hren

To nije popularno izreći na glas, ali mislim da su nam kažnjavanja potrebna. Pa i osoba koja nije vezana u auto može dobiti kaznu, a ugrožava prvenstveno sebe. Zašto bi ovo bilo drugačije? Ako ovako nastavimo, imat ćemo pune bolnice – rekao je Kolarić.

Da se zaustavi velika snježna gruda, treba puno više snage nego da bi se zaustavila mala, isto kao što treba puno više vode da bi se ugasio veći požar od manjeg. Ovu slikovitu usporedbu iznio nam je naš poznati epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić u odgovoru na pitanje Večernjeg lista– što dalje uz ovakve brojke. Hrvatska u cjelini, kao i Zagreb u kojem je situacija najteža, iz dana u dan ruše rekorde, no građani i dalje ne znaju što ih očekuje.

– Naša gruda je sad već poprilično velika i treba nam, recimo, puno više drvenih pregrada da je zaustavimo, neke će puknuti i neće funkcionirati, ali neke hoće i gruda će se smanjiti te u konačnici zaustaviti – ističe Kolarić aludirajući na uvođenje novih mjere. Iako se o njima već danima nagađa, Nacionalni stožer civilne zaštite još nije povukao poteze koje mnogi očekuju, zbog čega se Hrvatska počela ubrajati u zemlje s liberalnijim pristupom u ovoj krizi, posebice ako se usporedi s onima koje su uvele policijski sat, novi lockdown… Problem je, ističu znanstvenici i epidemiolozi, što se ne zna kada će nove mjere stupiti na snagu.

– Potrebno je imati transparentni plan pravilnih mjera u borbi protiv COVID-19 radi zaštite zdravlja, gospodarstva, školovanja i života. To znači da treba javno prezentirati gdje su granice nakon kojih se donose dodatne mjere i koje su one točno. Je li to broj zaraženih na 100.000 ljudi ili postotak pozitivnih u jednom danu ili kumulativno tijekom tjedan dana? Primjerice, ako znamo da su u posljednjih tjedan dan glavni izvor zaraze noćni klubovi, kao što je to bilo tijekom ljeta, ili privatna okupljanja ili politički skupovi, onda treba mjere prvenstveno usmjeriti na te grupacije i prekinuti izvor zaraze i to što prije, strogo i efikasno bez kašnjenja – ističe nas poznati znanstvenik Ivan Đikić te dodaje da na puno pitanja nema odgovora, primjerice što ako dođe do proboja virusa na radna mjesta, koje su točne lokalne preporuke, detalji o radu škola…

– U konačnici, mora biti sasvim jasno koje su generalne mjere ako izgubimo kontrolu izvora i ako se virus počne nekontrolirano širiti u cijeloj populaciji. Kako ćemo zaštiti ugrožene skupine, bolnice i staračke domove? – pita se Đikić te zaključuje kako je važno unaprijed znati redoslijed mjera umjesto stalno se prepirati u medijima oko svake mjere posebno. Dodaje i kako mnoge zemlje Europske unije već sada imaju točne i stroge kriterije za svoje građane, što ih smiruje, s čime se slaže i epidemiolog Kolarić.

– Također apeliram da se objavi jasan plan jer to dobro djeluje na ljude i potiče ih na pridržavanje mjera. Ako brojke krenu rasti, onda oni točno znaju što ih čega i što će izbjeći ako će se pridržavati pravila – kaže ovaj voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Dodaje i kako je on osobno za uvođenje sankcija onima koji se odluče ne pridržavati mjera.

– To nije popularno izreći na glas, ali mislim da su nam kažnjavanja potrebna. Pa i osoba koja nije vezana u auto može dobiti kaznu, a ugrožava prvenstveno sebe. Zašto bi ovo bilo drugačije? Ako ovako nastavimo, imat ćemo pune bolnice – rekao je Kolarić, a da bi kažnjavanje uskoro uistinu mogla biti praksa potvrdio je i šef Nacionalnog stožera Davor Božinović.

Naš poznati znanstvenik Luka Čičin-Šain upozorava pak kako će najvjerojatnije brojke još neko vrijeme biti visoke čak i uz nove mjere.

– Jasno je da brojke koje i dalje rastu jasno govore da mjere nisu dostatne da suzbiju širenje virusa. Nažalost, čak i kad se uvede neka nova mjera koja efikasno kontrolira virus, brojke neće pasti odmah, nego tek oko deset dana kasnije. U međuvremenu će još rasti zbog onih koji su se inficirali prije nove mjere, ali im je virus bio u inkubaciji pa su prepoznati tek naknadno – poručuje Čičin-Šain, dok Ivan Đikić zaključuje kako je ipak većina odgovornosti na pojedincima.

– Moje je mišljenje da u borbi protiv širenja koronavirusa najviše pomažu točni podaci o širenju zaraze, pravilne mjere protiv izvora širenja te oprez i samo oprez građana da zaštite sebe i druge. Oprez znači održavanje distance, higijena, maske i ponašanje koje neće poticati nego prekidati širenje zaraze. Uz takav oprez građani mogu raditi i djeca ići u škole – zaključuje Đikić.

Tri mjere koje se trebaju poduzeti
1. Uvesti kazne za kršenje mjera. Pa i osoba koja nije vezana u auto može dobiti kaznu, a ugrožava ponajprije sebe
2. Nužna je transparentnost u donošenju mjera. Treba javno prezentirati gdje su granice nakon kojih se donose dodatne mjere i koje su to točno
3. Nužan je novi pristup u popisivanju kontakata.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij