hren

‘Očito je upitno što će se ubuduće događati između Škore i Ivana Penave (koji je ovih dana osnovao stranku) kao i između Škore i Zlatka Hasanbegovića. Lako je moguće da će se još netko u tom Klubu zastupnika prepoznati kao osoba čiji su kapaciteti podcijenjeni od stranačkog vodstva, kao što je bio slučaj s Vidović Krišto i Vrkljanom’, kaže politički analitičar Davor Gjenero.

Poput petarde je prošloga tjedna odjeknula vijest o izlasku Karoline Vidović Krišto i Milana Vrkljana iz Domovinskog pokreta (DP). Vidović Krišto nije zapravo ni bila članica DP-a, nego je kao nezavisna kandidatkinja na listi te stranke izabrana u Sabor. No, Vrkljan je bio član DP-a, navodno vrlo blizak Miroslavu Škori, a o povjerenju koje je uživao govori i to da je do prošlotjednog razlaza bio predsjednik Kluba zastupnika te stranke u Saboru.

Duboka državaskrivena agendaspavači, žetončići

Uslijedila su objašnjenja razloga i povoda tog razlaza, koja su bila dio već uobičajenog seta argumentacija u takvim prilikama: “duboka država”, “skrivena agenda”, “spavači”, ego, taština, spletkarenje… U priču su ubačeni i “žetončići”. U DP-u su ustvrdili kako Vrkljan “već dulje vrijeme u dogovoru s vrhom HDZ-a priprema udar na Domovinski pokret” te da je Vidović Krišto pritom bila “kolateralna žrtva”. Vrkljan je, pak, u oproštajnoj objavi na Facebooku napisao kako su bili izloženi pritiscima i ušutkavanju.

“Razlika u pogledima Karoline Vidović Krišto i mene s jedne, te Miroslava Škore i Marija Radića (političkog tajnika stranke, nap.a.) s druge strane, je u tome da mi smatramo da su potrebne korjenite političke promjene u hrvatskom društvu, te da tim promjenama mora biti podređen cjelokupni politički rad”, napisao je Vrkljan.

Ubrzo je i Vidović Krišto iznijela slično objašnjenje tvrdeći da su je “ušutkavali i cenzurirali”, a kratki spoj navodno je nastao kada je pokrenula inicijativu da se rasvijetle afere poput vjetroelektrane Krš-Pađene. Ipak, prema njezinim tvrdnjama, konkretan povod bilo je to što joj nije bilo dopušteno govoriti o ulozi predsjednika SDP-a Peđe Grbina u aferi Uljanik jer, kako kaže, DP “gradi dobre odnose sa SDP-om”.

“Općenito, vodstvo Domovinskog pokreta pokazalo je alergičnu odbojnost prema otvaranju zlouporaba vladajućih i korupcionaških afera”, kazala je ovih dana na konferenciji za novinare Vidović Krišto iznoseći svoje viđenje razlaza.

Jesu li Penava i Hasanbegović sljedeći?

Klub zastupnika Domovinskog pokreta tako se sa 12 sveo na desetero zastupnika, što i dalje nije malo, ali ni blizu prvotnim ambicijama te stranke. Podsjetimo, na prošloljetnim parlamentarnim izborima s liste predvođene Domovinskim pokretom u Sabor je izabrano 16 zastupnika, čime su postali treća parlamentarna snaga. No, četvero izabranih iz redova Hrvatskih suverenista odmah je osnovalo svoj Klub zastupnika, a sada su otpali Vrkljan i Vidović Krišto. Političkog analitičara Davora Gjenera pitali smo jesu li ove trzavice naznaka mogućeg raskola u Domovinskom pokretu.

“Takav scenarij mogao se očekivati i zapravo se događa još od izborne noći kada je došlo do ‘iskakanja’ onih četvero izabranih na toj listi koji su formirali vlastiti klub, a bila je i ona žestoka svađa između Ruže Tomašić i Roberta Pauletića oko prava na mandat  u 10. izbornoj jedinici. Ovo iskakanje još dvoje zastupnika nije ništa novo jer radi se o nekonsolidiranoj stranci koja ima vrlo fleksibilan vrijednosni sustav u smislu da nema definirane javne politike. Osim što su populistički i antisistemski pokret financiran ruskim državnim kapitalom, ne postoji ništa drugo što bi ih obilježavalo u vrijednosnom smislu. Očito je upitno što će se ubuduće događati između Škore i Ivana Penave (koji je ovih dana osnovao stranku, nap.a.) kao i između Škore i Zlatka Hasanbegovića. Lako je moguće da će se još netko u tom Klubu zastupnika prepoznati kao osoba čiji su kapaciteti podcijenjeni od  stranačkog vodstva, kao što je bio slučaj s Vidović Krišto i Vrkljanom”, smatra Gjenero.

U protekla tri desetljeća, gotovo sve stranke na desnici koje su pokušale parirati HDZ-u i zauzeti položaj desnije od onoga na kojemu se HDZ utaborio 1990. godine, s vremenom su doživjele raskole, marginalizaciju pa i propast. Sjetimo se kako je HSP na svome parlamentarnom vrhuncu nakon izbora 2003. godine imao osmero zastupnika da bi ih u kampanji za izbore 2007. godine tadašnji šef HDZ-a Ivo Sanader doslovce pokopao jednom gramatički prostom, ali politički složenom i kasnije često parafraziranom rečenicom: “Glas za HSP je glas za SDP!” Nakon toga je HSP pao na tek jednog zastupnika, a stranka se nastavila cijepati na mnoštvo sve redom sitnijih i nebitnijih. Gjenera smo upitali čeka li nešto slično i Domovinski pokret te je li moguće preživjeti na političkom prostoru desnije od HDZ-a.

“Isto kao što se na prostoru lijevo od SDP-a ne može stvoriti neka jača politička organizacija, tako je i na desnoj strani. To je jednostavno politička zakonitost. Sve što se stvara desnije od HDZ-a izvan je prostora ustavnog lúka i na razini je onoga što smo ovih dana vidjeli u SAD-u Trumpovim ‘otimanjem’ Republikanske stranke koju je od ozbiljne demokratske stranke pretvorio u pokret koji koketira s državnim udarom. Jedini argument koji ljudi izvan ustavnog lúka mogu potegnuti protiv HDZ-a jest tvrdnja da im netko radi o glavi. Oni ne spadaju u ustavni lúk i ako HDZ političkim sredstvima rastače taj prostor, onda čini dobro djelo jer ograničava mogućnost protudemokratske urote u hrvatskom političkom prostoru”, smatra Gjenero.

Dodao je kako se obje strane u ovom sukobu, Vidović Krišto i Vrkljan s jedne te Škoro i glavni tajnik DP-a Radić s druge, pokazuju politički netalentiranima. “U trenutku kada je paranoični koncept duboke države na globalnoj razini duboko kompromitiran, jer se vidi da iza toga stoji pokušaj državnog udara, i jedni i drugi trabunjaju i dalje o dubokoj državi i lupetaju da im HDZ radi o glavi”, kaže.

Izvor: Net.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij