hren

PROFESORICA PRAVA OBJAŠNJAVA
Dok zemlja klizi u najstrože mjere od proljetnog lockdowna, pitanje cjepiva protiv Covida postavlja se kao jedino spasonosno rješenje. Hrvatska je rezervirala 2,7 milijuna doza, a tko će se cijepiti i hoće li to biti obavezno, raspravljano je o tome i na dugo iščekivanoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. No je li obavezno cijepljenje odraslih ljudi zakonski provedivo, je li to u skladu s Ustavom? Tko će i kako na to natjerati recimo zdrave 20-godišnjake?

Iako se laiku možda čini da mu Ustav garantira osobnu slobodu i mogućnost izbora, čini se da nema pravne zapreke da se u Hrvatskoj uvede obaveza cijepljenja odraslih osoba.

'U svakom slučaju, moramo učiniti sve da se cijepi najveći broj građana jer to je zapravo cilj da bi cijela ta operacija bila uspješna', kazao je šef nacionalnog Stožera Davor Božinović.

Predsjednik RH Zoran Milanović je pak u ponedjeljak nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, na kojoj se raspravljalo i o ovoj temi, spomenuo članak 17. Ustava RH, ali i poručio da je recimo uvođenje obaveznog vojnog roka puno veća 'intruzija u nečiju privatnost i slobodu, nego kad se nekoga cijepi'.

A članak 17. Ustava RH glasi: 'U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.'

Caka je u tome što u Hrvatskoj nije proglašena 'velika prirodna nepogoda' zbog ove epidemije.

No bez obzira na Ustav, Hrvatska u svom zakonodavstvu već ima instrument obveznog cijepljenja.

'Cijepljenje je kod nas jasno riješeno Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojim je propisano protiv kojih se sve bolesti djeca moraju cijepiti. U slučaju zaraznih bolesti specifična je situacija, tu autonomija pacijenta ne može biti najveća vrijednost. Svojim necijepljenjem ne ugrožavate samo sebe, već i druge pojedince', objašnjava nam Ivana Tucak, izvanredna profesorica teorije prava i države Pravnog fakulteta u Osijeku koja se i ranije bavila pravnim aspektom cijepljenja.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ivana Tucak

Navedeni zakon bio je predmetom ustavno-sudskog nadzora te je Ustavni sud u toj odluci rekao da je zakon u skladu s Ustavom i da se autonomija roditelja može ograničiti.

'Ako imamo obavezno cijepljenje djece, ne znam zašto bi postojala razlika između toga i obaveznog cijepljenja za odrasle. Djeca nisu priznata kao autonomne osobe, ali su određena autonomijom njihovih roditelja', pojašnjava. Smatra da će obavezno cijepljenje odraslih u nekim profesijama sigurno biti provedeno.

'Ako ste medicinski djelatnik i ne želite se cijepiti, sami postajete biološko oružje. U nekim profesijama to će morati biti obavezno', smatra.

Ipak, iako je teoretski vrlo jednostavno zakonski uvesti obvezu cijepljenja odraslih osoba protiv Covida ili bilo koje druge bolesti, Tucak smatra da do toga sigurno neće doći, ni u Hrvatskoj ni u bilo kojoj drugoj demokratskoj zemlji.

'Koji bi bio smisao cijepljenja opće populacije kada se to u demokratskom društvu ne može provesti? Ne možete hvatati ljude i na silu ih cijepiti. Možete uvesti neke sankcije, one mogu biti legitimne, kao što je zabrana pohađanja vrtića za necijepljenu djecu, no opet ljude ne možete na silu cijepiti', naglašava.

'Ne vidim načina na koji bi se to moglo provesti u jednom demokratskom društvu', dodaje. Tu se pogled usmjerava prema europskim zemljama i zemljama zapadne demokracije.

Izvor: Screenshot / Autor: European Forum for Vaccine Vigilance

Na ovoj karti vidimo trenutno stanje kada je u pitanju obavezno cijepljenje.

Zelene su zemlje u kojima ne postoji obveza cijepljenja i sve je na slobodnoj volji pojedinca. Narančastom bojom označene su države u kojima postoje određene restrikcije, no i dalje cijepljenje nije obavezno. Crvene su zemlje u kojima postoji zakonska obaveza cijepljenja, a tamnocrvenom bojom označene su one zemlje koje za izbjegavanje obaveznog cijepljenja predviđaju snažne sankcije.

S time da je recimo u Njemačkoj prvi put obavezno cijepljenje djece uvedeno tek u ožujku ove godine, i to samo protiv ospica.

S druge strane u Hrvatskoj se djeca obavezno cijepe protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, mumpsa, rubeole…

'Da, velik broj europskih država nema obvezno cijepljenje. Skandinavske zemlje recimo, Švedska, Norveška i Danska, nemaju obvezno cijepljenje djece, no imaju visoku stopu procijepljenosti. Tako da uvođenje obveznog cijepljenja nije jedina metoda kojom se može ostvariti taj cilj. Kod nas je u sklopu trenda porasta sumnje u znanost i medicinu pala stopa procijepljenosti djece. Također, hrvatski sudovi nisu bili dosljedni u sankcioniranju roditelja koji ne cijepe djecu. Neki prekršajni sudovi kažnjavali su roditelje koji ne žele cijepiti djecu, drugi ne, pa tu imamo neujednačenu sudsku praksu', ističe Tucak.

Kada je riječ o obveznom cijepljenju odraslih, mnogi se i danas pozivaju na odluku Vrhovnog suda SAD-a iz 1905. godine.

'Početkom 20. stojeća u SAD-u je izbila epidemija velikih boginja. Tada je donesena presuda Jacobson v. Massachusetts, kojom je odlučeno da država može nametnuti obvezu cijepljenja radi zaštite javnosti od zaraznih bolesti. Dakle kada je riječ o zaraznim bolestima, autonomija pojedinca može se ograničiti. No s obzirom na to da velik postotak ljudi osjeća nepovjerenje i ima otpor prema cijepljenju protiv Covida, prisila može biti kontraproduktivna.

Istraživanje Galupa u rujnu ove godine pokazalo je da je samo pedeset posto Amerikanaca spremno cijepiti se. No ohrabrujuće je da se u listopadu taj broj popeo na 58 posto', naglašava Tucak.

Dakle obavezu cijepljenja odraslih lako je zakonski provesti, no to nije izgledno.

'Ključno je primijeniti neku verziju javnog informiranog pristanka i objasniti javnosti posljedice necijepljenja. Ne treba biti naglasak na prisili jer se ona kod nas već pokazala neučinkovita. Ne bi trebalo biti prisile, nego javnosti treba pružiti što više informacija, treba pokazati da se ne cijepimo samo zbog sebe, već da se mladi i zdravi ljudi cijepe da spriječe kolanje virusa i tako zaštite druge. Cijepljenjem štitimo oboljele od zloćudnih bolesti koji prolaze kroz terapije zračenja i/ili kemoterapije, pacijente s transplantiranim organima i druge ranjive skupine. Čak i u slučaju roditelja koji odbijaju cijepiti djecu, ne možete im na silu cijepiti djecu', jasno poručuje Tucak.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij