. Uz općinu Ravenna, projektni partneri iz Italije su: ARPAE Emilia – Romagna, Consiglio Nazionale delle Ricerche – CNR, ARPAE Puglia, Instituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale – OGS.

Opći ciljevi projekta ADRIREEF

  • Percepcija Jadranskog mora kao atraktivnog okruženja za razvoj malih i srednjih poduzeća;
  • Znanstveni, poslovni i institucionalni sustavi imat će bolji uvid u grebene i njihov potencijal za ekonomski rast;
  • Građani će postati svjesni društveno – ekonomskog potencijala prirodnih i umjetnih grebena i važnosti održivog rasta;
  • Znanstvene institucije i lokalne vlasti u Italiji i Hrvatskoj raspolagat će inovativnom i održivom metodologijom praćenja morskih sustava koja može biti korisna za dugoročno praćenje grebena u Jadranskom moru;
  • Malim poduzetnicima pružat će se najnovije informacije i obuka o najnovijim poslovnim idejama za pokretanje novog posla ili poboljšanje postojećeg;
  • Lokalne će institucije imati na raspolaganju dobro razvijene inovativne ideje i putokaz za financijski održivo i učinkovito eksploatiranje grebena.

Izvor : Morski.hr
Foto : ZDŽ

 

KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij