hren

Povodom 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima,  zaštitnika Dalmacije, koji zajedno slave Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija, ove srijede, u nazočnosti državnih, gradskih i crkvenih uglednika, svečano je otvorena Riznica splitske katedrale.

Ovom događanju, između ostalih, nazočili su tako  kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve, mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnik Krunoslav Katičić, župan Blaženko Boban, predstavnici Županije i Grada Splita te brojni drugi.
Svečanost je započela Jeronimovim riječima iz Proslova tumačenja o proroku Izaiji, koje je pročitao mons. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, a nadbiskup Marin Barišić govorio je važnosti Riznica, koje čuvaju crkvenu i kulturnu baštinu.

- Riznica u Palači Skočibučić-Lukaris nazali se u centru Splita i najposjećenija je lokacija u gradu. Izražavam radost što će naši sugrađani imati prikladan prostor za upoznavanje naše povijesti i identiteta, ali i što će naši mnogobrojni gosti imati priliku bolje nas upoznati kao narod zapadne kulture koji je, ne samo dio te kulture, već i jedan od najstarijih i najznačajnijih protagonista i stvaratelja europske civilizacije. Da, na ovom mjestu se tako zorno događa i vidi inkulturacija evanđelja i evangelizacija kulture – kazao je nadbiskup Barišić.

Metropolit Barišić zahvalio je hrvatskoj Vladi na čelu s Andrejom Plenkovićem koji su temeljem Ugovora sa Svetom Stolicom ovu zgradu prepustili u vlasništvo Splitsko-makarske nadbiskupije kao dio povrata imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata. Zahvalio je i Ministarstvu kulture, osobito Konzervatorskom odjelu u Splitu, na potpori i suradnji u višegodišnjem radu te Prvostolnom kaptolu, a na poseban način članovima vijeća za katedralna dobra, za budno praćenje radova.

 - Nalazimo se na mjestu gdje je u okrilju Habsburške monarhije rođena zaštita kulturne baštine i Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Prvi put u europskoj i svjetskoj povijesti jedna je država institucionalizirala konzervatorsku službu.  Riznica, zapravo Muzej katedrale, dolazi na kraju obnove arhitektonskog sklopa, nakon dugogodišnjeg restauriranja pokretne kulturne baštine koju je nadbiskupija sačuvala u svojim trezorima. Muzealizacija najvažnijih predmeta koje stoljećima čuva Splitska crkva nije samo prezentacija bogatstva već ujedno i znatno podizanjerazine čuvanja crkvenog blaga, kulturnog dobra čija vrijednost nadilazi puku turističku ponudu Splita. Ona je trezor kolektivne memorije hrvatskoga naroda, važna stepenica u propedeutici i edukaciji novih naraštaja i središte znanstvenih interesa domaćih i stranih stručnjaka iz različitih područja povijesti umjetnosti. Zato, dok s jedne strane imamo herojski potez Splitsko-makarske nadbiskupije koja je vlastitim sredstvima uz simboličku pomoć proračunskizh sredstava obnovila palaču Skočibučić-Lukaris,  s druge strane Ministarstvo kulture i medija više od dvadeset godina ulaže u restauraciju ovdje izložene građe -  kazala je ovom prilikom ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

- Muzej koji danas otvaramo zapravo je muzej izgubljenih nadahnuća koja smo pokušali vratiti svijetu. Znamo da je u 11. stoljeću nadbiskup Lovro poslao svoje ljude u Antiohiju da izuče zlatarski zanat, znamo da su oni u Splitu izradili brojne relikvijare, križeve i liturgijsko posuđe, znamo da je od toga gotovo sve nestalo pretopljeno u nove ideje. Među tim dragocjenostima zacijelo su morali biti relikvijari s glavama Svetoga Dujma i Svetoga Staša, patrona nadbiskupije.  Više od četiri remek djela zlatarstva pretopljeno u poprsju sv. Staša, izloženom među relikvijarima svetaca u novoj postavi Riznice. Toliko smo naime slojeva preciozne svile našli, za vrijeme obnove relikvijara, u kojem su bile umotane kosti glave sveca, mladog tekstilnog radnika iz Salone. Ti izloženi fragmenti tekstila iznimno su rijetki ostaci tkalačkog umijeća, od kojih su po starosti neki vršnjaci Splitske metropolije. U relikvijaru sa zubom svetog Dujma nađena je kapsula s pergamenom i natpisom iz 1698. godine koji govori da je zub sveca bio u velikom procesionalnom križu koji je za potrebe obnove crkve pretopio nadbiskup Cosmi – dio je iz govora konzervatora Radoslava Bužančića, u kojem je naveo tek dio onoga što o prošlosti priča postav Riznice.

 

 

Foto: SMN


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij