hren
 

Uvoz sušene smokve 18 puta veći od izvoza, ‘gladni’ smo suvremenih linija za preradu.

Potražnja za smokvom na svjetskom i europskom tržištu raste, a od oko 1,5 milijuna tona svjetske proizvodnje smokve više od 80 posto proizvodi se na Sredozemlju. Među 10 najvećih proizvođača i izvoznika smokava su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska. Hrvatske nema na toj karti jer se organizirana proizvodnja iz godine u godinu urušava, unatoč ogromnim potencijalima. S oko 855.000 stabala polovicom osamdesetih godina, broj rodnih stabala smanjen je na oko 600.000.

Porazna statistika

Hrvatska je 1996. proizvodila oko 6240 tona svježih plodova, 3360 je potrošeno u svježem stanju, a proizvedeno je i 920 tona sušenih smokava. Podaci za 2019. pokazuju da je proizvodnja pala na tek 1264 tona od čega je intenzivna proizvodnja za tržište iznosila tek 813 tona.

“Jednostavnom računicom može se izračunati da ukupna domaća proizvodnja zadovoljava tek oko 0,3 kilograma po glavi stanovnika što znači da se iz domaće proizvodnje može zadovoljiti potrošnja dvije do tri smokve po svakom potrošaču. Smokve kod nas uglavnom proizvode obiteljska gospodarstva bez većih preradbenih kapaciteta, a organiziran otkup i prerada daleko su ispod proizvodnih i gospodarskih mogućnosti. U Europi se odnedavno sade tržišni voćnjaci gustog sklopa, a plodovi se koriste za turističku, sezonsku potrošnju i sušenje”, pokazuje analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

10 tona svježe smokve izvezla je lani Hrvatska, a uvezla 64 tone

Kako naglašava njihov stručnjak Miroslav Kuskunović, malo je voćnjaka smokve i uglavnom rastu pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, a plasman svježe smokve je ograničen slabom mogućnošću čuvanja tako da je tržišni potencijal izrazito slab u odnosu na drugo voće. Iako se proteklih godina na domaćem tržištu pojavljuju OPG- ovi koji rade proizvode od smokava i dalje su nedovoljno iskorištene mogućnosti prerade. Napominje da prerada kod OPG-a nije isplativa zbog nedovoljne opreme i malih kapaciteta.

“Nabava suvremenih tehnoloških linija za preradu i pakiranje sušene smokve u otkupnim središtima, u privatnom ili zadružnom vlasništvu, rješenje je za oživljavanje i razvitak te proizvodnje. Regionalizacija proizvodnje te strateški zaokret u poljoprivredi, koji zagovara Smarter, trebao bi predvidjeti jači investicijski ciklus”, ističe Kuskunović.

Udruživanje bi pomoglo

Nužna je, dodaje, i edukacija proizvođača o potencijalima te mogućnostima izvoza proizvoda dodane vrijednosti koji se danas uglavnom konzumiraju kroz turističku potrošnju i specijalizirane trgovine autohtonih proizvoda. S obzirom na mogućnosti koje nudi proizvodnja smokava i proizvoda od nje, ona, dodaje, zahtijeva i udruživanje, zajedničku nabavu strojeva, kreiranje novih proizvoda kojima se Hrvatska može pozicionirati na izvoznim tržištima te jaču turističku prodaju. Kao i u brojnim drugim proizvodnjama i kod smokava Hrvatska ostvaraju deficit u trgovinskoj razmjeni. U 2019.godini izvezli smo tek deset tona svježe smokve u vrijednosti od 21.500 eura i 29 tona sušene smokve, od čega 22 tone u Sloveniju. S druge strane uvezeno je 64 tone svježe smokve u vrijednosti od 131.000 eura, od čega 40 tona iz Turske. Sušene smokve lani uvezeno čak 540 tona vrijednih 1,7 milijuna eura, od toga čak 251 tonu iz Turske i 115 tona iz Albanije.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
########### za moodul